Održana Konferencija „ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE – OTVORENA PITANJA I PERSPEKTIVE“

Nakon Konferencije „ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE – OTVORENA PITANJA I PERSPEKTIVE“ , koja je održana u Sarajevu 2-4. decembra 2022. godine, čiji su organizatori organizacije civilnog društva Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH (www.vkbi.ba), Hrvatsko narodno vijeće BiH (www.hnvbih.org), Srpsko građansko vijeće BiH (FB Srpsko građansko vijeće BiH), Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija (www.jews.ba) i Centar za promociju civilnog društva (www.civilnodrustvo.ba), akademske zajednice i apelanata pred Evropskim sudom za ljudska prava, usaglašeni su sljedeći sažetci i preporuke:

• Polazeći od preporuke Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status, uvažavajući činjenicu da se uskoro navršava 10 godina članstva Republike Hrvatske u EU kao i najavu njenog skorog ulaska u Schengen, sasvim je jasno da se odnosi i saradnja BiH i Hrvatske trebaju dodatno graditi i razvijati, te da se svi subjekti koji oblikuju društvenu zbilju trebaju angažirati i dati svoj doprinos kako bi se odnosi normalizirali i unaprijedili. U posljednjem razdoblju ta je saradnja, naročito na državno-institucionalnom nivou, nažalost na gotovo najnižoj razini od Daytonskog sporazuma do danas. Mi, koji smo se okupili kao predstavnici akademske zajednice, organizacija civilnog društva, društveni aktivisti i promotori temeljnih demokratskih stečevina EU, odlučni smo dati svoj doprinos unapređenju društvenih odnosa u oblastima u kojima djelujemo kako u R Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini;
• Očekujemo od institucionalnih predstavnika i dužnosnika Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine da svoje odnose uređuju na temelju odredbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski sporazum) koji je potpisan radi okončanja ratnih razaranja u Bosni i Hercegovini,  posebno poštujući član 1. stav 2. Međusobne posjete zvaničnika naših država trebaju biti u skladu sa diplomatskom praksom prijateljskih država;
• Potičemo nadležne institucije R. Hrvatske i BiH da bez odlaganja okončaju ratifikaciju Sporazuma o granici između dvije države, koji su davne 1999.g potpisali tadašnji predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i koji se u praksi primjenjuje već više od 20 godina;
• Bosni i Hercegovini je mjesto u Europskoj uniji i smatramo da se s realizacijom EU budućnosti Bosne i Hercegovine mora početi odmah. Istovremeno smo svjesni da taj put predstavlja  veliki izazov za Bosnu I Hercegovinu. Harmonizacija s evropskim standardima, posebno u oblastima ljudskih prava I sloboda, kvaliteta obrazovnog sistema, funkcionalnost državnih institucija, vladavina prava, samo su neke oblasti koje Bosna I Hercegovina treba definirati I prilagoditi evropskim standardima u narednom periodu. Republika Hrvatska treba dati punu podršku, pomoć I biti snažan partner Bosni I Hercegovini u ovim procesima. Nažalost projekti “dvije škole pod jednim krovom” koje još uvijek postoje u Bosni i Hercegovini predstavljaju etničku segregaciju učenika I učenica i takva praksa hitno treba biti ukinuta;
• Kao učesnici Konferencije opredjeljeni smo u okviru svojih mogućnosti promovirati nužnost dobrosusjedskih odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svih naroda i građana koji u njima žive, na temeljima jednakopravnosti, slobode i zajedničke evropske budućnosti. 
• Pozdravljamo oživljavanje Berlinskog procesa i posebno sporazume potpisane u 11. mjesecu 2022. u Berlinu. Smatramo naročito važnim sporazum o zajedničkom tržištu država tzv. Zapadnog Balkana (ZB 6). Taj projekt, usmjeren prema društvima država potpisnica pa tako i prema društvu Bosne i Hercegovine, dobiva svoj stvarni smisao kao prvi korak u integraciji tog regionalnog tržišta u zajedničko tržište Europske unije.
• Smatramo da BiH ima mogućnost približavanja EU na razini društva i prije okončanja pregovora i samog članstva, uključivanjem u obrazovne i znanstvene projekte i politike EU, usklađivanjem s EU energetskom strategijom, uključivanjem u EU koordinaciju reagiranja u velikim prirodnim katastrofama ili pandemijama, te koristeći svaku mogućnost sudjelovanja u zajedničkim EU politikama koje su otvorene državama kandidatima;
• Apeliramo na medije u našim državama da budu konstruktivni u poboljšanju odnosa između naših država i naroda;
• Nužno je objektivno sagledati i suočiti se sa prošlošću, te ohrabriti nove generacije da svoju budućnost grade u međusobnom razumijevanju, pomaganju i napretku;

Konferenciji su prisustvovali učesnici iz R Hrvatske prof.dr. Vesna Pusić, prof.dr. Hrvoje Klasić, prof.dr. Vedran Đulabić, prof.dr. Ivan Koprić, g. Domagoj Margetić, g. Kadro Kulašin (predsjednik Koordinacije bošnjačkih županijskih vijeća), dr.sci. Dragan Markovina, dok su iz Bosne i Hercegovine prisustvovali Stipe Prlić (HNV BIH), Đuro Kesić (HNV), prof.dr. Ivo Komšić (HNV), fra Petar Matanović (Udruga Hrvatski dom), prof.dr. Ivo Marković, Živko Budimir, bivši predsjednik FBIH, prof.dr. Kasim Trnka (VKBI), mr.sci, Emir Zlatar (VKBI), prof.dr. Husnija Kamberović (VKBI), Miro Lazović (Forum parlamentaraca BiH 1990). Aida Daguda (CPCD), Zoran Jovanović i Rajko Živković ispred SGV BIH, Vladimir Andrle (La Benevolencija), Jakob Finci (apelant pred ESZLJP), ambasador Zlatko Dizdarević. Video linkom poruku je poslao zastupnik u EU Parlamentu iz R Hrvatske Predrag Fred Matić. Konferenciji je prisustvovao ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Samir Avdić koji je bio jedan od pokrovitelja Konferencije.

Projekat je podržan Ad Hoc grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan  kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM)  Sjeverna Makedonija i  Institute for  Democracy  and  Mediation  (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.