Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća

Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća utemeljen je Protokolom o saradnji i međusobnom razumijevanju bošnjačkih nacionalnih vijeća koji je parafiran koncem decembra 2017. godine a koji se primjenjuje od 01.01.2018. godine. Prvi potpisnici su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Bošnjačko nacionalno vijeće iz Srbije i Bošnjački savjet u Crnoj Gori.

Protokolu su, svakako uz saglasnost potpisnika, pristupili Koordinacija županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, Bošnjačko nacionalno vijeće Sjeverne Makedonije i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Pridruženi član jesu predstavnici Bošnjaka u Konsultativnom vijeću zajednica pri kabinetu predsjednika Kosova (pridruženi član Ureda).

Strane potpisnice PROTOKOLA opredjeljuju se za zajedničko djelovanje u oblastima i na projektima bitnim za promociju i uobličavanje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka, bez obzira na kojem teritoriju ili u kojoj državi žive. Svi projekti koji se budu zajednički realizirali imaju biti u skladu sa osnivačkim dokumentima strana potpisnica, i u skladu sa relevantnim zakonodavstvima država gdje su uspotavljena bošnjačka nacionalna vijeća.

Ovo je prva institucionalna saradnja bošnjačkih vijeća nakon 1995. godine.

Saradnja se odvija putem Ureda za koordinaciju bošnjakih vijeća u čijem se sastavu nalaze po dva člana iz svake bošnjačke organizacije gdje je predsjednik obavezni član. Ured radi održavanjem svojih sjednica, koje se odvijaju u skladu sa Poslovnikom o radu Ureda.

Bošnjačka vijeća zaključila su da je Bošnjacima neophodna zajednička nacionalna ustanova, sa javnim ovlaštenjima, koja će biti zadužena da se bavi pitanjima temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka (simboli Bošnjaka, jezik, književnost, historija, geografija, etnologija, umjetnost). Zajednička ustanova (po iskustvima radi se o Matici) treba biti uspostavljena od strane postojećih bošnjačkih udruženja iz BIH, bošnjačkih vijeća iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore i relevantnih bošnjačkih društava iz svih ostalih država gdje su Bošnjaci organizirani kroz svoje organizacije. Svakako nadležnosti Matice ne smiju biti u koliziji za nadležnostima državnih institucija u Bosni i Hercegovini, gdje po prirodi stvari treba biti sjedište matičnog društva Bošnjaka. Stav Ureda je da niti jedno postojeće bošnjačko kulturno ili nacionalno udruženje iz BIH (uvažavajući izniman doprinos svakog od njih) ili svijeta, niti bilo koje od  postojećih bošnjačkih nacionalnih vijeća nema status, kapacitete niti historijski osnov da bude matično društvo Bošnjaka. Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća podržao je Inicijativu o uspostavi zajedničke temeljne bošnjačke ustanove sa javnim ovlaštenjima i zaključilo da u narednom periodu uspostavi Inicijativni odbor koji će se baviti ovim kompleksnim pitanjem.

Bošnjačka vijeća jednoglasno su zaključila da je finansijska podrška državnih organa, svih država u kojima djeluju članice Ureda, nedovoljna, neadekvatna i mizerna, te da je neophodno ovo pitanje problematizirati pred nadležnim ministarstvima u državama gdje egzistiraju bošnjačka vijeća: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Bošnjačka vijeća zaključila su da država Bosna i Hercegovina (putem svojih institucija i nižih administrativnih nivoa vlasti), kao matična država bošnjačkog naroda, nije ispunila očekivanja u kontekstu makar i simbolične finansijske podrške bošnjačkim nacionalnim vijećima u Srbiji, Crnoj Gori, Hratskoj, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. Ostaje uvjerenje da će se ova nelogičnost i „maćehinski“ odnos promijeniti, a primjer podrške može biti u odnosu državnih institucija Srbije i Hrvatske prema svojim sunarodnjacima-njihovim nacionalnim vijećima, u državama regiona i svijeta.

Ured je sebi stavio u zadatak da se u narednom periodu organizira Konferencija bošnjačkih organizacija, institucija i ustanova iz matične države i Svijeta, kako bi se na utemeljili zajednički pravci djelovanja bošnjačkog naroda u XXI stoljeću.

