Saopcenje za javnost – Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću

Saopćenje za javnost
Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću je prilika Srbiji i entitetu Republika Srpska za resetovanje pogrešnih politika u Bosni i Hercegovini

Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću, koji je suđen i kao prvi predsjednik Republike Srpske, jeste prilika Srbiji i političkom establišmentu entiteta Republike Srspke da izvrše reviziju pogrešnih (zločinačkih) politika u proteklim desetljećima spram Bosne i Hercegovine.

Današnjom presudom otvara se istorijska prilika politici Beograda i Banja Luke da se konačno suoče sa činjenicom da je Republika Srpska, koja je kao Srpska Republika Bosna i Hercegovina, nesutavno ustanovljena 9. januara 1992. godine, nastala na zločinima i genocidu, te da je neophodno napraviti distancu takve RS od one koja je uspostavljena Deytonskim minirovnim sporazumom 1995. godine.

Ovo jeste izazov sa srbijansku politiku, jer je presudom dokazano i učešće Srbije u počinjenim zločinima u BiH, a svakako i za političke predstavnike Srba u BiH, da se okrenu procesima integracije bosansko-hercegovačkog društva i Države i prihvate činjenicu UN suda ICTY.

Potrebno je da vlasti Republike Srpske, čim prije, donesu odluku o promjeni imena svih javnih ustanova, ulica, trgova i drugih javnih mjesta kojima je dat naziv po pravosnažno osuđenom zločincu Radovanu Karadžiću.
Svako daljnje branjenje „prvog predsjednika Republike Srpske“ i negiranje presude od strane aktuelnih političkih predstavnika RS, dodatno će otežavati integrativne procese i pomirenje u Bosni i Hercegovini. A presuda i činjenice se nikako ne mogu promijeniti ni izmjeniti.

Ostaje za buduću analizu zašto Karadžić nije osuđen i po prvoj tačci za genocid u sedam općina u BiH tokom 1992. godine, gdje je ustanovljeno i dokazano da su zločini imali elemente najtežeg oblika zločina protiv čovječnosti – genocida, ali da nije blo „dovoljno“ dokaza.

Pravosnažna presuda doživotne robije Karadžiću, sada je sasvim jasno, imaće presudnu i značajnu ulogu u budućim društveno političkim procesima ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u susjednoj Srbiji, kao i u budućim procesima euro-atlanskih integracija, kojima teže sve zemlje regiona.

Sarajevo, 20.03.2019. godine