Održana 13. sjednica Upravnog odbora Vijeća, 17. oktobra 2018. godine

Održana 13. sjednica Upravnog odbora Vijeća, 17. oktobra 2018. godine

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, održana je 13. sjednica Upravnog odbora pod predsjedavanjem prof.dr. Envera Imamovića.

Upravni odbor podržao je zajedničko organiziranje Dana državnosti 25. novembra na Bobovcu, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, sa kojima je Vijeće parafiralo Deklaraciju za kakvu državu i društvo se zalažemo.

Po prijedlogu doc.dr. Adnana Busuladžića, zaključeno je da projekat izrade studije pubikacije „Bosanske povelje sloboda“, povjeri prof.dr. Benjamini Londrc, te da se nakon dostavljanja studije, Upravni odbor odredi o recenzentima, kako bi se publikacija pripremila za štampu i predstavila javnosti.

U okviru razmatranja Tema za razgovor u kontekstu izrade prijedloga Plana i programa rada VKBI u 2019. godini, zaduženi su članovi Upravnog odbora da, do naredne sjednice Upravnog odbora, razmotre teme i da se pripreme u smislu nuđenja konkretnih prijedloga i inicijativa. Članovi Upravnog odbora trebaju obratiti pažnju na predlaganje konkretnih projekata, kojima bi se Vijeće trebalo obratiti svim nivoima vlasti, kroz apliciranje na javne pozive i konkurse.

Upravni odbor zadužio je sve članove da vlastitim kapacitetima porazgovaraju sa nosiocima izvršnih vlasti u općinama i gradovima, u kontekstu planiranja sredstava u budžetima za 2019. godinu, za održivost nužnih materijalnih troškova Vijeća.

U kontekstu završenih općih izbora, Upravni odbor konstatirao je da Vijeće, u svom kapacitetu, inicira pozitivne integrativne projekte, te da bude promotor okupljanja političkih stranaka i civilnog društva, probosanske provenijencije, čiji je temeljni cilj uspostava vladavine prava i nastavak ispunjenja uvjeta za pristup BiH u članstvo Evropske unije.

U narednom periodu Vijeće će biti usmjereno na uspostavu otvorenog dijaloga između političkih lidera, jer predizborna retorika, a kako svjedočimo i post izborna, ne ulijeva nadu da se, čak ni one snage koje imaju jasan stav o evropskom putu BiH, ne mogu okupiti oko nekoliko temeljnih bitnih strateških ciljeva od interesa za Državu, pa tako i Bošnjake, kao matični i najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini. Nedvojbeno je da Bosna i Hercegovina treba novu političku viziju, a posebno pragmu, ukoliko se istinski želi promjena postojećeg nepovoljnog društvenog ambijenta i tako željeni napredak građana, svih naroda i Države u cjelini.