Održana tribina “Gdje je Balkan u vremenu nestabilnih globalnih odnosa?“ čiji je uvodničar dr.sc. Adnan Kapo

U prostorjama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u večernjim satima 1. septembra odžana je javna tribina „Gdje je Balkan u vremenu nestabilnih globalnih odnosa?“, čiji je uvodničar bio dr. Adnan Kapo, dok je tribinu moderirao generalni sekretar VKBI Emir Zlatar. Prisutnima se pozdravnim obraćanjem obratio predsjednik VKBI profesor Kasim Trnka.

Moderator Zlatar se uvodnim riječima obratio publici: “Danas, 1. septembra 2026. godine, navršava se tačno 87 godina od dana kada je nacistička Njemačka napadom na Poljsku otvorila najstrašniji sukob u historiji čovječanstva. Drugi svjetski rat. Nije bez simbolike što o geopolitičkim odnosima, o sigurnosti, miru i budućnosti Balkana govorimo upravo na ovaj datum. Jer kada pogledamo historiju dvadesetog stoljeća, teško je pronaći period u kojem je svijet bio bez velikih političkih, sigurnosnih i geopolitičkih potresa i izazova. Prvi svjetski rat bio je snažno povezan s Bosnom i Hercegovinom i Sarajevom. Nakon atentata 28. juna 1914. godine par stotina metara od mjesta gdje se trenutno nalazimo, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, a lokalna kriza u srcu Balkana u vrlo kratkom vremenu prerasla je u globalni sukob. Četvrt stoljeća kasnije, upravo na današnji dan 1939. godine, počeo je Drugi svjetski rat. Uslijedile su decenije podjela, Hladnog rata, blokovskih sučeljavanja, utrke u naoružanju, raspada velikih političkih sistema i novih ratova. A ni kraj dvadesetog stoljeća nije donio ono čemu se čovječanstvo nadalo  trajnu eru mira i stabilnosti.Naprotiv. Balkan je ponovo postao jedno od mjesta na kojima su se prelamali veliki historijski procesi. Raspad Jugoslavije, ratovi devedesetih, agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid u Srebrenici ostavili su duboke tragove na našem prostoru i pokazali koliko brzo političke krize mogu prerasti u sigurnosne i humanitarne katastrofe. Danas živimo u vremenu koje ponovo karakteriziraju velika globalna previranja.Svjedočimo promjeni odnosa snaga u svijetu, povratku geopolitike velikih sila, ratovima u neposrednom evropskom susjedstvu, novim sigurnosnim prijetnjama, ekonomskim i energetskim krizama, promjenama u međunarodnim savezima i sve izraženijem nadmetanju za politički, ekonomski i tehnološki utjecaj. Svijet kakav smo poznavali nakon završetka Hladnog rata očigledno se mijenja. Postavlja se pitanje da li će opstati postojeća sigurnosna struktura svijeta, ili će biti promjenjena. Ta promjena može značiti i globalni sukob. Nama se samo po sebi namjeće pitanje: Gdje je u svemu tome Balkan?”

Nakon uvodnih riječi moderatora, svoje izlaganje prezentirao je dr. Kapo. Izlaganje je sublimirano završnim razmatranjima dr. Kape :

“Kada sagledamo cjelokupnu liniju historijskih i savremenih geopolitičkih lomova koje smo danas analizirali, od Drugog svjetskog rata do otvorenih sukoba na Bliskom istoku i Ukrajini, možemo izvući nekoliko zaključaka o poziciji i sudbini Balkana i Bosne i Hercegovine u vremenu nestabilnih globalnih odnosa.

1.    Balkan kao trajni geopolitički seizmograf Historijska retrospektiva od Drugog svjetskog rata i Hladnog rata do raspada Jugoslavije pokazuje da Balkan nikada nije bio potpuno izolovan otok. On je geopolitički seizmograf Evrope, a u nekim trenucima i Svijeta. Svako pomjeranje geopolitičkih tektonskih ploča među velikim silama, bilo da je riječ o blokovskoj podjeli 20. vijeka ili posthladnoratovskom vakuumu, direktno se i često nasilno reflektovao na naš prostor. Balkan ne generiše globalne krize, ali je istorijski jedna od najranjivijih tačaka gdje se osjećaju talasi tih kriza.

2.    Ukrajinski rat i povratak tvrde geopolitike Prevrat u Ukrajini 2014. godine, a naročito invazija Rusije 2022. godine, definitivno su sahranili iluziju o kraju historije i trajnom miru u Evropi. Za Balkan, ova kriza ima dvostruko značenje. S jedne strane, ona je je ponovo na neki način vratila sudar bivših bipolarnih sila na Balkanu, gdje se nestabilnost koristi kao moneta za potkusurivanje sa Zapadom. Zahvaljujući tim tenzijama, Balkan još uvijek nije u potpunosti integriran u euroatlantski svijet. S druge strane, probudila je na neki način Brisel i Washington, naglašavajući da je sigurnosna integracija Balkana u euroatlantske strukture geopolitički imperativ, a ne samo administrativni proces. Stabilnost na Balkanu je podjednako važan za sigurnost Evrope i kolektivnog Zapada, kao i za same balkanske države.

