Skupština Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca uspostavila je Ured –„Matično društvo bošnjačkih vijeća“ i izabrala predsjednika VKBI emeritusa prof.dr. Kasima Trnku za naredni mandatni period

Redovna Skupština Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektulaca jednoglasno je izabrala za predsjednika Vijeća emeritusa prof.dr. Kasima Trnku na mandatni period 2024-2029. godine. Na prijedlog predsjednika Skupština je za zamjenika predsjednika Vijeća izabrala dr.sc. Sedada Bešliju iz Sarajeva.

U okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa Sporazumom kojeg su potpisali Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Koordinacija županijskih bošnjačkih viječa i Vijeć Grada Zagreba u Hrvatskoj, Bošnjačko nacionalno vijeće Sjeverne Makedonije, Kulturni bošnjački savez Slovenije i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosne i Hercegovine, Skupština VKBI donijela je odluku o uspostavi automnog tijela Ureda – Matično društvo bošnjačkih vijeća. Ovaj projekat podržan je od strane općine Stari Grad, Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton.

Ovo je prvi put u modernoj povijesti BiH da su se bošnjačka vijeća i organizacije sa prostora bivše Jugoslavije institucionalo povezala u okviru promocije, unapređenja i prezentacije temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda – u oblastima simbola Bošnjaka, bosanskog jezika i književnosti, historije, geografije, muzičke, likovne i druge umjetnosti, kulturnog i prirodnog naslijeđa, te potrebe za djelovanjem u cilju definisanja sadržaja udžbenika iz grupe predmeta na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama. Matično društvo bošnjačkih vijeća otvoreno je za sve druge bošnjačke organizacije u cilju njihovog priključivanja i uključivanja radi zajedničkog rada i djelovanja. Dosadašnji pokušaji ovakvog uvezivanja nisu uspjeli zbog činjenice da su tzv. krovna ili temeljna bošnjačka društva uspostavljana od strane pojedinaca, a ne pravnih lica, odnosno već postojećih relevantnih bošnjačkih vijeća i organizacija. S druge strane, sva bošnjačka društva i organizacije iz Bosne i Hercegovine a koja se smatraju temeljnim ili krovnim, takav status nemaju još od uspostave bošnjačkih vijeća u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, jer su ova tijela uspostavljena na temelju zakona i ustava ovih država i ista imaju javna ovlaštenja u nekoliko oblasti, te predstavljaju Bošnjake u pogledu identitetskih pitanja pred državnim institucijama.

Na ovaj način stvorene su pretpostavke da već od 2025. godine svi nivoi vlasti iz Bosne i Hercegovine na transparentan i zakonit način mogu podržavati programe i projekte vezane za identitetska pitanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i svim državama regiona gdje su uspostavljena bošnjačka nacionalna vijeća. Svakako, na ovaj način stvorene su i pretpostavke da nadležna ministarstva Bosne i Hercegovine mogu parafirati međudržavne sporazume sa adekvatnim ministarstvima u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji, u cilju podrške ostvarivanja temeljnih identitetskih pitanja Bošnjaka u tim državama. Za predsjednika Matičnog društva bošnjačkih vijeća imenovan je Suljo Mustafić.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, savjetnik člana Predsjedništva BiH dr Denisa Bećirovića gosp. Mehmed Pargan i zamjenik Reisu-u-leme u Bosni i Hercegovini Enes ef. Ljevaković, podrzavili su i snažno podržali institucionalno povezivanje bošnjačkog naroda regiona u oblasti ostvarivanja i unapređenjea identitetskih pitanja, ističući važnost da će se djelovanjem Matičnog društva bošnjačkih vijeća poštivati međunarodno-pravni subjektivitet i suverenitet svih država u kojima žive Bošnjaci.

Skupština VKBI obavila je raspravu na temu Pozicija Bošnjaka na Balkanu i Evropi u aktuelnom geo-političkom procesu, čiji su uvodničari bili prof.dr. Kasim Trnka, prof.dr. Amir Karić, dr.sc. Hilmo Neimarlija, mr.sc. Emir Zlatar, akademik prof.dr. Enes Karić, gdje se potom u diskusiju uključio veliki broj članova VKBI iz reda akadesmke zajednice iz Bosne i Hercegovine. Skupština je donijela Zaključak da će Upravni odbor definisrati strateški dokument – Manifest, kojim će se definisati najznačajnije odrednice o položaju i statusu Bošnjaka kao starosjedilačkog autohtonog evropskog naroda na Balkanu i države Bosne i Hercegovine kao historijske postojbine dobrih Bošnjana, Bošnjaka,u kontekstu složenih geo-politički i geo-strateških izazova. Posebno je akcentirano strateško opredjeljneje u kontesktu evropskih i euroatlanskih integracija, gdje Bosna i Hercegovina nužno pripada, pa tako i Bošnjaci kao njen najbrojniji narod. Strateški dokument će se po svojoj izradi javno prezentirati i uputiti svim političkim strankama bosanskohercegovačke i bošnjačke provenijencije, akademskoj zajednici i društvenim aktivistima organizacija civilnog društva.