Koordinator organizacija civilnog društva Emir Zlatar obavio pripremne razgovore sa društvenim aktivistima iz Crne Gore

U okviru planirane Konferencije “Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive”, koju organiziraju organizacije civilnog društva okupljene oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini na putu u EU i NATO koja će se održati koncem 2024. godine u Sarajevu, koordinator organizacija i generalni sekretar VKBI mr.sc. Emir Zlatar obavio je preliminarne razgovore sa predstavnicima nevladinih organizacija, akademske zajednice, manjinskih savjeta u Crnoj Gori.

Članovi akademske zajednice u Crnoj Gori dekan i profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost doc.dr. Aleksandar Radoman i prof.dr. Boban Batričević istakli su podršku održavanju jedne ovakve Konferencije, ističući izvanrednu saradnju koju imaju sa kolegama iz Bosne i Hercegovine. Istaknuta je važnost ovakvih društvenih aktivnosti i okupljanja, posebno sa aspekta pridruživanja naših država Evropskoj Uniji, koje podrazumijevaju unapređenje ljudskih prava i sloboda i vladavinu prava. Poseban akcent tokom razgovora posvećen je destabilizirajućim politikama i aktivnostima koje provodi režim koji trenutno upravlja Republikom Srbijom.

U razgovoru sa predsjednikom Helsinškog komiteta za ljudska prava u Crnoj Gori na čijem je čelu bivši ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore gosp. Miodrag Vlahović, usaglašen je visok stepen saglasnosti o ciljevima i temama Konferencije. Helsinški komitet u Crnoj Gori daće puni doprinos učešćem i promoviranjem predmetne Konferencije. Usaglašeno je da civilni sektor treba imati snažniju saradnju i biti aktivnim sudionikom u svim društvenim procesima koji se odvijaju u našim državama.

Amabsador Vlahović istakao je jasan i decidan stav Helsinškog komiteta Crne Gore da Crna Gora treba biti ko-sponzor Rezolucije o Srebrenici koja se nalazi u proceduri donošenja u Generalnoj skupštini UN-a. Crna Gora kao građanska, suverena, nezavisna i slobodarska država dužna je zbog počinjenog genocida nad Bošnjacima (bosanskim muslimanima) jula 1995. godine zarad svoje sadašnjosti i budućnosti biti ko-sponzor Rezolucije i nikako ne smije biti marioneta aktuelnog režima u Srbiji, čemu svjedočimo u posljednje vrijeme. Zajednički je konstatirano da Rezolucija najveću korist može donijeti upravo Srbiji, koja je pravosnažnom presudom Suda pravde u Hagu, osuđena za nesprečavanje genocida, čime bi se aktuelno rukovodstvo ogradilo od jugoslovenskog i srbijanskog režima iz devedesetih godina.

Susret i razgovor o Konferenciji obavljen je sa predsjednikom Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori profesorom Suljom Mustafićem, koji je rado prihvatio učešće na Konferenciji i prihvatio ulogu koordinatora da poziv na Konferenciju prezentira predsjednicima vijeća iz reda Hrvatskog i Albanskog naroda u Crnoj Gori. Vijeća manjinskih naroda u Crnoj Gori su posebna tijela, utemeljena na Ustavu i zakonima Crne Gore, koja imaju javna ovlaštenja u kontekstu predstavljanja manjinskih naroda i unapređenja ostvarivanja temeljnih elemenata nacionalnog identiteta pred institucijama Crne Gore. Susretu se pridružio i savjetnik Reisa IZ Crne Gore mr.sc. Sulejman Bugari koji je pozdravio ovakva okupljanja podcrtavajući da se dijalogom i razgovorom mogu poboljšati odnosi između različitih naroda koji pripadaju različitim konfesijama.

Različitosti u etničkom i religijskom kontekst jesu bogatstva koja krase Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, te kao takve multietničke i multikonfesionalne države mogu biti primjerom mnogim državama ne samo Europi već i svijetu, te je nužno ove vrijednosti predstavljati drugim i drugačijim. Ukoliko EU ne pruži jasnu i konkretnu podršku ovakvim državama dovešće se u pitanje istinsko opredjeljenje Europske unije kao zajednice bogatstva različitosti čiji je temeljni cilj razvijati društva zajedničkih vrijednosti.