3.    Bliskoistočni čvor i prestrojavanje regionalnih sila Ono što smo gledali u Gazi od oktobra 2023. godine, kao i nakon toga kada je u pitanju eskalacija sukoba na relaciji Iran–Amerika–Izrael, te gubljenje uticaja Rusije i Irana u Siriji, iz korijena mijenjaju arhitekturu Bliskog istoka. Nova opasnost leži u sve napetijim odnosima Turska i Izraela, koji mogu eskalirati u neželjenom pravcu. Postavlja se pitanje da li bi nakon jednog takvog sukoba Turska ostala u NATO-u i šta bi to značilo za ovaj savez i njegovo jugoistočno krilo.   

4.    Refleksija na Balkan: Između integracije i fragmentacije Sve ove globalne krize reflektuju se na Balkan kroz tri ključna izazova:

• Hibridni rat i dezinformacije: Pokušaji destabilizacije kroz unutrašnje političke blokade, etničke tenzije i medijski uticaj trećih strana.

• Sigurnosni vakuum: Opasnost da se, u slučaju globalnog prenaprezanja zapadnih sila koje trenutno drže Balkan stabilnim, lokalni zamrznuti konflikti ponovo aktiviraju.

• Ekonomska i energetska zavisnost: Potreba za potpunim diverzifikovanjem resursa kako se globalne ekonomske krize ne bi prelile na ionako krhke balkanske ekonomije.

5.    Gdje je budućnost Balkana? Na pitanje “Gdje je Balkan u vremenu nestabilnih globalnih odnosa?”, odgovor mora biti strateški odlučan, a ne pasivan. Budućnost Balkana ne smije biti u statusu čekanja jer je to mehki trbuh Evrope.

• Jedina realna alternativa trenutnom statusu Balkana jeste potpuna euroatlantska integracija. Ulazak preostalih zemalja zapadnog Balkana u NATO i Evropsku uniju više nije pitanje ekonomskog prestiža, već golog opstanka i stabilnosti. U slučaju da to nije moguće, zbog zvaničnog stava Srbije o neutralnosti, onda je neophodno i urgentno ostatak Balkana, tj. Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju integrisati u Evropsku uniju, a Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i u NATO i u Evropsku uniju.

• Jačanje unutrašnjeg suvereniteta i institucija. Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, uz pomoć prijatelja BiH, moraju dodatno izgraditi institucije sistema otporne na vanjske hibridne uticaje.

Regionalna saradnja bez hegemonije: Budućnost leži u ekonomskom i infrastrukturnom povezivanju, ali isključivo na principima uzajamnog poštovanja suvereniteta, a ne kroz oživljavanje velikodržavnih projekata pod maskom regionalnih inicijativa.

Nakon izlaganja otvorila se interakcija publike i uvodničara. Nakon diskusija i razgovora dr. Kapo koncipirao je zaključni stav:

“U svijetu koji se ubrzano pokušava multipolarizirati i gdje međunarodno pravo često ustupa mjesto sili, Balkan se nalazi na prekretnici. Ako dozvolimo da budemo moneta za potkusurivanje u sukobima velikih, ponovićemo tragične lekcije iz 20. vijeka. Ako, pak, prepoznamo ovaj trenutak za ubrzano vezivanje za zapadni sigurnosni i politički krug, Balkan konačno može prestati biti “bure baruta” i postati trajno integrisani dio stabilne Evrope. Također ne treba izgubiti iz vida jačanje desnice unutar Evropske unije, što može ugroziti opstanak i same Evrope. U tom slučaju i zemlje Zapadnog Balkana, morale bi tražiti druge sigurnosne aranžmane jer bi takav razvoj situacije mogao značiti potpuni sigurnosni haos u Evropi.“

Dr. Adnan Kapo diplomirao je političke nauke na Arizona State University u Sjedinjenim Američkim Državama, a magistrirao ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu i University of Delaware. Doktorski studij završio je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je stekao zvanje doktora političkih nauka. Od kraja 2020. godine preuzeo je dužnost direktora Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), koji pod njegovim rukovodstvom razvija značajnu regionalnu platformu za analizu i javni dijalog o savremenim geopolitičkim, ekonomskim i sigurnosnim procesima. Kroz organizaciju međunarodnih konferencija, stručnih skupova i pokretanje Geopolitičke akademije, IGES je afirmisan kao prepoznatljiva institucija u regionalnom prostoru za pitanja koja nosi u svom nazivu.