Poštovane exelencije, eminencije, laureati Vijeća u ovoj godini,
Dragi prijatelji, gosti, uvaženi članovi Vijeća iz svih dijelova Bosne i Hercegovine,
Poštovani mediji, Dame i gospodo,
Večeras u ovoj svečarskoj atmosferi kojoj prisustvuje cijela Bosna i Hercegovina, prezentirana kroz članove Vijeća iz Hercegovine, Podrinja, Bosanske krajine, Tuzlanske regije, Posavine, Srednje Bosne, predstavnike svih bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, naših prijateljskih nacionalnih kulturnih i vjerskih organizacija Preporoda, Merhameta, Srpsksog građanskog vijeća Bosne i Hercegovine, Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, La Benevolencije, Napretka, Prosvjete, Kruga 99, Centra za mir Mostar, Mostarskog kruga, predstavnika Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, rektorata univerziteta u Bosni i Hercegovini, laureta Vijeća iz prethodnih godina, kao i predstavnika zakonodavne vlasti sa državnog nivoa, oba entiteta, kantona, gradova i općina, želim Vam se svima zahvaliti na dolasku i prisustvu obilježavanja tridesetogodišnjice postojanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Posebnu zahvalnost upućujemo medijima koji nas prate.
Vaše večerašnje prisusutvo predstavlja dodatnu obavezu za naš budući rad i aktivnosti.
U publikaciji koja se nalazi pred vama pokušali smo na par stranica prezentirati najznačajnije aktivnosti, projekte i programe koje je Vijeće provodilo u proteklih 30 godina. Kolega, profesor Enes Pelidija prezentirao je i akcentirao najznačajnije činjenice iz vremena kada je Vijeće osnivano.
Vijeće je, od svog utemeljenja, pa do današnjih dana, ostala jedna od rijetkih organizacija bošnjačke provenijencije, koja još uvijek u svome sastavu ima istaknute profesore, naučnike, kulturne i javne radnike, koji pripadaju različitim političkim ideologijama i svjetonadzorima. Na tu činjenicu smo ponosni i smatramo da je treba posebno njegovati.
Od osnivanja do danas Vijeće se zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratki uređenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne. Nakon trideset godina mišljenja smo, a što je potvrđeno i mišljenjem Venecijanske komisije i Rezolucijom Vijeća Evrope broj 1513, da su odredbe postojećeg Ustava BIH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BIH kao produkt Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini neracionalno i neodrživo jer je u suprotnosti sa višestoljetnim bićem Bosne i Hercegovine i ekonomskim i tržišnim zakonitostima. Postojeći Ustav onemogućava uspostavu demokratskih principa što se potvrdilo nizom pravosnažnih presuda Evropskog Suda za ljudska prava iz Strazbura.
Ovu godišnjicu obilježavamo i u kontekstu nedavne odluke Evropske unije o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Svjesni da je ova odluka trebala doći ranije, kao i da je sadašnji trenutak donošenja odluke uzročno vezana za agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, ostajemo duboko opredjeljeni da Bosna i Hercegovina nema drugi izbor niti drugu vrstu međunarodnih integracija osim puta u Evropsku uniju i NATO alijansu.
Vijeće će nastaviti svoje zalaganje za usklađivanje našeg društvenog i ustavnog uređenja, na bazi temeljnih demokratskih principa, vladavine prava, koja važe i koja se primjenjuju u svim državama članicama EU. Nužno je u Bosni i Hercegini obezbjediti stvarnu, suštinsku, a ne samo deklarativnu, ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Očekujemo da se proklamovane i utemeljene vrijednosti na kojima počivaju savremene demokratije budu osnovi i principi za uređenje i unapređenje Bosne i Hercegovine. Od tih principa korist će imati svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku, vjersku, jezičku ili bilo koju drugu različitost. Đelimo vjerovati da tome teži cijela Evropa.
Borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda je kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća. Mi vjerujemo da je različitost naroda i svih drugih koji žive u BiH, naša komparativna prednost, ali očigledno ove vrijednosti, koje čine Bosnu i Hercegovinu društvom zajedničkih vrijednosti, nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih europskih država, odnosno njihovih vladajućih establišmenata.
Ponoviću naš apel kao najbrojnije organizacije civilnog društva bošnjačke provenijencije u Bosni i Hercegovini. onima koji vode ili će voditi našu Državu u narednm periodu.
