VKBI, HNV, SGV i Forum parlamentaraca BiH 1990 podržali Odluku CIK BIH o provođenju izbora u BiH 2022 godine

Četiri bh. nevladine organizacije – Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektuala (VKBI), Hrvatsko narodno vijeće (HNV), Srpsko građansko vijeće (SGV) i Forum parlamentaraca BiH 1990 (FPBiH) pozdravile su danas i iskazale punu podršku Odluci Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) u vezi s provođenjem Općih izbora u BiH.

Sublimirajući stav spomenutih organizacija, generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar istaknuo je danas na pres-konferenciji kako se radi o odluci koja je utemeljena na zakonu i koja daje nadu da “rušitelji bh. institucija nisu u mogućnosti da do kraja opstruiraju procese u BiH i osporavaju njen put ka EU i NATO-savezu”.

– Zahvalnost dugujemo i podršci gotovo svih međunarodnih predstavnika koji djeuju u BiH i koji su podržali spomenutu odluku CIK-a i stali iza nje – kazao je Zlatar, podcrtavajući kako četiri nevladine organizacije zahtijevaju od Vijeća ministara da hitno osigura i doznači sredstva CIK-u BiH za provedbu izbora.

Ove organizacije vjeruju da će CIK BiH smoći snage i uvesti dodatne mjere u kontekstu jačanja integriteta izbora, a u funkciji otklanjanja nepravilnosti zabilježenih tokom ranijih izbornih cilkusa, odnosno ostvarivanja pune transparentnosti i sprječavanja falsificiranja izborne volje građana BiH.

Predsjedavajući Savjeta VKBI-a za ustavna i pravna pitanja emeritus prof. dr. Kasim Trnka podsjetio je na značaj izbora za svako drušvo koje pledira da bude demokratsko, ocijenivši kako je aktuelni razvoj događaja pokazao da ne stoji stav pojedinih političkih opcija o tome – da ne postoje mogućnosti za raspisivanje izbora.

– Nažalost, naš Izborni zakon ima dosta nedostataka i nedemokratskih rješenja koja proizilaze iz ustavnog koncepta BiH, a koji je napravljen na bazi pozicije tri konstitutivna naroda, te samim tim proizvodi diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju da pripadaju konstitutivnim narodima – pojašnjava Trnka.

Precizira, nadalje, da je za unapređenje izbornog procesa neophodno pristupiti promjeni Ustava BiH u skladu sa demokratskim standardima, utvrđenim u brojnim međunarodnim dokumentima univerzalnog i regionalnog karaktera.

rnka ističe kako ti principi podrazumjevaju jednako pravo glasa, slobodno izjašnjavanje na izborima, aktivno i pasivno biračko pravo, te da se potrebno dodatno angažirati na poboljšanju izbornog procesa u BiH.

Istovremeno, ocijenio je nemogućim pokušaj jedne političke opcije da nametne koncept po kojem će se samo njegovim predstavnicima unaprijed garantovati uspjeh na izborima, aludirajući na koncept koji zastupa HDZ BiH, odnosno HNS.

– Demokratska javnost, domaća i međunarodna insistira na tome da se i u BiH kao i u svakoj drugoj državi moraju primjeniti demokratski standardi i da dosadašnja praksa u kojoj je bilo diskriminacije mora biti prekinuta – poručio je Trnka u osvrtu na demokratizaciju izbornog procesa i provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, kojima se pledira za građanski model organizacije društva.

Predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990 i predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Miro Lazović kazao je kako je u kontekstu te deklaracije animiran značajan broj političkih subjekata i nevladinih organizacija, a koje su u međuvremenu potpisale taj dokument.

– Suština te deklaracije je naš odnos prema ograničenim ustavnim promjenama koje trebaju da uslijede i pogotovo odnos prema Izbornom zakonu BiH – naglasio je Lazović, podsjećajući na pritiske kojima je ta inicijativa bila izložena.

Dodao je kako se u daljim razgovorima mora prići drugačijim rješenjima, ne samo oko Izbornog zakona, nego i u vezi s teritorijalnom organizacijom BiH, na čemu će četiri organizacije i u narednom periodu insistirati.

Lazović je podsjetio kako je od desetak političkih stranka koje su potpisale spomenutu deklaraciju, njih pet zastupljeno u Parlamentu BiH te da su u javnom diskursu zastupali principe i stavove sadržane u Deklaraciji.

Referirajući se na procese koji su prethodili odluci o raspisivanju izbora, Lazović je zrazio zadovoljstvo što se nije uspio nametnuti princip etničkih izbornih jedinica, elektorskih glasova, odnosno nejednakost glasa, te što time otvorio prostor za izgradnju građanske države, države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru BiH.

Mišljenja je kako se kolektivna prava mogu braniti i afirmirati kroz individualna prava, odnosno prava građana.

– Ako je čovjek zaštićen na cijelom prostoru BiH, zaštićena su i njegova i vjerska i kolektivna i etnička i sva druga prava – konstatirao je Lazović, poručivši kako je to princip od kojeg četiri NVO neće odustati.

Pored ostalih, pres-konferenciji su prisustvovali potpredsjednici HNV-a i SGV-a – prof. dr. Marinko Pejić i Rajko Živković.

Pres-konferencija je upriličena nakon što je saopćeno da ranije najavljenu tribinu pod nazivom “Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. godine” nije bilo moguće održati, jer joj njen uvodničar – predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović iz zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati.