Organizacije civilnog društva okupljene oko Deklaracije održale sastanak 21. septembra 2023. godine u Sarajevu

Predstavnici organizacija civilnog društva: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (mr.sc. Emir Zlatar i prof.dr. Kasim Trnka), Hrvatskog narodnog vijeća BiH (prof.dr. Marinko Pejić), Srpkog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost (Rajko Živković), Jevrejsko kulturno društvo La Benevolencija (mr.sc. Vladimir Andrle), Centar za promociju civilnog društva (Aida Daguda) i Forum parlamentaraca Bosne i Hercegovine 1990 (Miro Lazović) održali su sastanak u Sarajevu 26. septembra 2023. godine, na kojem su usaglasili nekoliko bitnih elemenata po pitanju održavanja Konferencije „ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE SRBIJE – OTVORENA PITANJA I PERSPEKTIVE“, kao i stavove po pitanju održavanja BH Sabora koji je inicirala grupa akademika članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Sastanak je zakazao i istim rukovodio predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini na putu u EU i NATO gosp Vladimir Andrle – predsjednik La Benevolencije.

Na sastanku je dogovoreno da se otpočne sa pripremnim organizacionim poslovima sa predstavnicima NGO i akademske zajednice iz Srbije u cilju održavanja Konferencije Odnosi BiH i Srbije – otvorena pitanja i perspektive koja bi se trebala održati u Sarajevu u decembru 2023. godine. Cilj susreta/konferencije je stvaranje svijesti kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dvije države i svih naroda, odnosno građana koji u njima žive. Usaglašeni su principi da učesnici Konferencije, kako iz BiH tako i iz Srbije, imaju opredjeljenje o nekoliko važnih pravaca, koji u biti jesu i temeljni elementi za izbor učesnika Konferencije, a to su:

• Insistiranje na definiranju međudržavnog sporazuma o granici između naših država, sa posebnim aspektom o uvažavanju međusobnog suvereniteta, teritorijalanog integriteta, cjelovitosti i međunarodno-pravnog subjektiviteta;
• Opredjeljenje i zalaganje pristupanja naših država Evropskoj uniji i NATO savezu, kao najznačajnijem sigurnosnom “kišobranu”, koji jedini može garantirati dugoročni mir i stabilnost u našem regionu;
• Prihvatanje, priznanje i promocija svih presuda internacionalnih sudova, a čije se presude odnose na slučajeve vezane za naše države: ICTY, UN-ov Stalni sud pravde u Hagu, Evropski sud za ljudska prava;
• Insistiranje na borbi protiv fašizma, šovinizma, nacionalizma, segregacije, te zalaganje za poštivanje Povelje/konvencija o ljudskim pravima i slobodama, ravnopravnosti svih građana i naroda u našim državama, vladavini prava i  zalaganje za demokratizaciju naših društava a posebno primjenu evropskih demokratskih stečevina;
• Isticanje i promoviranje Berlinskog procesa koji istinski vodi ka europeizaciji Zapadnog Balkana;
• Insistiranje i zajednička borba na navedenim odrednicama pred našim vladama i važnim predstavnicima međunarodne zajednice, kako u BiH tako i u Srbiji.
• Insistiranje i promocija da su različitosti koje baštinimo u pogledu kulturne baštine, religije i običaja, identitetskih pitanja, bogatstva koja nas čine snažnijim i bogatijim zajednicama te da su različitosti izvori bogatstva a nikako izvori sukoba i nesporazuma.

U kontekstu priprema i eventualnog održavanja Bosanskohercegovačkog Sabora ponovljeno je opredjeljenje o potrebi održavanja ovakvog skupa, ali da nije realno isi organizirati u 2023. godini. U narednom periodu organizacije će upoznati ANUBIH i Inicijativni odbor o usaglašenim stavovima organizacija civilnog društva.

Tokom susreta usaglašeno je da se treba češće i jasnije reagirati u javnosti, sa jasnim i preciznim prijedlozima organizacija civilnog društva jer društveno i političko stanje u Bosni i Hercegovini se svakodnevno usložnjava i ne vodi stabilizaciji prilika. Organizacije civilnog društva i drugi građanski pokreti i inicijative imaju obavezu biti glasniji u aktuelnom vremenu i izazovima sa kojima se naša država i društvo nalaze.