Regionalni odbor Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Tuzla, održao javnu tribinu 1. MART – DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

U povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Regionalni odbor Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Tuzla (RO VKBI), održao je u ponedjeljak 28. februara 2022. godine u Bosanskom kulturnom centru Tuzla, javnu tribinu pod nazivom „1. Mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine“. Građani Bosne i Hercegovine su na Referendumu za nezavisnost od SFR Jugoslavije, održanom 29. fenruara i 1. marta 1992. godine, izborili nezavisnost u historijskim granicama, nakon čega je država Bosna i Hercegovina postala ravnopravna članica Ujedinjenih nacije. O tome su na javnoj tribini govili: prof. dr. Elmir Jahić, predsjednik RO VKBI Tuzla – pozdravna riječ, te uvodničari: prof. dr. Amir Karić, potpredsjednik RO VKBI Tuzla i prof. dr. Adnan Jahić. Moderator je bio Mehmed Pargan, sekretar RO VKBI Tuzla.

U pozdravnoj riječi prof. dr. Elmir Jahić je kazao kako je početak djelovanja VKBI, na regionalnom nivou, važan korak ka objedinjavanju bošnjačkog intelektualnog potencijala i njegovog stavljanja u funkciju zaštite, očuvanja i razvoja države Bosne i Hercegovine. On je naglasio kako program VKBI korespondira sa principima na kojima je uspostavljena moderna država Bosna i Hercegovina: jednakost i ravnopravnost svih građana, očuvanje i razvoj multikulturalne i multietničke zajednice u sekularnoj državi, koja u avnojevskim granicama mora biti stabilna, te uključena u procese euro-atlantskih integracija.

Prof. dr. Amir Karić, kazao je kako Bosna i Hercegovina dočekuje 30. godišnjicu nezavisnosti, izložena direktnim i otvorenim prijetnjama njenoj suverenosti i cjelovitosti.

-Secesionističke političke snage, koje čine vlast u bh. entitetu RS, blokadama državnih institucija nastoje ih obesmisliti, oslabiti i na kraju ukinuti. U tim nastonanjima imaju neskrivenu podršku iz pojedinih ministarsta Vlade Republike Srbije, koja glasno zagovaraju hegemonistički koncept “Srpski svet” (čitaj Velika Srbija), kao i podršku imperijalne politike Vladimira Putina. S druge strane Bosna i Hercegovina, suverena i cjelovita, ima podršku civilizovanog i demokratskog svijeta, iako mora biti spremna na teške izazove. Bosanskohercegovački građani, a posebno Bošnjaci, moraju biti spremni odbraniti suverenost i cjelovitost svoje zemlje. Građani Bosne i Hercegovine očekuju i zahtijevaju od nosilaca javne vlasti, na svim nivoima, da poduzmu sve mjere na jačanju državnih institucija, agencija i direkcija, te da svoje djelovanje i političke prioritete usklade sa unutrašnjim i vanjskim opasnostima, usmjerenim protiv Bosne i Hercegovine. Očekujemo od institucija međunarodne zajednice, koje su prema Dejtonskom mirovnom ugovoru nadležne za implementaciju i očuvanje mira, da dosljedno izvrše svoje obaveze prema Bosni i Hercegovini i njenim građanima, – kazao je Karić.

Drugi uvodničar bio je prof. dr. Adnan Jahić. U svom izlaganju, on je potencirao važnost uloge građana Bosne i Hercegovine u kreiranju demokratskog ambijenta i budućnosti države, na način kako su to učinili izlaskom na Referendum o nezavisnosti. Kazao je kako je Odluka o republičkom referendumu građana Bosne i Hercegovine donijeta 25. januara 1992. bila u cijelosti legalna i legitimna, i sa stanovišta domaćeg i sa stanovišta međunarodnog prava, te je predstavljala jedini valjani odgovor na galopirajući proces raspada jugoslavenske federacije i prijetnji koje su se nadvile nad njom. Referendum građana 29. februara i 1. marta 1992. bio je potvrda da je na ovim prostorima jedino Bosna i Hercegovina – konstanta, koja opstaje i nadilazi sva iskušenja i daje uvijek novu priliku za miran i skladan život svih građana na ovim prostorima, bez obzira na njihove vjerske, nacionalne, političke i ostale razlike.

-Danas je u Bosni i Hercegovini na sceni sukob između retrogradnih ideja nacionalne megalomanije i etničke segregacije iz XIX stoljeća i koncepta moderne građanske države, koji bi trebao biti, ali nažalost nije, neupitni model izgradnje države i društva na Balkanu u XXI stoljeću. Svaki građanin ove zemlje ima odgovornost, zarad budućnosti novih pokoljenja, postaviti sebi sljedeće pitanje: šta je etnički nacionalizam donio Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama u proteklih 200 godina? Iskustvo sa pogubnim učincima etničkih nacionalizama, po Bosnu i Hercegovinu i njene narode i građane, obavezuje sve Bosance i Hercegovce, ma gdje živjeli, da ne prihvate mantru da se u ovoj zemlji ne može živjeti kao normalan građanin, koji u institucijama uređene i efikasne države može ostvariti sva svoja individualna ljudska i kolektivna, nacionalna, vjerska i druga prava i interese. Bosna i Hercegovina je prije 30 godina ostvarila svoju nezavisnost. Današnje i dolazeće generacije trebaju iskoristiti stečena iskustva i postignuto na polju razvoja zemlje, kao supstrat njene izgradnje u funkcionalnu i prosperitetnu evropsku državu.   

Tribina 1. Mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, prvi je javni događaj koji je organizovao nedavno uspostavljeni Regionalni odbor VKBI.