U prepunoj sali VKBI direktorica Zavičajnog muzeja Travnik gospođa Fatima Maslić održala je javnu tribinu “Aktivnosti Javne ustanove Zavičajni muzej Travnik na zaštiti i očuvanju kulturnog naslijeđa na području općine Travnik “.
Uvodničar na tribini bio je emeritus prof.dr. Enver Imamović ispred Savjeta za historiju VKBI.
Direktorica Maslić je za Oslobođenje kazala, a ponovila i na tribini, da Zavičajni muzej Travnik u svom fundusu sadrži oko 80 hiljada eksponata. Stalna izložbena postavka Muzeja sastoji se od: Prirodoslovne postavke, Stalne arheološke postavke, Kulturno-povijesne postavke i Život i običaji ljudi travničkog kraja (Stalna izložbena postavka fotografija).
Kao depandans Zavičajnog muzeja Travnik od 1974. godine djeluje Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića. Ona je posebno istakla da osim uobičajenih muzeoloških aktivnosti muzej na čijem je čelu je aktivan i u zaštiti nepokretnog i nematerijalnog nasljeđa kao što je tvrđava Stari grad. Naime, Muzej ima skrb nad nacionalnim spomenikom-srednjovjekovnom tvrđavom Stari grad, kulturno-historijskim spomenicima i prirodnoj baštini na području općine Travnik.
– Uspjeli smo da ovih posljednjih godina obnovimo tvrđavu Stari grad u samoj kulturnoj zoni travničke općine. Ona spada među najljepše uređene tvrđave koja živi 365 dana u godini, koja ima veliki broj posjetitelja i koja je sad praktički samoodrživa. Dakle, uspjeli smo to uraditi zahvaljujući trudu i zalaganju ljudi koji su pisali projekte, prijavljivali se za sredstva javnih poziva sa svih nivoa vlasti. Znači, svake godine pomalo ulagali sredstva u obnovu tvrđave tako da smo uspjeli sad dobiti jedan atraktivan prostor koji ne samo da je posjećen turistički nego se u njemu svakodnevno odvijaju manifestacije, od likovnih izložbi, radionica, do promocija filmova, knjiga, istakla je Maslić.
Slična situacija je, kako ističe, i sa Rodnom kućom Ive Andrića.
– Imali smo tu sreću da nas podrži Tvornica mašina Travnik GS i gospođa Snježana Köpruner koja je direktorica i koja izdašno pomaže umjetnost i kulturu. Ona je preko pola miliona maraka uložila u adaptaciju kuće Ive Andrića, tako da smo mi sad dobili jedan multifunkcionalni prostor, gdje je pored postavke i jedan ekskluzivan restoran Ex Ponto – mjesto susreta i mala galerija, s ponosom ističe Maslić.
Naglasila je i da je u Muzej prilično integrirano i ono što se zove kulturno nasljeđe na terenu – zaštita arheoloških lokaliteta i graditeljsko nasljeđe.
– I tu djelujemo kao jedan korektiv na području općine i grada. Kad je riječ o nematerijalnom nasljeđu, mi smo se potrudili da nešto što potpuno izumire u BiH revitaliziramo. Imamo ljude koje smo obučili i slali na teren i koji su naučili obrte koji nestaju – to je narodno lončarstvo na ručnom kolu, koje se u toku ljeta odvija kao radionica na Starom gradu, tkanje ćilima i tkanje beza, objašnjava ona.
A na naše pitanje koliko ima interesa mladih za ovakve obrte, ona kaže: “Ima prilično interesa. Mi te radionice zimi prebacujemo u Muzej i onda radimo edukativne radionice, gdje nam se prijavljuju razne generacije. Oni svi sudjeluju u tim radionicama i vrlo su posjećene”.