Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća održao je svoju devetu sjednicu i javne tribine u Stocu i Mostaru “Položaj Bošnjaka u državama regiona”

Domaćin 9. sjednice Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH bilo je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH. Aktivnosti su provedene u Mostaru i Stocu u periodu 13-15. maja 2022. godine.

Ured je pod predsjedavanjem dr. Jasmine Curić (BNV u Srbiji) održalo svoju 9. sjednica Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća kojoj su prisustvovali predsjednici i predstavnici bošnjačkih nacionalnih organizacija i vijeća iz Bosne i Hercegovine predsjednik Nedžad Mulabegović i generalni sekretar Emir Zlatar (VKBI), Srbije predsjednica Jasmina Curić i potpredsjednik Muhedin Fijuljanin(BNV), Crne Gore potpredsjednik Mirsad Rastoder i predsjednik Izvršnog odbora (BVuCG), Sjeverne Makedonije predsjednik Dževat Hot i Fehim Huskić (BNVRSM), Hrvatske predsjednik Kadro Kulašin (KBŽVRH), Sjeverne Amerike direktorica Selma Porča (KBSA)-video linkom i pridruženi članovi Ureda sa Kosova Agim Ferati, Senada Sagdati i Almedin Fejza (bošnjački predstavnici KVZ Kosova), predsjedavajući Odbora za bosanski jezik i književnost Ureda ak.prof.dr. Dževad Jahić i Odbora za izradu prijedloga Rezolucije o simbolima Bošnjaka emeritus prof.dr. Enver Imamović. U svojstvu domaćina ispred RO VKBI hercegovine prisustvovali su emeritus prof.dr. Elbisa Ustamujić, predsjednica RO VKBI Hercegovine i prof.dr. Emir Fazlibegović, zamjenik predsjednice.

Po pozivu predsjedavajuće Ureda sjednici su prisustvovali: sekretar Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja Alden Kajtaz, kantonalni ministri nauke, obrazovanja i kulture: Samir Avdić i Naida Hota Muminović (Kanton Sarajevo), Spahija Kozlić (Zeničko-dobojski kanton) i Rašid Hadžović (Hercegovačko-neretvanski kanton), te vlasnik Izdavačke kuće Vrijeme (član Zajednice izdavača BiH) Muamer Spahić.

Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća donio je odluku da se centralna manifestacija obilježavanja vraćanja imena Bošnjak i bosanskog jezika održi u organizaciji BNV u Srbiji 28. septembra 2022. godine. Svakako ostavljena je mogućnost svakom od bošnjačkih nacionalnih vijeća da u državama gdje žive obilježe ovaj datum, koji je posvećen zasjedanju I bošnjačkog Sabora održanom 28. septembra 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, kada je donesena Deklaracija o vraćanju historijskog imena matičnom narodu Bosne i Hercegovine i njegovom maternjem jeziku.

Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća zaključio je da je neophodno pokrenuti inicijativu kojom se članice Ureda za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća i resorna ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu u Bosni i Hercegovini obavezuju na zajedničku saradnju u cilju harmoniziranja i uređivanja na jedinstven način školskih planova i programa, posebno sa aspekta sadržaja, udžbenika za osnovne škole iz grupe nacionalnih predmeta na bosanskom jeziku. Usaglašeno je da se pristupi temeljitoj analizi udžbenika za osnovne škole iz grupe nacionalnih predmeta kojim se tretira bosanski jezik i književnost, historija, geografija, muzička i likovna kultura i dr., načina i kriterija izbora lektira posebno bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca, jer je uočeno da u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini vlada svojevrsni haos, neuređenost, da nema koordinacije između kantonalnih i entitetskih resornih ministarstva, da su najznačajniji i najkvalifikovaniji naučni kadrovi uglavnom zaobiđeni po ovim pitanjima, te da evidentno problem leži u nepostojanju strateških javnih politika u oblasti kulture i osnovnog obrazovanja za grupu nacionalnih predmeta na bosanskom jeziku a koje se ustvari odnosi na Bošnjački narod. Bosna i Hercegovina bi trebala, kao što to rade sve susjedne države (ali i sve druge evropske države) za svoje narodne skupine u BiH, biti servis bošnjačkom narodu u državama regiona i svijetu u oblastima jezika, književnosti, historije, umjetnosti, naučno-istraživačkih djelatnosti i obrazovanja. Postojeće stanje je neodrživo i ocjenjeno je poraznim. Jasno se uočava nedoraslost bosanskih i bošnjačkih političkih stranaka u BiH, što se očituje na način da se ovo pitanje rješava “kantonalnim” načinom promišljanja jer nema jasne strategije koja u ovoj oblasti nikako ne može biti “kantonalna”. Sama činjenica da nema jedne adrese (ministarstva, direkcije i sl.) u BiH jasno je da se bošnjačka nacionalna vijeća nemaju kome obratiti ili da se mogu obratiti na kantonalne ili entitetske adrese od kojih će dobiti potpuno različite odgovore, tumačenja, savjete, upute. Ovaj problem prije svega poguban je po Bošnjake u BiH.

U okviru devete sjednice Ureda organizirane su javne tribine na temu “Položaj Bošnjaka u državama regiona” koje su se održale u Stocu i Mostaru, a na kojima su predsjednici bošnjačkih vijeća prisutnim građanima, predstavnicima obrazovnih institucija i zvaničnika lokalnih vlasti, prezentirali statusni položaj Bošnjaka u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Bošnjačka nacionalna vijeća u državama regiona nažalost nemaju nikakvu institucionalnu podršku iz Bosne i Hercegovine kao što to imaju hrvatski i srpski narod u BiH od strane Srbije i Hrvatske, što Bošnjacima otežava da ostvare svoja temeljna prava koja ga oblikuju kao poseban i unikatan evropski narod. Ova praksa se nužno i hitno mora mijenjati. Iznesen je niz činjenica i dokumenata kojima se potvrđuje diskriminacija prema Bošnjacima u okviru ostvarivanja prava na svoj jezik, književnost, obrazovanje, historiju, geografiju, umjetnost. Istih problema ima i u BiH, zavisno od dijela BiH u kojima Bošnjaci žive. Utisak je da su Bošnjaci podstanari u svojoj vlastitoj državi gdje su i matični narod (jer nemaju drugu domovinu). Ured očekuje da kantonalna resorna ministarstva pod hitno uspostave međusobnu komunikaciju i ovo pitanje stave u prvi red prioriteta i to kao nad-stranačko, nad-kantonalno i nad-entitetsko pitanje jer se radi o jednom cijelom narodu čija se temeljna identitetska pitanja ne mogu rješavati na postojeći način.

Izražena je zahvalnost rukovodstvima bošnjačkih nacionalnih vijeća na dosadašnjim aktivnostima i naporima, koji su vlastitim snagama i kapacitetima uspjeli da se izbore za prava Bošnjaka u oblasti kulture, obrazovanju i identitetskim pitanjima.

Ured za koordinaciju je na prijedlog predsjedavajuće dr. Curić jednoglasno podržao Deklaraciju o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO čiji je jedan od inicijatora VKBI BiH.