U prostorijama VKBI promovisana knjiga “Istorija Bosne i Hercegovine” autora Irfana Mirze

Promocija knjige “Istorija Bosne i Hercegovine” autora indijskog porijekla Irfana Mirze, univerzitetskog profesora u Sjedinjenim Američkim Državama, predstavljena je večeras u izdanju na bosanskom jeziku, u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Pozdravnu riječ prisutnima uputio je predsjednik VKBI emeritus prof.dr. Kasim Trnka, zahvaljujući se autoru i njegovoj porodici na večerašnjem dolasku i ovom važnom istaživačkom poduhvatu.

Posebna zahvalnost upućena je predsjedniku Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Sulji Mustafiću i predsjedniku Bošnjakog nacionalnog vijeća u Srbiji dr. Fuadu Baćičaninu na večerašnjem dolasku i prisustvu na promociji sa svojim saradnicima.

Moderator promocije, generalni sekretar VKBI Emir Zlatar, u uvodnom izlaganju napomenuo je da je do promocije došlo na inicijativu člana VKBI dr. Harisa Silajdžića koji je ohrabrio Irfana MIrzu na ovaj poduhvat, a kojeg je upoznao tokom njegove humanitarane misije tokom agresije na RBIH devedesetih godina, kada je Mirza u više navrata boravio u Bosni i Hercegovini i pružao podršku državnom rukovodstvu tokom njihovog boravka u SAD. Zlatar je posebnu zahvalnost izrazio supruzi autora Sabini MIrza koja je bosanskohercegovačkog porijekla i koja je bila važna podrška na izradi ove knjige, kao i kćerki Alisi i sinu Harisu. Izražena je zahvalnost autoru koji je odlučio da sav prihod od prodaje ovog izdanja knjige donira VKBI-u. Kompletna izrada i štampa knjige izvedena je u aranžmanu autora, koji je i izdavač knjige na bosanskom jeziku. Moderator je napomenuo da je autor odlučo da se prisutnima koji nisu u mogućnosti kupiti knjigu ista pokloni.

Knjiga je plod višedecenijskog autorovog istraživanja po raznim svjetskim arhivima i izvorima te u samoj Bosni i Hercegovini, a bavi se historijom od prvih poznatih tragova ljudskog bitisanja na ovom tlu do dana današnjeg, dobrim dijelom i genetičkim istraživanjima o stanovništvu.

Važno je napomenuti da je promocija upriličena 25. avgusta u znak sjećanja na 25. avgust 1992. godine kada su agresorske snage JNA i Vojske RS zapalile Gradsku VIjećnicu, koja je tada bila sjedište Nacionalne biblioteke i kojom prilikom je spaljeno gotovo 2 miliona različitih knjiga i rukopisa.

Promotori knjige bili su doc.dr. Sedad Bešlija, zamjenik predsjednika VKBI i direktor Instituta za historiju UNSA i prof.dr. Enes Dedić, naučni saradnik u Institutu i član VKBI.

U svom izlaganju Bešlija je istakao:

