Predsjednik VKBI Kasim Trnka obratio se na svečanosti povodom obilježavanja 100 godišnjice rođenja Alije Izetbegovića u Zenici

Vlada Zeničko-dobojskog kantona organizirala je centralnu svečanost povodom stote godišnjice rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republke Bosne i Hercegovine. Svečana akademija održana je u BNP u Zenici,a između ostalih učesnika, po pozivu premijera ZE.DO kantona Nezira Pivića i ministra kulture Mirze Mušije, obratio se i predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca profesor Kasim Trnka.

Profesor Kasim Trnka podsjetio je da je jedno vrijeme bio blizak saradnik Alije Izetbegovića, te je govorio iz ličnog iskustva. Obraćanje Kasima Trnke prenosimo u cjelosti:

Neodvojivi su misao i djelo predsjednika Alije Izetbegovića o državnosti Bosne i Hercegovine i o nacionalnom pitanju Bošnjaka.

Navršilo se sto godina odkako je na ovaj svijet došao Alija Izebegović i više od dvadeset godina otkako je preselio na drugi svijet, a on je i dalje sa nama i među nama. To je zato što je on oblikovao našu nedavnu prošlost, naravno koliko uopšte pojedinac može uticati na tok historije, pa time bitno opredjelio i našu današnju stvarnost. To je mogla postići samo izuzetna ličnost koja je ostavila neizbrisiv trag, kako u političkoj filozofiji i religiji, tako i u kreiranju društvenih ciljeva u oslobodilačkoj borbi i u mukotrpnom posljeratnom razvoju. O svim ovim aspektima idalje će se voditi naučne i društvene rasprave. Bitno je, po mom mišljenju, da se svaki taj segment razmatra u kontekstu vremena u kojem su ta djela nastajala.

U ovim razmatranjima i ocjenama najviše pažnje će okupirati sudbonosni period 90-tih godina prošlog vijeka kada su se oblikovali temelji naše moderne državnosti i kada su stasali Bošnjaci. O tome će idalje imati šta da kažu domaći i međunarodni naučni autoriteti iz oblasti filozofije, istoriografije, religije, politologije i drugih naučnih disciplina. Centralna tema u tim istraživanjima biće, nesumnjivo, njegov odnos prema pitanju očuvanja i izgradnje države Bosne i Hercegovine i o stanju i problemima međunacionalnih odnosa u njoj, posebno kad je u pitanju pozicija bošnjačkog naroda.

Po prirodi njegove istorijske uloge kao prvog demokratski izabranog predsjednika  kolektivnog šefa države, ali i kao bošnjačkog nacionalnog lidera, on je morao svakodnevno odgovarati na sve konceptualne i praktične izazove.

Početkom 90-tih godina prošlog vijeka odigrale su se – kao što je poznato – sudbonosne promjene, kako na globalnom, tako na reionalnom planu,  ali i u Bosni i Hercegovini. Padom Berlinskog zida počeo je definitivan raspad t.zv socijalističkog sistema i bipolarnog koncepta međunarodnih odnosa. Istovremeno se odvijao raspad socijalističke Jugoslavije. U tom procesu  su se Srbija i Hrvatska ustavno definisale kao nacionalne države srpskog, odnosno hrvatskog naroda. To je imalo, a i danas ima, krupne posljedice u odnosima prema Bosni i Hercegovini. Tada su nacionalistička krila u politikama tih zemalja procjenjivala da su se stekli uslovi za njihovu ekspanziju djeljenjem Bosne i Hercegovine. Nakon medijskih, propagandnih i političkih priprema, usljedila je oružana agresija na Bosnu i Hercegovinu. Bošnjački narod i sve patriotske snage bili su nesavladiva prepreka za ostavarivanje tih ekspanzionističkih namjera.

Napuštajući stari sistem, Bosna i Hercegovina je 1990 godine krenula putem izgradnje demokratskog poretka koji se temelji na poštovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, na vladavini prava i na političkom pluralizmu. Održani su višestranački izbori i formirana nova demokratska vlast. Građani i tek formirane nove državne institucije našli su se pred največim izazovima, uključujući i prijetnju njjihovog nestanka.

Tada je Alija Izetbegović izborom na ključne funkcije u državnoj i političkoj strukturi, preuzeo odgovornost za vođenje zemlje i svog naroda. Več u prvim danima agreije na BiH, u junu 1992 godine, Predsjedništvo BiH, na čijem je čelu bio Alija  Izetbegović, utvrdilo je koncept i strategiju odbrane i razvoja zemlje. Na toj osnovi su mobilisane sve patriotske snage zemlje.

Politička filozofija i djelovanje predsjednika Izetbegovića temeljila se na neraskidivoj vezi imeđu karaktera i razvoja države i njenog multietničkog karaktera. U različitim prilikama o tome je često govorio i pisao. Karakteristična je njegova izjava: „A to što mi nazivamo Bosnom nije samo parče zemlje na Balkanu, za mnoge od nas Bosna je ideja, to je vjera da ljudi različitih religija, nacija i kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno… Moja vizija Bosne je jasna: cjelovita i demokratska zemlja  .”

Za razliku od ovog konzistentnog stava i djelovanja njegovi protivnici su ga tada, ali i sada, optuživali da radi na stvaranju islamske države u srcu Evrope.

Predsjednik Izetbegović je imao jasnu i konzistentnu viziju o odnosu države i nacije i na osnovu toga je djelovao u praksi, posebno kad su u pitanju Bošnjaci. U tim najtežim godinama borbe za opstanak, Bošnjaci kao stari evropski narod doživljavali su svoju renesansu. Vijekovima su bili izloženi različitim pritiscima, zabranama i progonu što je kulminiralo pokušajem njihovog zatiranja putem masovnih ratnih zločina  koji su kulminirali genocidom nad Bošnjacima zaštićene zone Srebrenice.

 U prvim danima demokratizacije političkog života predsjednik Izetbegović je, zajedno sa saradnicima, formirao političku stranku bošnjačke proveniencije koja će na prvim višestranačkim izborima dobiti najveću podršku bošnjačkog biračkog tijela. Inicirao je, takođe, održavanje prvog Bošnjačkog sabora septembra 1992 godine na kojem je odlučeno da se vrati staro ime naroda – Bošnjaci.  O tome će vise puta govorio ističući: “Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem.”

Smatrao je i da bošnjačka inteligencija ima značajnu ulogu i veliku odgovornos u odbrani zemlji i u afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta. Podržao je i sam je učestvovao, decembra 1992 godine, u formiranju Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Često je kasnije, kada su se pripremale značajne odluke za državu i bošnjački narod, razgovarao i konsultovao se u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Poznato je da je predsjednik Izetbegović i inaće praktikovao da se, prije donošenja važnijih odluka konsultuje sa širom grupom ljudi, posebno sa boljim poznavaocima pitanja o kojima je trebalo donijeti odluku.

Vizija i djelovanje predsjednika Izedbegovića ostaju ispiracija novim generacijama i orjentacija u izgradnji Bosne i Hercegovine kao modernog demokratskog multinacionalnog društva i države.

Trnkine riječi potvrdio je i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je također prisustvovao svečanoj akademiji u Zenici. Među brojnim zvanicama koje su prisustvovale svečanoj akademiji bili su i predstavnici članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, ambasador Palestine u BiH Rezek Namura, te mnogi drugi domaći i međunarodni gosti.