Civilni sektor treba da bude korektiv politici i da joj pomogne kako bi kreirala zdravo društvo, jer civilni sektor zna stvarne probleme u kojima se društvo nalazi. Rečeno je to na konferenciji “Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije – otvorena pitanja i perspektive” koje su danas u Sarajevu organizirale organizacije civilnog društva i akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, La Benevolencija i Centar za promociju civilnog društva. Temeljni cilj Konferencije je stvaranje svijesti kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dvije države i svih naroda, odnosno građana koji u njima žive te pokušaj da se u okviru zajedničkih stavova izvrši pritisak na predstavnike u vladama dviju država kako bi se pokazalo da građani imaju neke zajedničke interese i vizije u okviru euroatlantskih integracija, rečeno je ovom prilikom.
Predsjednik Organizacionog odbora Konferencije Vladimir Andrle smatra da je za gradnju dobrosusjedskih odnosa potreban dijalog, te da se samo na takav način može graditi odnos između ljudi, država i društava.
Kako će se taj odnos odvijati, dodao je, ne zavisi samo od civilnog sektora, već najviše od politike.
– Danas razgovaramo o onim temama za koje političari nemaju vremena niti obraćaju pažnju. Konferencija je dobar početak koji je potrebno razvijati – istakao je.
Podsjetio je da su prošle godine organizirali sličnu konferenciju sa intelektualcima i društvenim akterima iz Republike Hrvatske te je najavio da će naredne godine tom spisku dodati i Crnu Goru.
Konferenciju je moderirao generalni sekretar VKBI Emir Zlatar, a uvodna izlaganja imali su Sonja Biserko, Ivo Komšić, akademik Mirko Pejanović, Kasim Trnka i Lada Sadiković, nakon čega su svi učesnici Konferencije prezentirali svoja izlaganja.
Pokrovitelji Konferencije su Grad Sarajevo, Vlada Unsko-sanskog kantona i predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić koji se obratio na Konferenciji.
Učesnici Konferencije iz R Srbije: Sonja Biserko, Helsinški komitet u Srbiji, Mijat Lakićević, urednik i publicista, Zoran Vuletić, GDF, prof.dr. Misala Pramenković, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bojana Selaković, EU konvent u Srbiji, Aron Fuks, jevrejska zajednica Beograd, Čedomir Stojković, društveni aktivista, Aleksandar Popov, Centar za regionalizam, Jelena Stevančević, aktivistica OCD, Damir Gruda, aktivista OCD, Dr.sci. Fuad Baćićanin, BNV u Srbiji, prof. Nenad Prokić, pisac – posmatrač na Konferenciji.
Učesnici Konferencije iz Bosne i Hercegovine: Vladimir Andrle, Kulturno prosvjetno jevrejsko društvo La Benevolencija, Zoran Jovanović, predsjednik Srpkog građanskog vijeća Bosne i Hercegovine, Rajko Živković, potpredsjednik SGV, Stipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH, prof.dr. Ivo Komšić, član Uprave HNVBIH, Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990, mr.sc. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca BIH, prof.emeritus dr. Kasim Trnka, VKBI BIH, Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva, Jakob Finci, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, akademik prof.dr. Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prof.dr. Lada Sadiković, UNSA, dr.sc Muamer Džananović, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, dr.sci Draško Aćimović, bh diplomata i poduzetnik, Adnan Kapo, predsjednik IGES.
Saopćenje i Zaključci Konferencije biće prezentirani javnosti na press konferenciji koja će se održati u nedjelju u hotelu Evropa 10. decembra 2023. godine u 10,00 sati.