“Kada je historija Bosne i Hercegovine u pitanju, tokom 20. stoljeća u javnom prostoru su se uvriježile određene percepcije o našoj prošlosti koje se mogu sažeti u sljedećih nekoliko sentenci: „Bosna je poznata najviše po pisanju stranaca. I to najčešće u negativnom kontekstu.“ „Istraživati i pisati o historiji Bosne je uvijek pod nekom vrstom cenzure.“ „Historiju Bosne pišu Beograd i Zagreb.“ „Bosna nema svoju zvaničnu napisanu historiju.“ U odnosu na tu percepciju i zaključke, čiji je eho i danas jak, prošlo je četvrt novog 21. stoljeća. Danas s ponosom možemo istaknuti sljedeće sentence o historiji Bosne i Hercegovine: „Bosna ima svoje institucije koje se brinu o naučnom istraživanju vlastite prošlosti. Dosadašnji rezultati su impresivni.“ „Bosna ima svoje historičare koji potpuno slobodno, bez ikakve cenzure, pišu o njenoj historiji.“ „O Bosni se piše u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, Bihaću i drugim bh. gradovima. O Bosni se piše u cijelom svijetu, na svim kontinetnima. Istina, još uvijek imamo problem sa pisanjima u Banjaluci i zapadnom dijelu Mostara. Čak su danas unekoliko objektivnija pisanja o historiji Bosne u Beogradu i Zagrebu od ta dva naša grada. Ali, to je izraz naše postdejtonske realnosti.“ „Bosna ima napisanu historiju, nekoliko pojedinačnih autorskih publikacija i od 2023. institucionalnu univerzitetsku sintezu na kojoj ne radilo 50 doktora nauka iz Bosne.“ Uprkos tome što je relativizacija historijskih činjenica i historijski revizionizam izuzetno jak i žilav na Balkanu i što ćemo se nositi s tim izazovom permanentno i u narednom periodu, ovo stoljeće je stoljeće otkrivanja, produbljivanja, afirmiranja, redefiniranja, reinterpretacije historije Bosne i Hercegovine i bosanskog identiteta. Imamo priliku, kroz pisanu riječ i audio-vizualnu tehnologiju brendirati historiju Bosne i bosanski identitet u domaćoj, regionalnoj, evropskoj i svjetskoj javnosti. Koliko će ta prilika trajati ne znamo. Do nas je koliko ćemo biti u stanju tu priliku iskoristiti. Danas smo ovdje okupljeni da zajedno odamo priznanje i podržimo jedno djelo koje dolazi iz, naizgled, neočekivanog pravca – od autora koji nije rođen ovdje, koji nije odrastao s našim školskim udžbenicima, niti s našim kolektivnim traumama i snovima, ali koji je odlučio da piše o nama, o Bosni i Hercegovini – s poštovanjem, znatiželjom i s ciljem da doprinese našem razumijevanju sebe. Irfan Mirza je američki državljanin porijeklom iz Indije i bosanski zet, čovjek koji je tokom agresije na našu zemlju 1992. godine učestvovao u slanju humanitarne pomoći, i neko ko je, očito, Bosnu uzeo k srcu dublje nego mnogi koji su ovdje rođeni. Njegova knjiga pod naslovom „Istorija Bosne i Hercegovine“ koja je ovih dana objavljena u Vankuveru, u trećem izdanju na bosanskom jeziku, rezultat je višegodišnjeg rada, istraživanja više od 500 relevantnih bibliografskih jedinica na više jezika, prema izboru autora, i duboke volje da se historija naše zemlje predstavi – ne samo nama, nego i stranoj i bosansko-američkoj publici – na jasan, sažet, ali historijski utemeljen način. Knjiga je koncipirana poput leksikona – kroz natuknice, kroz kratke tematske prikaze, prema odabiru autora, – i upravo u toj strukturi leži njena posebna vrijednost. Ona nije pokušaj da se napiše nova “velika historija”, već da se pomogne ljudima, naročito mladima, da u moru informacija i dezinformacija, dobiju strukturiran pregled najvažnijih događaja, procesa, ličnosti i pojmova koji su oblikovali bosanskohercegovačku prošlost. I u tom smislu, ovo djelo nije samo knjiga. Ono je osnova – za razgovor, za obrazovanje i edukaciju, za identitetsku potragu i za međunarodno razumijevanje. Dopustite mi da ovdje istaknem dvije ključne vrijednosti ovog poduhvata: Prvo, riječ je o rijetkom primjeru da se jedan “stranac”, kako bismo mi rekli, posveti istraživanju bosanske prošlosti na afirmativan način. Ne iz puke egzotike, ne da bi nas objektivizirao ili podučavao kako treba – već da bi pomogao. Irfan Mirza vjeruje da historija Bosne i Hercegovine zaslužuje pažnju i afirmaciju. I on tu pažnju daje – svojim vremenom, svojim znanjem, i svojim riječima. Drugo, u vremenu kada se historija piše i briše preko noći, kada negatori genocida zauzimaju javni prostor, kada nam se skoro svakodnevno ponavlja međunarodna mantra ostavite se prošlosti, okrenite se budućnosti, kada se mladi sve više povlače iz razgovora o prošlosti – ovakve knjige su mostovi. Mostovi prema generacijama koje dolaze, mostovi prema dijaspori, i mostovi prema svijetu koji nažalost, zna više o svjetskim influenserima nego li o opsadi Sarajeva. Zato ne trebamo ovu knjigu čitati samo kao pregled događaja – nego kao poziv na odgovornost. Na odgovornost da se historija Bosne i Hercegovine ne ostavi u rukama onih koji je iskrivljuju ili poriču. Irfan Mirza je dao svoj doprinos. Na nama je da to prepoznamo – i da nastavimo. Da pišemo, da učimo, da obrazujemo, da zastupamo svoju zemlju – argumentima, znanjem i dostojanstvom. Baš kao što to Irfan podučava mlade kroz Bosansko-američki institut, gdje volontira kao predsjedavajući grupe za obrazovanje. Na kraju, želim reći da je ova knjiga i nešto više od zbirke historijskih činjenica. Ona je izraz ljubavi jednog čovjeka prema zemlji svoje supruge, ali i prema pravdi i istini. I to je, možda, najveća pouka koju iz nje možemo izvući – da se Bosna i Hercegovina može voljeti i braniti na razne načine. Knjigom. Riječju. Obrazovanjem. Veliko hvala na uloženom trudu za zajedničku stvar gospodinu Mirzi i svima koji su dali doprinos da se ova knjiga publikuje i na bosanskom jeziku.”

