U prostorijama VKBI održana je promocija knjige Lejle Hairlahović Hušić „Identitet/i muslimana u Cazinskoj krajini“ koju je 2021. godine, u svojoj ediciji Posebna izdanja br. 14. objavio Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Moderatorica ove promocije bila je prof. dr. emeritus Ajnija Omanić, predsjedavajuća Savjeta VKBI, dok je uvodničarka bila dr. sc. Dženita Sarač Rujanac, viša naučna saradnica Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Moderatorica je pozdravila sve prisutne, a posebnu dobrodošlicu uputila članovima porodice rahmetli Lejle Hairlahović Hušić, njenoj majci dr. Hatidži Hairlahović, dr. Kaniti Dedić ispred Fondacije Lejla Hairlahović Husić – članica Upravnog odbora Fondacije, kao i prisutnim predstavnicama Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.
Prof. dr. Omanić je na početku predstavila uvodničarku koja se u svom dosadašnjem istraživačkom radu podrobno bavila pitanjem identiteta Bošnjaka s posebnima akcentom na odnos religijskog i nacionalnog identiteta, posebno predstavljajući objavljene knjige i naučne članke.
Dr. Sarač Rujanac je na početku svog izlaganja istakla značaj uspješne međunarodne saradnje između Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su prepoznali naučni kvalitet i značaj završene, ali nažalost ne i odbranjene doktorske disertacije Lejle Hairlahović Hušić. U uslovima nepostojanja posebnog studija etnologije i antropologije u Bosni i Hercegovine, naučno-istraživačkih institucija poput instituta za etnologiju i kulturnu antropologiju, naglasila je, ovakvo fundirano i sveobuhvatno, interdisciplinarno istraživanje savremenog identiteta muslimana u Cazinskoj krajini ima poseban značaj i itekako se tiče bosanskohercegovačke naučne, ali i šire javnosti.
Dr. sc. Sarač Rujanac detaljno je predstavila knjigu, predmet istraživanja, rezultate višegodišnjeg autoricinog rada i ukazala na značaj ove studije u recentnom naučnom diskursu. Pri tome, posebno je istakla značaj šestog poglavlja knjige u kojem autorica iznosi ključna saznanja o analognom identitetu muslimana Cazinske krajine, analizira rezultate svog empirijskog istraživanja, višegodišnjeg rada na terenu, ključna saznanja iscrpnih razgovora, struktuiranih i polu struktuiranih intervjua koje je obavila sa stanovnicima Cazinske krajine (Cazin, Velika Kladuša i Bužim) kao i informacija do kojih je došla metodom participacije i opservacije. Od posebnog značaj jeste autoricin trud da razgovara i sa osobama koje više ne žive u rodnom kraju već u inostranstvu, u Sloveniji, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama čime je ukazala na postojanost i kompleksnosti savremenog transnacionalnog identiteta.
Uvodničarka je posebno istakla da su autoricina istraživanja potvrdila na početku postavljene hipoteze da muslimani Cazinske krajine imaju višestruke identitete koji nisu u sukobu, tj. nisu međusobno isključivi. Autorica je ukazala na brojne elemente (poput specifičnog povijesnog hoda ovog pograničnog dijela Bosne i Hercegovine, bremenitog historijskog naslijeđa, tradicijske kulture, muslimanskog načina života i običajnih praksi, specifičnih narodnih vjerovanja, kultova dida, hodže, komšiluka, vire, bogate usmene tradicije, epske pjesme i slično) koji su utjecali na oblikovanje savremenog, slojevitog identiteta. Pri tome autorica je posebno istakla nacionalni, regionalni i religijski, tj. bošnjački nacionalni identitet, krajiški identitet i muslimanski identitet. Iako je vjerski identitet nešto naglašeniji od nacionalnog, zaključuje da je njihovo preklapanje i prožimanje, tj. poistovjećivanje prisutno u svakodnevnom životu. Dok postoje i dalje prijepori oko etnonima i nominacije, muslimani Cazinske krajine nemaju dvojbe oko regionalnog identiteta, koji se može smatrati i primordijalnim, i upravo ovaj identitet kazivači su posebno isticali ukazujući na specifičnost krajiškog ponosa, nama i značaj date riječi kod Krajišnika. Na drugoj strani, istakla je uvodničarka, rezultati autoricinog istraživanja pokazali su da je, kada je u pitanju iseljeništvo, nacionalni identitet maglovit, ali su zato vrlo jasni religijski i regionalni identitet. Na kraju svoje uvodne riječi, dr. sc. Sarač Rujanac posebno je istakla da je interdisciplinarno i multilokalno istraživanje Lejle Hirlahović Hušić višedimenzionalnog i kompleksnog identiteta potvrdilo da ga odlikuje stalno i dinamično kretanje, promjenjivost, uporno modificiranje, a time i ponovno redefiniranje, da proces oblikovanja nacionalnog identiteta i dalje traje i da je u velikoj ovisnosti od aktuelnog političkog trenutka i sredine u kojem se manifestira.
Nakon detaljnog predstavljanja knjige, prof. dr. Ajnija Omanić izložila je kratku biografiju Lejle Hirlahović Hušić (1983-2020) i potom zamolila da se obrati i Dr. Kanita Dedić, koja je prisutne upoznala s osnovnom misijom Fondacije, načinom njenog rada i ključnim ciljevima. Također, predstavila je niz segmenata predanog rada i društvenog angažmana Lejle Hairlahović Hušić, najvažnije projekte u koje je bila uključena, pomenula niz naučno-istraživačkih i sportskih institucija s kojima je surađivala istakavši njenu svestranost i potpunu predanost njegovanju i očuvanju kulture i identiteta Krajišnika. Obraćanje je zaključila iskrenim nadanjem da će i ova promocija, ne samo knjige kao doktorske disertacije Lejle Hairlahović Hušić već i njenog sadržanog života i predanog rada, biti snažan poticaj i inspiracija za druge, mlade i svestrane Bosance, Hercegovce, Krajišnike kako u Bosni i Hercegovini i njenoj Krajini tako i u dijaspori.
U otvorenoj diskusiji prof. dr. Omanić je ponovno ukazala na brojne zanimljivosti, specifičnosti i detalje iz svakodnevnog života muslimana Cazinske krajine na koje je autorica u ovoj knjizi skrenula pažnju, a koji su manifestacija višeslojnog identiteta i pri tome vrijedni pomena, naučne analize i svestranog truda da se on kao takav i sačuva.
Dr. Omanić je nakon tribine zaključila da je Lejla Hairlahović Hušić, kao kćerka, supruga, profesori, sportista, kulturni i javni radnik, stvarala i aktivista, pokazala kako se kroz etnološka i antropološko-kulturna istraživanja utvrđuju potrebe ljudi i pokreću različite i uspješne akcije napretka u društvenim zajednicama.
Sarajevo, 30. novembar 2023. godine