Potvrđujući višestoljetnu povijesnu činjenicu o postojanju bošnjačkog naroda, kao posebne i jedinstvene nacionalne kulturne forme, u centralnom prostoru jugoistočne Europe /Zapadnog Balkana/, koji je, kao narod i nacija, u potpunosti ravnopravan sa svim ostalim europskim i svjetskim narodima;

Naglašavajući da je jačanje ostvarivanja individualnih i kolektivnih nacionalnih prava, u državama u kojima su Bošnjaci ustavno priznati i definirani kao narod, preduslov razvoja dobrosusjedskih odnosa država i drugih naroda koji u njima žive;

Opredijeljeni uspostavljanju trajne zajedničke saradnje, kao i uspostavi zajedničkih organa i institucija, na temeljima partnerskih odnosa, u oblastima od posebnog značaja za unapređenje elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka;

Poštujući norme pravnog poretka svake od država u kojima strane potpisnice rade i djeluju, a naročito norme i principe  međunarodnih dokumenata, čiji je popis dat u Prilogu 1 ovog Protokola;

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, sa sjedištem u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), koje predstavlja i zastupa predsjednik prof. dr. Nedžad Mulabegović;

Bošnjačko nacionalno vijeće, sa sjedištem u Novom Pazaru (R Srbija), koje predstavlja i zastupa predsjednik dr. Sulejman Ugljanin;

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, sa sjedištem u Rožajama (Crna Gora), koje predstavlja i zastupa predsjednik Mirsad Džudžević

potpisali su 23. decembra 2017. godine u Sarajevu

PROTOKOL

o međusobnoj saradnji i razumijevanju bošnjačkih nacionalnih vijeća

I

Strane potpisnice ovog PROTOKOLA opredjeljuju se za zajedničko djelovanje u oblastima i na projektima bitnim za promociju i uobličavanje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka, bez obzira na kojem teritoriju ili u kojoj državi žive.

Svi projekti koji se budu zajednički realizirali imaju biti u skladu sa osnivačkim dokumentima strana potpisnica, i u skladu sa relevantnim zakonodavstvima država gdje su uspotavljena bošnjačka nacionalna vijeća.

Svaka od strana potpisnica ovog PROTOKOLA stavit će svoje vlastite resurse i kapacitete ostalim stranama potpisnicima, isključivo za projekte i aktivnosti koji se zajednički usaglase.

II

Svaka od strana potpisnica PROTOKOLA ima pravo i obavezu delegirati projekat za koji smatra da je od zajedničkog interesa  svim stranama potpisnicima, a sve u cilju realizacije projekata iz oblasti: bosanskog jezika, književnosti, obrazovanja i nauke, umjetnosti, karitativne djelatnosti, intelektualnih oblasti, kao i projekata iz oblasti kulture u najširem smislu, te posebno društvenih aktivnosti u kontekstu položaja i prava Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i državama u svijetu gdje su Bošnjaci zastupljeni i imaju institucionalnu organizacijsku formu.

Posebna pažnja će se posvetiti projektima prekogranične saradnje za regiju Sandžaka, gdje su Bošnjaci autohton narod.

III

Strane potpisnice će, po zajedničkim usaglašenim pitanjima, kroz konkretne projektne aktivnosti, zajednički nastupati prema trećim licima, vladinim, nevladinim domaćim i međunarodnim asocijacijama, organizacijama i institucijama.

PROTOKOL predstavlja pravni osnov za zajedničko djelovanje strana potpisnica, za  usaglašene zajedničke projekte, programe i aktivnosti, koji će se realizirati potpisivanjem odgovarajućih sporazuma, ugovora i drugih zajedničkih dokumenata, prema državnim organima i institucijama, kao i prema fondovima kod organa i institucija Vijeća Evrope, Evropske unije, i svih drugih međunarodnih institucija i organizacija.

IV

Strane potpisnice zadržavaju potpunu autonomiju, samostalnost i pravni status u svojim temeljnim djelovanjima i aktivnostima.

U cilju zajedničke saradnje strane potpisnice saglasne su da se formira posebno operativno-radno tijelo zaduženo za utvrđivanje organizacijske forme i načina zajedničkog djelovanja strana potpisnica, kao i drugih bošnjačkih organizacija i institucija koje u narednom periodu pristupe potpisivanju ovog PROTOKOLA.

V

PROTOKOLOM se uspostavlja tijelo pod nazivom Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća (u daljem tekstu: Ured za koordinaciju), koje se sastoji od predsjednika svake od strana potpisnica i još  po jednog člana koje imenuje nadležni organ svake od strana potpisnica.