Profesor Dedić u svom izlaganju istakao je: “Knjiga autora Irfana Mirze pod naslovom “Istorija Bosne i Hercegovine” predstavlja prezentaciju najosnovnijih podataka o cjelokupnoj historiji ljudskog roda na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine u svim ranijim epohama. Sama činjenica da je autor ove publikacije, iako nije profesionalni historičar, uložio napor da nauči bosanski jezik i shvati izuzetno komplikovano bosanskohercegovačko društvo u cjelini, je samo po sebi jedan veliki uspjeh. Imao sam priliku tek nedavno da upoznam Irfana Mirzu, iako sam za njega čuo još prije skoro desetak godina. Kroz naše dosadašnje razgovore i kroz kasnije čitanje ove knjige sam shvatio kako se radi o tihoj i nenametljivoj osobi koja pušta da njegova djela govore o njemu. To je još jedna vrlina koju posljednje vrijeme sve rijeđe susrećem. Bosna i Hercegovina ima dugotrajnu i jako kompleksnu historiju koja niti osobama koje su rođene i provele životni vijek u ovoj zemlji nije ni približno jasna. I sam autor kaže kako se susreo sa klupkom, kako ga je počeo raspetljavati i nije htio prekinuti dok ga ne raspetlja do kraja. Kroz stranice svoje knjige Irfan Mirza donosi cjelokupni pregled bosanskohercegovačke prošlosti od najstarijih ljudskih ostataka na prostoru današnje BiH do današnjih dana. Iskreno samo kad pomislim šta sve obuhvataju ova spomenuta dva međaša, jasno mogu da osjetim kroz šta je autor morao proći kako bi nas sa početne stranice doveo na posljednju. Autorov istraživački fokus usmjeren je na narode koji su naseljavali prostor današnje BiH, a služio se ne samo historijskim dostignućima, nego i rezultatima istraživanja genetike, lingvistike, geologije, geografije, antropologije, sociologije, arheologije i historije umjetnosti nastojeći stvoriti interdisciplinarno djelo. U svom pristupu autor je zauzeo jedan zanimljiv metodološki princip koji je uvjetovan širinom tematskog okvira koji je sebi zadao: nastoji kroz malo teksta, kroz slikovni sadržaj, kroz opise različitih historijskih izvora ili važnih događaja, prirediti jedno podacima neopterećeno djelo koje bi mogli razumjeti i oni koji se po prvi put upoznaju sa Bosnom i Hercegovinom i historijom ove zemlje. Ukoliko uzmemo u obzir da je djelo objavljeno i na engleskom jeziku onda je ovaj metodološki pristup još opravdaniji, a samo djelo dobija i jednu novu ulogu: širiti spoznaje o historiji BiH i među čitaocima koji ne poznaju bosanski jezik. Ne mogu se oteti dojmu da će ovo djelo biti dobro primljeno i kod mlađih čitaoca upravo zbog tog neopterećenog pristupa. Autor je prepoznao kako je u ranijim državnim okvirima ciljano iskrivljavana slika o historiji BiH i identitetu naroda u ovoj zemlji. Ne mogu ne priznati autoru hrabrost da napiše ono što se bosanskohercegovački historičari pa donekle i ustručavaju: “Posmatrano iz Rima, Zagreba, Beograda i Istanbula, historija Bosne i Hercegovine je iluzorna deformacija.” – autorova pozicija mu daje za pravo da iznese ovakav zaključak. Autor je u manirima profesionalnog historičara shvatio da zadatak historijskog djela nije niti da miri niti da zavađa narode, niti da hvali niti da stavlja pojedince na stub srama, nego prosto da ukaže na nepristrasnu historijsku istinu. Irfan