Žene u arhivskim fondovima u Arhivu Bosne i Hercegovine
Kujović Mina je 5. marta 2020. održala predavanje u povodu 8. marta-Dana žena
Uvodničar: Mina Kujović, arhivski savjetnik
Moderator: Mevlida Serdarević, predsjedavajuća Savjeta za Historiju
Arhivu Bosne i Hercegovine je osnovala Vlada NR BiH 12. decembra 1947. godine sa zadatkom da prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje i daje na korištenje arhivsku građu nastalu djelovanjem bosasnkohercehovačkih vlada, koje su se smjenjivale, vladinih tijela, privatnih lica, udruženja građana, društava i udruženja. U uvodu predavanja naglašen je veliki značaj Arhiva Bosne i Hercegovine, kao jedine ustanove koja je osnovana u predhodnoj državi i koja i danas djeluje. Arhiv danas čuva svu arhivsku građu nastalu u periodu od 1878. do 1995. godine i zadužen je da nadzire, preuzima i sređuje građu nastalu djelovanjem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njegovih tijela, nakon 1995. godine. U Arhiv BiH preuzeto je i pohranjeno preko 600 arhivskih fondova i zbirki koji su velikim dijelom sređeni, obrađeni i dostupni korisnicima, najviše historičarima. U građi pohranjenoj u Arhivu Bosne i Hercegovine ima i dosta podataka o bosasnkohercegovačkim ženama, ali daleko manje nego o muškarcima. Najviše podataka o ženama ima u fondovima koji su nastali djelovanjem organa iz oblasti zdravstva i prosvjete te u fondovima nastalim djelovanjem nacionalnih kulturno-prosvjetnih društava: „Prosvjeta“, „Napredak“ i „Gajret“. Međutim, od preko 600 arhiskih fondova samo je 7 onih koji se isključivo odnose na žene:
Sačuvana je komletna dokumetacija ovih fondova i ona predstavlja dragocijenu građu za proučavanje položaja žena u predratnom i poratnom društvu i za njenu borbu za ostvarivanje socijalnih i političkih prava. U periodu između dva svjetska rata malobrojne školovane žene su bile nositeljice ženskog aktivizma, a među njima su se posebno izdvajale učiteljice, Izdvojene su dvije koje su, osim predavanja u školi, radile i na osposobljavanju djevojaka i žena kako bi bile u prilici da svojim radom obezbjeđuju svoju egzistenciju. Jedna je Marija Kulijer, učiteljica u NOŠ u Fojnici, voditeljica Tečaja za ručni rad u Fojnici (1902-1912), aktivistkinja Crvenog krsta (1914-1918) i upravnica NOŠ u Fojnici (1915-1923), a druga Hasnija Berberović, prva učiteljica Bošnjakinja koja je završila školovanje u Muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi u Sarajevu. U istoj školi je bila učiteljica (1909-1938) i istovremeno predsjednik ženskog Gajretvog odbora (1921-1930), upravnik „Gajsretovog“ konvikta za djevojke u Sarajevu , pokretač i osnovač je ženkog društva „Osvitanje“, prvog muslimanskog društva koje su vodile Bošnjakinje, član Egzekutivnog odbora MKPD „Gajret“ i velika aktivistkinja za školivanje ženske djece.
Sarajevo, 05.03.2020. godine