

Odbor za bosanski jezik i književnost Matičnog društva bošnjačkih vijeća 5. juna 2026. godine u hotel EVropi u Sarajevu uprličio je Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu – stanje i perspektive”, kojim je predsjedavao predsjedavajući Odbora prof.dr. Sead Šemsović.
Na okruglom stolu učešće i izlaganja na temu uzeli su: Sead Šemsović, BNV Srbije, predsjedavajući; Edim Šator, VKBI BiH, Mostar, zamjenik predsjedavajućeg, Elvira Đekić, BNV Srbije, Sanela Međedović, BNV Srbije, Esma Brunčević, BNV Srbije, Dženisa Mujević, BV u Crnoj Gori, Ermina Ramadanović, KBVŽNMR Hrvatska, Izeta Babačić, BNV RS Makedonije, Damir Saračević, Consilium Bosniacum, Austrija, Đulizarka Mislimi, KVZ Kosova, Azra Hodžić Čavkić, VKBI BiH, Sarajevo, Ena Begović Sokolija, VKBI, Sarajevo, Mirzeta Bašić, Sarajevo, Bernes Aljukić, VKBI BiH, Tuzla, Sead Nazibegović, VKBI BiH, Tuzla, Đenana Durek, Travnik, Hasnija Muratagić Tuna, VKBI BiH, Sarajevo, Haris Ćatović, VKBI BiH, Sarajevo, Jasmin Hodžić, VKBI, Sarajevo, Alen Kalajdžija, VKBI, Sarajevo, Belkisa Dolić, Bihać, VKBI, Sarajevo, Hana Đozić, Sarajevo, Suljo Mustafić, BVuCG, predsjednik Matičnog društva i Emir Zlatar, VKBI BiH, Sarajevo, izvršni sekretar Matičnog društva.

U organizaciji Odbora za bosanski jezik i književnost pri matičnom društvu bošnjačkih vijeća održan je 5.6.2026. godine okrugli sto o stanju bošnjačke književnosti u osnovnoškolskom lektirnom programu obrazovnih sistema u kojima se bošnjačka djeca obrazuju. Svoje su izvještaje prezentirali prof. dr. Edim Šator za Herecegovačko-neretvanski kanton, prof. dr. Sead Nazibegović za Tuzlanski kanton, dr. Belkisa Dolić o stanju u Unsko-sanskom kantonu, Đenana Durek o Sradnjobosanskom kantonu, a Mirzeta Bašić, ispred Udruženja nastavnika jezika i književnosti u Kantonu, te prof. dr. Ena Begović Sokolija i doc. dr. Azra Hodžić Čavkić o statusu u Kantonu Sarajevo. Izvještaje o propitivanom stanju podnijeli su predstavnici bošnjačkih vijeća iz zemalja regiona: dr. Ermina Ramadanović (R. Hrvatska), Izeta Babačić (RS. Makedonija), Elvira Đekić i Sanela Međedović (R. Srbija), Dženisa Mujević (Crna Gora), Đulizarka Mislimi (R. Kosovo) te Damir Saračević (Austrija). Pored spomenutih u diskusiji su učestvovali dr. Jasmin Hodžić, dr. Alen Kalajdžija i dr. Haris Ćatović ispred sarajevskog instituta za jezik.
Stanje sa bošnjačkom književnošću u lektirom programu je šaroliko i kreće se od 5-12% u Crnoj Gori, između 20 i 30% u Sarajevu, od 30-40% u Tuzli i preko 40% u Bihaću, potom 25-20% u Makedoniji, 80% u Hrvatskoj, pa do 95% u Sandžaku u okviru cjelovitog obrazovanja na bosanskom jeziku.

Posebno je prepoznata prezastupljenost južnoslavenskih književnosti u sarajevskom programu i svjetske u makedonskom slučaju. Odbor za bosanski jezik i knjiežvnost će na osnovu zaključaka uobličiti popis bošnjačke književnosti za lektirni program i proslijediti ga svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini, bošnjačkim vijećima u regionu te ostalim članicama Matičnog društva iz dijaspore.