Odredbe prethodnog stava odnose se i na svaku bošnjačku organizaciju/instituciju koja naknadno pristupi potpisivanju ovog PROTOKOLA.

Ured za koordinaciju donijet će svoj Poslovnik o radu, Pravila o unutrašnjoj organizaciji i druge neophodne opće pravne akte, kojima će se definirati sva pitanja koja se tiču načina rada, odlučivanja i administrativno-tehnički aspekti rada Ureda za koordinaciju.

Poslovnik o radu, Pravila o unutrašnjoj organizaciji i druga neophodna opća akta Ureda za koordinaciju, moraju se verificirati (usvojiti) od strane nadležnog organa definiranog statutom, svake od strane poptisnice ovog PROTOKOLA.

Ured za koordinaciju obavezno će se sastajati najmanje jedanput u šest mjeseci, i ima nadležnost donositi odluke u ime strana potpisnica ovog PROTOKOLA, što će se definirati relevantnim Poslovnikom o radu.

Prvu konstituirajuću sjednicu Ureda za koordinaciju sazvat će (stariji po godinama) predsjednik strane potpisnice ovog PROTOKOLA najkasnije u roku od 90 dana od dana potpisivanja ovog PROTOKOLA.

VI

Strane potpisnice PROTOKOLA će, putem Ureda za koordinaciju, kao i vlastitim kapacitetima strana potpisnica, inicirati i podržati uspostavu i formiranje bošnjačkih vijeća u državama gdje Bošnjaci imaju priznat status nacionalne zajednice, odnosno nacionalne manjine, a sve u skladu sa ustavima i zakonima država gdje se bošnjačka vijeća uspostavljaju.

Strane potpisnice PROTOKOLA će preduzimati mjere u cilju uspostave saradnje sa bošnjačkim organizacijama i institucijama u zemljama/državama gdje Bošnjaci imaju status dijaspore.

VII

Strane potpisnice saglasne su da se međusobno finansijski i kadrovski pomažu i podržavaju u skladu sa vlastitim kapacitetima i mogućnostima, te da će se založiti kod odgovarajućih organa vlasti u vlastitim državama (svih administarstivnih nivoa vlasti), radi finansijske i svake druge podrške u cilju implementacije odgovarajućih programa i projekata.

Strane potpisnice saglasne su da se najmanje jedanput u kalendarskoj godini održi zajednički javni skup (javna tribina, okrugli sto, zajedničke skupštine vijeća i sl.), na odgovarajuću usaglašenu temu, kao stalni projekat strana potpisnica.

VIII

Strane potpisnice saglasne su da u državama gdje djeluju, u skladu sa svojim mogućnostima i procjenom, pruže pomoć bošnjačkim organizacijama Bošnjačkoj zajednici kulture Preporod i HO Merhamet  MDD.

IX

Druga bošnjačka vijeća, bošnjačke organizacije ili institucije, mogu pristupiti ovom PROTOKOLU samo ukoliko se tome ne protivi niti jedna od strana potpisnica ovog PROTOKOLA.

Odredbe ovog PROTOKOLA za buduće potpisnike, primjenjuju se od dana kada nadležni organ strane potpisnice donese odluku o prihvatanju ovog Protokola.

X

Ovaj se PROTOKOL može mijenjati i/ili dopunjavati parafiranjem dodataka (anexa) na PROTOKOL, koji moraju biti prihvaćeni od svih strana potpisnica i parafiran od strane predsjednika /ovlaštenih lica/ svih strana potpisnica.

Svaka od strana potpisnica može otkazati ovaj PROTOKOL, povlačenjem potpisa sa istog, o čemu je ostalim stranama potpisnicama, strana koja istupa, dužna dostaviti odluku svog najvišeg statutarnog organa /skupštine vijeća/.

Eventualna odluka iz prethodnog stava strane potpisnice o istupanju iz PROTOKOLA ne može uticati na evenetualno potpisane ugovore i obaveze strana potpisnica, koje se nalaze u fazi implementacije u trenutku donošenja odluke o istupanju.

XI

PROTOKOL je sačinjen na bosanskom jeziku, potpisan i ovjeren od predsjednika strana potpisnica, od kojih po jedan primjerak zadržava svaka od strana potpisnica.

PROTOKOL stupa na snagu potpisivanja, a primjenjivat će se od 01. 01. 2018. godine.

Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori predsjednik Mirsad Džudžević

Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji predsjednik     dr. Sulejman Ugljanin

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca predsjednik     prof. dr. Nedžad Mulabegović