U svečanoj sali Rektorata UNSA promovirana knjiga prof.dr. Enesa Pelidije „Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci“

Promocija dvotomne monografije „Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci“, autora prof. dr. Enesa Pelidije, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, upriličena je 22. februara 2022. godine u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Ovo obimno djelo je rezultat višegodišnjih istraživanja koje donosi vrijedne biografske i bibliografske podatke o 36 osmanista čiji su radovi od krucijalnog značaja za dalja istraživanja Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu.

Pozdravnim obraćanjima promociju su otvorili prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu, i gospodin Jasmin Branković, pomoćnik za nauku u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke.

Obraćajući se u ime rektora Univerziteta u Sarajevu, prorektorica Husremović je naglasila da je profesor Pelidija dao sebi veliki zadatak da na jednom mjestu predstavi biografske i bibliografske podatke o osmanistima čiji radovi su važni za dalje istraživanje historije Bosne i Hercegovine u osmanskom razdoblju.

„Njegovo iskustvo i ogromno znanje pretočeno u ova dva toma omogućit će generacijama koje dolaze da se upoznaju  sa najvažnijim osmanistima Bosne i Hercegovine. Ove knjige treba da posluže svima nama da se upoznamo sa ogromnim blagom koje su osmanisti počevši od Safvet-bega Bašagića pa do Avde Sućeske pripremali kako bi ti događaji koji su imali formativno značenje za današnji život ostali zabilježeni i proučavani u kontinuitetu trajanja naše kulture i društva“, navela je prorektorica Husremović, te istakla da su knjige i monografije, poput ove koja se danas promovira, od posebnog značaja i da dolaze u pravom trenutku.

Gospodin Jasmin Branković je izrazio zadovoljstvo što je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izdavač ovog kapitalnog i pionirskog djela kada je u pitanju osmanski period. Istakao je da očekuje da će ovo djelo biti motiv i na neki način potaknuti druge naučnike da urade ono što je uradio profesor Pelidija kada je u pitanju osmanistika.

“Ovo što je uradio profesor Pelidija plod je višedecenijskog naučnoistraživačkog rada i djelo je, pored njegovog značaja, veliko olakšanje budućim, pogotovo mladim istraživačima koji više neće morati da lutaju i traže podatke o tome ko je i da li je nešto objavio nego će odmah naći u ovom djelu i moći direktno da istražuju pojedina područja i pojedine teme”, naveo je gospodin Branković.

Promotori dvotomne monografije „Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci“ bili su dr. Sedad Bešlija, Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, dr. Elma Korić, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut i dr. Muamer Hodžić, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, a moderator promocije bila je dr. Hana Younis, Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju.

Direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu i promotor knjige dr. Sedad Bešlija naveo je kako osmansko-bosanski odnosi u historiji traju 522 godine, odnosno od 1386. do 1908. godine. „Profesor emeritus Enes Pelidija je učinio jako značajnu stvar za akademsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, a ja bih kazao i široj akademskoj zajednici u svijetu koja se bavi osmanističkim istraživanjima time što je u dva toma govorio i pisao o svim autorima, naučnicima, istraživačima, savremenicima koji su dio svog života ili cio svoj život posvetili osmanskoj historiji, a uz to su bosanskohercegovačkog ili bosanskog porijekla”, rekao je direktor Bešlija, te dodao: “Ovo je izuzetno vrijedno djelo i u kontekstu sistematiziranja i sintetiziranja znanja u oblasti historiografije u BiH i šire, ali ne samo u oblast historiografije, ovo je djelo izuzetno vrijedno i s aspekta enciklopedistike i leksikografije u širem smislu”.

Autor djela profesor emeritus Enes Pelidija je naveo kako je kao višegodišnji profesor Univerziteta tokom nastave primijetio da nedostaje puna informacija o osmanskom periodu, o tome ko se bavio, šta je napisao i gdje je šta objavljeno.

“Iz tog razloga sam već u zadnjih deset godina, pred odlazak u penziju, počeo intenzivnije da se interesiram za osmaniste Bosne i Hercegovine, od najstarijih vremena do kraja 20. stoljeća. To je bio dugogodišnji rad. Polahko, strpljivo, individualno o pojedinim orijentalistima, ili više njih istovremeno ako su se prožimali sa svojim radnjama, člancima i knjigama, i o njima sam sve to polahko slagao”, istakao je profesor Pelidija. Također, naveo je da su rezultat tog višegodišnjeg rada dvije objavljene knjige i treća, koja je u pripremi.

Ukazao je na visoko interesovanje za izdate knjige dodajući kako su za njih bile zainteresirane mnoge arhive i svjetske biblioteke na pet kontinenata.

Profesor emeritus Enes Pelidija je prvu knjigu o osmanistima Bosne i Hercegovine objavio 2019. godine  i u njoj je dao osnovne informacije o 11 osmanista koji su pisali u prvoj polovici 20. stoljeća (od Safvet-bega Bašagića do Mehmeda Handžića). U drugoj knjizi je profesor Pelidija na jednom mjestu predstavio osnovne biografske i bibliografske podatke o 25 osmanista čiji radovi su važni za dalje istraživanje historije Bosne i Hercegovine u osmanskom razdoblju. U ovoj knjizi profesor Pelidija je naveo osnovne podatke o sljedećim osmanistima: Hamdija Kreševljaković, Hazim Šabanović, Osman Asaf Sokolović, Tajib M. Okić, Mehmed Mujezinović, Alija Bejtić, Seid M. Traljić, Vanče Boškov, Nedim Filiović, Muhamed Hadžijahić, Hamid Hadžibegić, Vasa Čubrilović, Branislav Đurđev, Fehim Dž. Spaho, Radovan Samardžić, Ismet Kasumović, Ešref Kovačević, Adem Handžić, Avdo Sućeska, Smail Balić, Hivzija Hasandedić, Milan Vasić, Salih Trako, Dušanka Bojanić i Ahmed S. Aličić. Najavljena je i treća knjiga u kojoj će govoriti „o historičarima – osmanistima koji su u jednom dijelu svojih radova pisali i o osmanskom periodu Bosne i Hercegovine“.

Izdavač dvotomne monografije „Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci“ je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

(izvor: web UNSA)