Održana svečana Akademije Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca povodom 30 godina postojanja

U auli Vijećnice Grada Sarajevo 22.decembra održana je svečana Akademija Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca kojom se obilježilo 30 godina postojanja i rada VKBI-a, najbrojnije organizacije civilnog društva bošnjačke provenijencije iz reda akademske zajednice u Bosni i Hercegovini. Akademiju su vodili Danko Delibašić i Elma Kazagić.

Na Akademiji su prezentirane video i pisane čestitke počasnih članovova VKBI: ambasadora Diego Arrie, profesora Christiana Schwarz-Schillinga, Tilmana Zulch i Nijaza Hastora.

Na samom početku obratio se profesor Enes Pelidija u svosjtvu predsjedanika osnivačke Skupštine Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca koja je održana 22.12.1992. godine u hotelu Holiday Inn u opkoljenom Sarajevu. Profesor Pelidija podjsetio je na najznačajnije činjenice sa osnivačke Skupštine: „Na ovom Kongresu jedinstva i otpora nisu isticane eventualne razlike u gledanjima, jer bi to bilo beskorisno i štetno pred imperativom borbe za biološko i duhovno održanje. Nije bilo više vremena za akademske diskusije i javne rasprave  koje bi vodile u oklijevanje i tupile oštricu otpora u odbrani ukupnog nacionalnog bića, pa čak i golog života. Na Kongresu je ukazano na položaj bh Muslimana, kako su se u tom trenutku službeno zvali, u zajedničkoj domovini, na ključna pitanja administrativno-političkog, kulturnog i prosvjetnog  života, kao i ekonomsko-tehnološkog razvoja. Time su ispisivao testament  za naraštaje koji dolaze, za njihovu izvjesniju budućnost. Svjesni da na ovom Kongresu ne mogu dati odgovore na sva pitanja koja stoje pred njima, pokušali su da daju odgovor na pitanja oko kojih se nisu ni sa kim i ni po koju cijenu ne može pogađati. 

Bosanski Muslimani svoji su na svome u svojoj domovini i ne žele nikuda iz nje da idu. Isto tako, ne sporimo pravo  ni drugim bh narodima , koji stoljećima žive na na ovim prostorima da je Republika Bosna i Hercegovina njihova domovina. Bosanski Muslimani  ne žele ničiju posebnu, pa ni islamsku državu, kako nam agresori, a i neki nedobronamjerni  nazovi „prijatelji,“ direktno i indirektno podmeću. Mi samo želimo pravnu demokratsku državu uz prihvatanje svih međunarodnih priznatih prava i sloboda, uz uvažavanje regionalnih posebnosti i oblika zasnovanih na geografskim, kulturnim, privrednim, etničkim osobenostima. I samo ono što želimo drugima, želimo i za sebe. „

Potom su uručena priznanja ovogodišnjim laureatima Vijeća. Zahvalnica Vijeća dodijeljena je općini Stari Grad i općini Novo Sarajevo, te Samiru Avdiću i Mustafi Ružnići. Plakete Vijeća u 2022 godini dodjeljene su prof.dr. Ismetu Dizdareviću, emeritus prof.dr. Elbisi Ustamujić, Mevlidi Serdarević, akademiku prof.dr. Ejupu Ganiću, akademiku prof.dr. Šerbi Rastoderu, prof.dr. Suadu Arnautoviću, novinaru i publicisti Erolu Avdoviću,  prof.dr. Nedžadu Grabusu, Mitropolitu Mihailu – poglavaru crnogorske pravoslavne crkve, i književniku i profesoru Ibrahimu Kajanu. Povelja Vijeća uručena je profesoru Nedžadu Mulabegoviću, dugogodšnjem predsjedniku Vijeća.

O temeljnom identitu Bošnjaka – bosanskom jeziku, kratkom besjedom obratio se akademik prof.dr. Dževad Jahić, autor prvog višetomnog encikiklopedijskog Rječnika bosanskog jezika u historiji Bosne. Jahić je između ostalog istakao: „Bosanskom jeziku kroz njegovu hiljadugodišnju historiju radilo se o glavi iz raznoraznih pravaca, na njega se „pucalo“  iz svakojakih busija, podmetalo mu se sve i svašta, zbog mnogo čega raznim usijanim glavama njegovo postojanje i njegova neosporna historičnost nisu  nimalo odgovarali, ma koliko jasno Povelja Kulina bana iz 1189. godine kao najstariji pisani spomenik svih naroda našeg okruženja nedvosmisleno svjedočila neospornost te historičnosti.  A glavni razlog uvijek je bio taj što im zbog mnogo čega nije odgovarala ni Bosna kao  autentični kulturni prostor, pa tako ni bosanski jezik, čija je matica u toj istoj Bosni, a koji je u stvari najvjerodostojniji iskaz te autentičnosti. Taj njen jezik je i glavni pokazatelj autentičnosti i samosvojnosti toga prostora i te i takve Bosne, kao države i kao kulturnohistorijske cjeline. Uprkos svim tim vanjskim procesima koji nisu nimalo išli naruku bosanskom jeziku, on se razvijao  neprekinuto u nekoliko svojih pravaca. Smjerovima takvog njegovog razvoja danas se naučno bavi bosnistika, koja na čvrstim temeljima  bosanske jezičke građe i naučnih zaključivanja  sve više produbljuje naša znanja o tome jeziku. Sa druge strane, teče i rad na normiranju  toga jezika, tako da smo,  naročito u posljednjih dvadesetak godina, svjedoci sve sigurnijeg uobličavanja norme toga jezika, mada u tom smislu ima još dosta neurađenoga posla i mnogo praznina, nejasnoća i nesporazuma.“

