Javna tribina VKBI-ja: Aktuelni nacrti zakona o Sudu i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine

Usvajanje zakona iz oblasti pravosuđa je preduvjet za približavanje Bosne i Hercegovne Evropskoj uniji, ali nacrti dva od tih zakona, koji su upućeni u parlamentarnu proceduru, pokazuju koncepcijske razlike u dva entiteta.

– Jedni se zalažu za afirmaciju države BiH i insistiraju na primjeni savremenih demokratskih standarda kao u svim demokratskim državama, dok se oni koji previše ne simpatišu državu BiH  trude da što više umanje značaj njenih institucija, što je očigledno na primjeru ovih zakona – izjavio je novinarima predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Kasim Trnka uoči današnje sesije Vijeća o temi: „Aktuelni nacrti zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine“.

Trnka naglašava da ne zna nijednu državu koja nema vrhovni sud i “umjesto da idemo ka stvaranju perspektive za državni vrhovni sud koji bi imao primarnu zadaću da ujednačava sudsku praksu u pogledu vladavine prava, danas Sud Bosne i Hercegovine nema tu nadležnost već samo ono što je propisano na nivou Bosne i Hercegovine, što onda znači da pristajemo na različitu primjenu prava u jednom i u drugom entitetu, a to je na kraju krajeva, pitanje ravnopravnosti građana”.

Slična je situacija i kod novopredloženog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, aktu koji bi po prirodi stvari trebalo da bude sistemski postavljen tako da sačuva nezavisnost pravosuđa od političkih i drugih uticaja.

 – Koplja se još lome oko rješenja – kako spriječiti različite političke, kriminalne i druge uticaje na pravosuđe da bi ostvarilo svoju najvažniju ulogu, a to je osiguravanje vladavine prava u BiH, naglašava Trnka.

Enver Išerić, uvodničar na današnjoj sesiji, kazao je da Evropska unija zahtijeva da riješimo, ne pitanje Suda BiH koje je već riješeno, nego državnog vrhovnog suda, ali i da političke snage očito nemaju namjeru to rješavati.

Ovo jesu dva zakona veoma bitna za evropski put BiH a i za samo funkcioniranje cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH, a u konkretnom slučaju, novopredloženi zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u, u odnosu na sadašnje zakonodavstvo, donio bi u slučaju prihvatanja u Parlamentu određene izmjene ali u lošem smislu.

 – Mi ništa bolje nećemo dobiti ovim rješenjima, koliko su analize tih zakona mogle pokazati – rekao je Išerić.

Upitan šta je loše u predloženim rješenjima i da li je cilj slabljenje pravosuđa umjesto osnaživanje, on odgovara da se, prvenstveno, proces vodi vrlo netransparentno.

– Mi, građani BiH, više i ne znamo koliko ima u opticaju tih prijedloga i nacrta zakona, već VKBI danas analizira Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputila članica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš te Nacrt zakona o VSTV-u, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH – kazao je Išerić.

Po njegovim riječima, nedostatak prvog je što ne predviđa osnivanje vrhovnog suda države već govori o Apelacionom odjeljenju Suda BiH, koje već postoji, a čije sjedište bi se mijenjalo. Ono što je neprihvatljivo je također mijenjanje već postojećih nadležnosti Suda BiH odnosno oduzimanje nadležnosti u određenim stvarima.

 – Dakle, zakon je u predloženoj formi neprihvatljiv, naročito što predviđena procedura ne dozvoljava podnošenje amandmana.

Zakon o VSTV-u je manje sporan mada ima nedostataka, primjerice, ne uvodi odredbe koje bi na vrlo jasan način rješavale pitanje ocjenjivanja rada sudija, tužilaca i ostalih uposlanika u pravosuđu. Kriteriji za ocjenjivanje nosilaca pravosudnih funkcija moraju biti vrlo jasni i mjerljivi i ne mogu se dozvoliti uopštene formulacije poput one da VSTV podnosi izvještaje parlamentu samo radi informisanja, kazao je Išerić.

Demirel Delić, također uvodničar na sesiji VKBI-ja, ističe da su zakoni iz oblasti pravosuđa reformski, sistemski akti koji, da bi ostvarili svoju funkciju, “neophodno je da osiguraju preveniranje uzroka a ne liječenje posljedica”.

– To znači da, ukoliko se primjerice VSTV u javnosti dugi niz godina percipira kao otuđeni centar moći, neophodno je  prevenirati uzroke takvog stanja odnosno iskorijeniti mogućnost da i ubuduće bude percipiran na taj način. Neophodno je da proces izmjena zakona bude transparentan i inkluzivan – rekao je Delić.

Nakon zavšene Javne tribine VKBI usvojilo je zaključke o navedenim prijedlozima zakona, koje će upuiti Parlamentarnoj skupštini BiH i cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj javnosti.

(Fena)