Prvo, da se prilikom imenovanja na značajne funkcije u državnim institucijama, diplomatske službe, u državne institute, agencije, kompanije i ustanove više povede računa o kadrovskim pitanjima. Imam obavezu prenijeti vam jednoglasnu konstataciju, zabrinutost, da se prilikom povjeravanja ključnih funkcija uglavnom ne daje prednost stručnosti, iskustvu i sposobnosti. Neki drugi kriteriji dominiraju. Postojeći kriteriji, prilikom kadriranja moraju se korjenito mijenjati, ako se želi dobro sveukupnoj bosanskohercegovačkoj zajednici.
Drugo, da se zbog političkih rivaliteta, ne treba odricati „pameti“, obrazovanih, iskusnih, umnih ljudi. Obnovite institut savjetovanja u društveo-političkom životu. Moramo smoći snage da kritiku pretvorimo u vlastitu prednost, a ne da se obračunavamo sa neistomišljenicima, metodima i na način kakav je bio svojstven u jednopartijskim sistemima.
Trebamo zajedno ponuditi viziju, sa misijom koja će nas ukrupniti u strateškim odrednicama spram izazova koji nas, naše društvo i državu čekaju u narednoj dekadi ili dvije. U ovom kontekstu Vijeće stoji na raspolaganju svim subjektima koji oblikuju društvenu zbilju.
Vijeće će nastaviti inicijativu objedinjavanja postojećih organizacija, institucija i pojedinaca iz Bošnjakog naroda kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz susjednih država i svijeta, kako bi i Bošnjaci, kao ravnopravan evropski narod sa svim drugim narodima u regionu i svijetu, utemeljilo svoje matično društvo, čiji zadatak treba biti zaokruživanje, očuvanje i prezentiranje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka: bosanskog jezika, književnosti, historije, geografije, likovne, muzičke i moderne umjetnosti i kulturnog identiteta u svojoj cjelini.
Svakako postojeće organizacije ostaju djelovati u svojim temeljnim programima. Bošnjaci su jedini narod koji u svojoj matičnoj zemlji i državi Bosni nemaju niti jednu ustanovu sa javnim ovlaštenjima koja bi se starala o temeljnim identitetskim pitanjima. Želim podrcatati da ova pitanja ni na koji način ne ulaze u državotvornost i funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine. Već više od dvadeset godina Bosna i Hercegovina nije u stanju pružiti podršku niti isporučiti jedinstven program iz oblasti grupe predmeta na bosanskom jeziku u obrazovnom sistemu i identitetskim pitanjima Bošnjacima u zemljama regiona kao ni svojoj dijaspori.
Nažalost, u našem društvu u javnosti postoji stalno sporenje oko ovih pitanja, svakako ne samo kod Bošnjaka već i kod drugih naroda, te imamo frustrirajuću pojavu da je ključni problem naše države pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Suština je ustvari upravo suprotna. Ova pitanja se vrlo jednostavno mogu riješiti na način da se donese poseban propis na nivou Bosne i Hercegovine kojim bi se jasno definirala pitanja vitalnih nacionalnih interesa, njihova zaštita i provedba od nivoa lokalnih zajednica do države za sve narode. Baš kao što je posebnim zaknom definisano pitanje vjerskih zajednica. Na ovaj način ova važna identitetska pitanja za svaki etnički kolektivitet, bio on većinski ili manjinski, odrgnula bi se iz političkih populizama i zloupotrebe koja je već u fazi društvene patologije, te bi se političke organizacije morale baviti onim pitanjima koja su važna za funkcioniranje države, vladavinu prava, demokratske procese i prosperitet svakog čovjeka, građanina, pojedinca u našoj domovini.
Na koncu dozvolite da uputim želje za uspješnim oporavakom našem predsjedniku profesoru Mulabegoviću, kojeg mijenjam proteklih mjeseci, te da mu zaželim uspješan oporavak i skori povratak u Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Koristim priliku da svima čestitam nastupajuće vjerske i novogodišnje praznike, uz želju da nam iskreno opredjeljenje i djelovanje bude boljitak zajednice, da svoje legitimne lične interese ipak uklopimo u mozaik općeg interesa, jer tada i lični interesi i ambicije imaju puni smisao i opravdanje.
ak.prof.dr. Hasnija Tuna Muratagić