Vd predsjednica Vijeća akademskinja prof.dr. Hasnija Tuna Muratagić u svom izlaganju podcrtala je: „Od osnivanja do danas Vijeće se zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratki uređenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne. Nakon trideset godina mišljenja smo, a što je potvrđeno i mišljenjem Venecijanske komisije i Rezolucijom Vijeća Evrope broj 1513, da su odredbe postojećeg Ustava BIH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BIH kao produkt Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini neracionalno i neodrživo jer je u suprotnosti sa višestoljetnim bićem Bosne i Hercegovine i ekonomskim i tržišnim zakonitostima. Postojeći Ustav onemogućava uspostavu demokratskih principa što se potvrdilo nizom pravosnažnih presuda Evropskog Suda za ljudska prava iz Strazbura. Ovu godišnjicu obilježavamo i u kontekstu nedavne odluke Evropske unije o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Svjesni da je ova odluka trebala doći ranije, kao i da je sadašnji trenutak donošenja odluke uzročno vezana za agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, ostajemo duboko opredjeljeni da Bosna i Hercegovina nema drugi izbor niti drugu vrstu međunarodnih integracija osim puta u Evropsku uniju i NATO alijansu.

Borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda je kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća. Mi vjerujemo da je različitost naroda i svih drugih koji žive u BiH, naša komparativna prednost, ali očigledno ove vrijednosti, koje čine Bosnu i Hercegovinu društvom zajedničkih vrijednosti, nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih europskih država, odnosno njihovih vladajućih establišmenata.

Ponoviću naš apel kao najbrojnije organizacije civilnog društva bošnjačke provenijencije u Bosni i Hercegovini. onima koji vode ili će voditi našu Državu u narednm periodu. Prvo, da se prilikom imenovanja na značajne funkcije u državnim institucijama, diplomatske službe, u državne institute, agencije, kompanije i ustanove više povede računa o kadrovskim pitanjima. Imam obavezu prenijeti vam jednoglasnu konstataciju, zabrinutost, da se prilikom povjeravanja ključnih funkcija uglavnom ne daje prednost stručnosti, iskustvu i sposobnosti. Neki drugi kriteriji dominiraju. Postojeći kriteriji, prilikom kadriranja moraju se korjenito mijenjati, ako se želi dobro sveukupnoj bosanskohercegovačkoj zajednici.

Drugo, da se zbog političkih rivaliteta, ne treba odricati „pameti“, obrazovanih, iskusnih, umnih ljudi. Obnovite institut savjetovanja u društveo-političkom životu. Moramo smoći snage da kritiku pretvorimo u vlastitu prednost, a ne da se obračunavamo sa neistomišljenicima, metodima i na način kakav je bio svojstven u jednopartijskim sistemima.

Trebamo zajedno ponuditi viziju, sa misijom koja će nas ukrupniti u strateškim odrednicama spram izazova koji nas, naše društvo i državu čekaju u narednoj dekadi ili dvije. U ovom kontekstu Vijeće stoji na raspolaganju svim subjektima koji oblikuju društvenu zbilju.

Vijeće će nastaviti inicijativu objedinjavanja postojećih organizacija, institucija i pojedinaca iz Bošnjakog naroda kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz susjednih država i svijeta, kako bi i Bošnjaci, kao ravnopravan evropski narod sa svim drugim narodima u regionu i svijetu, utemeljilo svoje matično društvo, čiji zadatak treba biti zaokruživanje, očuvanje i prezentiranje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka: bosanskog jezika, književnosti, historije, geografije, likovne, muzičke i moderne umjetnosti i kulturnog identiteta u svojoj cjelini.

Svakako postojeće organizacije ostaju djelovati u svojim temeljnim programima. Bošnjaci su jedini narod koji u svojoj matičnoj zemlji i državi Bosni nemaju niti jednu ustanovu sa javnim ovlaštenjima koja bi se starala o temeljnim identitetskim pitanjima. Želim podrcatati da ova pitanja ni na koji način ne ulaze u državotvornost i funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine. Već više od dvadeset godina Bosna i Hercegovina nije u stanju pružiti podršku niti isporučiti jedinstven program iz oblasti grupe predmeta na bosanskom jeziku u obrazovnom sistemu i identitetskim pitanjima Bošnjacima u zemljama regiona kao ni svojoj dijaspori. „

Programski dio obogaćen je nastupima Latifa Močevića sa horovima, Aide Mušanović sa Triom i dramskom prvakinjom Selmom Alispahić koja je čitala pjesmu Abdulaha Sidrana „Zašto tone Venecija“.

Svečanoj Akademiji prisustvovali su predstavnici bošnjačkin nacionalnih vijeća iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, članovi Vijeća iz regionalnih odbora Hercegovine, Bosanske krajine, Podrinja, Posavine, Tuzlanske regije i Srednje Bosne, predstavnici partnerskih organizacija Srpskog građanskog vijeća, Hrvatskog narodnog vijeća, Kruga 99, La Benevolencije, Preporoda, Merhameta, Napretka, Prosvjete, Bošnjakog Instituta, Centra za mir, predstavnici diplomatskog kora u BiH, predstavnici ANUBIH i akademske zajednice sa univerziteta iz BiH, zvaničnici iz izvršnih i zakonodavnih vlasti iz Bosne i Herecgovine, laureati iz prethodnih godina.

Pokrovitelji svečane Akademije bili su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Vlada Unsko-sanskog kantona, Fondacija Hastor i općina Centar Sarajevo.