Mirza se kroz svoje djelo ne ne libi iznijeti vlastita mišljenja na osnovu istraživanja bez ikakvih potreba za političkom korektnošću, ublažavanjem svojih zaključaka ili potrebe da se njegovo pisanje dopadne današnjim narodima u Bosni i Hercegovini. Ova knjiga je pogled na bosanskohercegovačku historiju iz vanjske perspektive, bez ikakvih unaprijed zacrtanih pretencioznih ambicija. Mene je lično zanimalo kako izgleda u današnje vrijeme pogled na bosanskohercegovačku historiju iz daljine, jer kako sam autor navodi primjer da se ponekad šira slike ne može najbolje uočiti iz blizine. Moj zaključak jeste da je Irfan Mirza na pravoj distanci, nije se previše približio bosanskohercegovačkoj društvenoj sceni da i sam postane involviran, međutim nije se pretjerano niti udaljio da mu historijski izvori i historiografija budu nedostupni i udaljeni. Autor konstantno nastoji, koliko god bio sužen prostorom koji mu se pruža unutar ovih korica, pružiti i širu sliku događaja i procesa izvan prostora BiH koji su imali direktan uticaj na događaje na ovom teritoriju. Ponekad je to možda, po mojoj procjeni, dobilo i previše prostora u knjizi. Ispravno uočava geografski položaj današnje BiH koji se našao u kompletnoj historiji u najsudbonosnijem procjepu između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva, ostaju na marginama dometa Zapada i Istoka u kontekstu politike, religije, kulture, umjetnosti i svih drugih vidova života. Posebnu pažnju posvećuje istraživanjina genetskog materijala te iznosi zaključak kako su po rezultatima do kojih su došli genetičari današnji stanovnici BiH starosjedioci Evrope. Na osnovu genetičkih istraživanja ukazuje na migracije stanovništva u kasnom ledenom dobu preko balkanskog poluotoka i prostora današnje BiH. Autor prateći od ovog perioda, preko mezolita i paleolita nastoji uspostavi tezu o autohtonosti bosanskohercegovačkog stanovništva kao evropskih starosjedioca. Također uočava koliko je bitno, u slučaju porijekla stanovništva odnosno determinacije etničke podloge stanovništva na prostoru BiH i susjednih zemalja, posmatrati period prije srednjeg vijeka, što uključuje razne oblike paleolitskih i neolitskih društava, zatim ilirskih i rimskih komponenti, pa tek onda doseljenih Slavena koji nedvojbeno svojom nadmoći u datom vremenu i okolnostima ostvaruju društvenu nadmoć. Ipak autor, iako u svoj istraživački fokus postavlja narode koji su nastanjivali ili izvršili određeni uticaj na ovo područje, ne daje primat niti jednoj komponentni nego je duboko svjestan da ono što danas imamo kao modernog bosanskohercegovačkog građanina jeste nedvojbeno uticaj svih tih komponenti koje su se kroz historiju nastanile na ovom području. Djelo koje je pred nama po prvi put na bosanskom jeziku svojom širinom ima karakteristike udžbenika. Nakon izlaganja promotora moderator Zlatar je zamolio producenta i režisera dokumentarnog filma “Bosanski vitez”, Adnana Čuharu i Tarika Hodžića, čija je svjetska premijera filma održana na netom završenom SFF-u, da se obrate i osvrnu na saradnju sa Irfanom Mirzom i njegovoj ulozi u kreiranju i realiziranju ovog važnog dokumentarnog filma o Bosni i njenom narodu.”

Na koncu publici se obratio autor Irfan Mirza.

Sarajevo, 25.08.2025. godine