U velikoj sali VKBI održana javna tribina „Bosanski jezik u kontekstu Međunarodnog Dana maternjeg jezika„

Povodom Međuanrodnog dana maternjeg jezika, koji je uspostavljen od strane UNESCO-a 21.02.2000. godine, u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca održana je tibina „Bosanski jezik u kontekstu Međunarodnog Dana maternjeg jezika„.

Uvodnim izlaganjem prisutnim se obratila predsjedavajuća Savjeta VKBI za bosanski jezik prof.dr. Amira Turbić-Hadžagić sa Univeziteta u Tuzli, dok su izlaganja prezentirali doc.dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik UNSA i dr.sc. Haris Ćatović, naučni saradnik Instituta za jezik UNSA.

Jedno od glavnih obilježja Međunarodnog dana maternjeg jezika jest njegova kulturna i jezična raznolikost jer su jezici koji se govore u svijetu važan dio kulturne baštine i sama Eveopska unija daje podršku višejezičnosti u svojim programima i u radu svojih institucija te je višjezičnost jedno od temeljnih načela Evropske unije. Od 2015. godine službenim jezicima EU-a pridružio se i bosanski jezik. Očuvanjem i njegovagem svoga maternjeg je zika čuvamo svoje naslijeđe, identitet, kulturu i tradiciju. Živimo u digitalnoj eri i svjedoci smo utjecaja medija, društvenih mreža i sve bržeg načina života. U ovakvim okolnostima, više pažnje treba posvetiti osnovnim jezičkim vještinama: od najranije dobi, posebno čitanju i pisanju.Također, više nego ikad potrebna nam je saradnja stručnjaka i institucija na temeljnim, strateški i nacionalno važnim istraživanjima bosanskoga jezika, uz punu podršku države.

Pošto mi u Bosni i Hercegovini imamo entitete, a u Federaciji Bosne i Hercegovine kantone, onda nam je prijeko potrebna podrška ministarstva za obrazovanje i nauku koja bi finansirala strateški važne bosnističke projekte te u saradnji s amabasadama i konzulatuma u svijetu naučnu i stručnu literaturu o bosanskome jeziku odaslala u biblioteke univerziteta u svijetu ili bar u biblioteke univerziteta na kojima postoje slavističke katedre: njih 157. Potrebna nam je i druga vrsta podrške, zato što danas, više nego ikad, govornici drugih jezika uče bosanski jezik koji može biti razlog za održivi razvoj različitih segmenata u Bosni i Hercegovini, od obrazovanja, turizma, ekonomije itd.

Materinji jezik treba učiti i njegovati, maternji jezik učimo cijeli život i opet ne naučimo sve.

Međunarodni dan maternjega jezika podsjeća nas da bar malo razmislimo o ljepoti i bogatstvu našega jezika, ali i svome odnosu prema njemu kako mi u Bosni i Hercegovini, tako i Bošnjaci u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, kao nacionalne manjine, tako i naši iseljenici u R Turskoj, Zapadnoj Evropi, Americi i drugim dijelovima svijeta gdje god se nalazili.

Izašla je knjiga Selene Seferović, Bosanski jezik u Americi. To je droktorska disertacija koja je rađena pod mentorstvo r. prof. Jahića. Koliko nam je dobra i tragova ostavio r. prof. Jahić, možda nismo ni svjesni u ovom sadašnjem životu, ali njegovo znanje i djela ostala su nam na korist, nama – sadašnjim generacijama i svim budućim generacijama.

Treba povećati broj sati bosanskoga jezika u školama, jer mi smo zemlja s nedovoljnim brojem sati bosanskoga jezika, i to više nego dvostruko nižim od broja sati nekim drugim zemljama, poput: Finske, Mađarske, Francuske, Slovenije. Jezik je dio kulturnog identiteta svakoga naroda pa tako i bošnjačkog. Jezik je ključni element prepoznavanja različitosti, drugosti, a ostovremeno tolerancije i razumijevanja. Brigom i brižnim odnosom prema maternjem jeziku pokazujemo svijest o vlastitom identitetu i toleranciji drugom i drugačijem.

U svijetu se govori oko 6.000 jezika, a prema prognozama lingvista, do kraja 21. vijeka više od polovine će odumrijeti. Svake dvije sedmice u svijetu se ugasi po jedan jezik i to onoga momenta kada svijet prolaznosti napusti posljednji govornik toga jezika.

Naša je primarna zadaća, da maternji jezik prenosimo svojoj djeci, mlađim naraštajima, koje volimo najviše, potom da podučavanje u osnovnim i srednjim školama ima institucionalnu podršku sa većim brojem časova bosanskoga jezika, da maternji i standardni bosanski jezik njegujemo u školama i medijima. Također ističem neophodnu institucionalnu podršku za istraživanja bosanskoga jezika u svim lingvističkim disciplinama – istakla je na krju prof. Turbić.

Dr. sc. Haris Ćatović ukazao je na značaj maternjeg jezika u kontekstu u kojem se jezik prvobitno posmatra kao ogledalo i riznica kulture jednog naroda, s obzirom na to da je jezik medij kojim se uspješno prenosi mentalitet jednog naroda, njihovi običaji, tradicija, moralne i duhovne vrijednosti. Ukazao je na važnost dodatne brige društvene zajednice za rješavanje važnih pitanja koja se tiču očuvanja i učenja bosanskog jezika, posebno se referirajući na pozitivan primjer Bošnjaka u Albaniji koji više od 150 godina žive odvojeno od svoje matice, a svoj jezik su sačuvali od zaborava.

Dr. Jasmin Hodžić je kazao da je jako važno na koji način obilježavamo Međunarodni dan maternjeg jezika i da se ovaj dan suštinski veže za statusna pitanja maternjeg jezika u društvu, čime se bosanski jezik može direktno identificirati upravo s ovim danom.