Dan prijema BiH u UN

Dan prijema BiH u UN jedan od najznačajnih datuma u novoj povijesti BiH

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost i Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 organizirali su u Sarajevu tribinu “Bosna i Hercegovina – 26 godina od međunarodnog priznanja” i tako skrenuli pažnju na 22. maj 1992., datum kad je BiH postala punopravna članica Ujedinjenih nacija.

Uvodničari Ivo Komšić (član Predsjedništva RBiH  1992 – 1995.), Hasan Muratović (predsjednik Vlade RBiH  1992 – 1997) i Miro Lazović (predsjednik Skupštine RBiH 1992 – 1995.) bili su sudionici najznačajnijih događaja u tom vremenu.

Na javnoj tribini istaknuli su da je 22. maj 1992. godine jedan od najznačajnih datuma u novoj povijesti BiH, ali i konstatirali da se tome ne pridaje adekvatna pažnja i značaj.

Na javnoj tribini u prostorijama VKBI-a evocirana su sjećanja na stvari koje su doprinijeli priznanju Republike Bosne i Hercegovine u UN 22. maja 1992. godine, ali i put koji je tome prethodio. Profesor Muratović istakao je da je tokom agresije na BiH doneseno 733 rezolucije o Bosni i Hercegovini od strane UN-a. Gospodin Miro Lazović istakao je da bi 22. maj mogao biti zajednički praznik nove povijesti Bosne i Hercegovine, i da ne bi trebao da nikoga ugrožava. 22. maj mogao bi biti integrirajući praznik u BiH, jer postojeći praznici, koji se slave u entitetima ili dijelovima entiteta, ne pokazuju jedinstvo ni integraciju unutar BiH. Profesor Ivo Komšić istaao je da je 22. maja Bosna i Hercegovina i svi neni građani dobila grunt u međunarodno-pravnim odnosima, bez obzira na sve probleme sa kojima smo bili suočeni i koji su i danas prisutni. Prof. Komšić podsjetio je da je BiH imala veliki broj prijatelja u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, SAD, i drugim europskim zemljama. Danas je stanje jako loše i izgleda da nemamo prijatelja u Europi i Svijetu. Ovu pojavu pod hitno treba popravljati.

Javnu tribinu moderirao je generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar, koji je istakao da bi datum prijema BiH u Ujedinjene nacije danas morali biti svjesniji i da bi državne institucije trebale adekvatno obilježiti taj dan.

Nakon izlaganja uvodničara i otvorene diskusije i pitanja od strane prisutnih, definirano je nekoliko zaključaka:

• Bosna i Hercegovina, u ovom ovijesnom trenutku nema alternative, već snažno istrajavati na putu u punopravno članstvo u Europsku uniju;
• Ustav Bosne i Hercegovine nužno je mijenjati jer je postao nepremostivo breme na unutarnjem putu demokratizacije bh društva i Države. Ustav Bosne i Hercegovine treba biti koncipiran na temeljima kako su koncipirani ustavi susjednih država Bosne i Hercegovine, sa jasnim stavovima da se mora voditi o nacionalnom pitanju i pravima i zastupljenostima svih naroda, nacionalnih manjina i građana;
• Neophodna je sinergija djelovanja, ne samo probosanskih političkih snaga, već aktivno uključivanje civilnog društva, akademske zajednice, javnih ličnosti iz oblasti kulture, sporta, odnosno cjelokupnog bh društva, u cilju promicanja Bosne i Hercegovine kao demokratske, pravne, sekularne države, uređene na principima vladavine prava i jednakopravnosti svih naroda i građana na cijelj njenoj teritoriji. Zajedničkim snagama moramo vratiti prijatelje Bosne i Hercegovine, odnosno obnoviti diplomatska i svaka druga prijatelsjtva za europskim državama i istaknutim ličnostima;
• Mora se jasno staviti do znanja predstavnicima međunarodne zajednice, posebno Visokom predstavniku i državama zastupljenim u PIC-u da više nije prihvatljiva politika „dvostrukih standarda“, koja nije dala (već duže od dvije decenije) nikakvog rezultata, već se jasno treba tražiti da sve države zastupljene u PIC-u u Bosni i Hercegovini propagiraju principe i pravila državnog demokratskog uređenja, koja važe u njihovim domicijelnim zemljama;