Na osnovu čl. 32., 41. i 42. Statuta Udruženja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, po prijedlogu Upravnog odbora, Skupština Vijeća na redovnoj sjednici održanoj 20.09.2018. godine, donijela je
o radu Skupštine Vijeća Kongresa bonjačkih intelektualaca
I OPĆE ODREDBE
Član 1.
Poslovnik o radu Skupštine sadrži slijedeće odredbe:
Član 2.
Sva druga pitanja koja nisu obuhvaćena Statutom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (u daljem tekstu: Vijeće) i ovim Poslovnikom, a tiču se pitanja iz prethodnog člana, rješavaće se odlukama ili zaključcima Skupštine na samoj sjednici Skupštine.
Skupština, kao najviši organ Vijeća, može poništiti ili staviti van snage odluku bilo kojeg organa Vijeća za koju ocjeni da nije u općem interesu Vijeća i njegovih programskih ciljeva.
Član 3.
Skupštinu predstavlja predsjednik Vijeća u skladu sa Statutom i ovim Poslovnikom.
Skupštinu Vijeća čine svi redovni članovi Vijeća, koji se vode u elektronskom registru članstva Vijeća, na dan sazivanja sjednice Skupštine Vijeća po odredbama ovog Poslovnika.
U slučaju da Skupština Vijeća donese poseban Pravilnik kojim se propisuje da se članstvo u Skupštini ostvaruje po delegatskom pricipu, sve odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na članove Skupštine, primjenjuju se i važe i za delegate Skupštine.
Član 4.
O poslovima iz djelokruga svoje nadležnosti Skupština odlučuje na sjednicama.
Skupština, u cilju izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti, donosi odluke, zaključke, upustva, daje preporuke, saglasnosti i zauzima stavove.
Član 5.
Na sjednice Skupštine obavezno se pozivaju članovi Vijeća.
Prilikom sazivanja sjednice Skupštine, može se odrediti da se sjednica održava u dva dijela: svečanom i radnom dijelu. U ovom slučaju na svečani dio sjednice mogu se pozvati gosti i zvanice.
Član 6.
U pravilu, sjednice Skupštine održavaju se u Sarajevu.
Članovi Skupštine Vijeća koji na sjednice u Sarajevu dolaze iz općina/gradova van teritorije Kantona Sarajevo, imaju pravo na refundaciju troškova za gorivo ili autobuski/željeznički prevoz, u skladu sa finansijskim mogućnostima Vijeća.
Član 7.
Prijedlog za pozivanje drugih lica /ne članova Skupštine/ na sjednice Skupštine može predsjedniku Vijeća uputiti svaki od Statutom propisanih organa Vijeća.
O pozivanju drugih lica na sjednice Skupštine Vijeća odlučuje predsjednik Vijeća.
Izuzetak od prethodnog stava predstavlja upućivanje poziva na svečane sjednice, gdje se lista zvanica usaglašava između Upravnog odbora, generalnog sekretara i predsjednika Vijeća.
Član 8.
Odredbe ovog Poslovnika obavezne su za sve članove Skupštine, kao i druga lica koja prisustvuju sjednici i učestvuju u njenom radu.
Član 9.
O primjeni ovog Poslovnika stara se Predsjednik Vijeća u funkciji predsjedavajućeg, odnosno ovlašteni predsjedavajući Skupštine Vijeća u slučaju odsutnosti predsjednika Vijeća na već zakazanoj sjednici Skupštine, po odredbama ovog Poslovnika.
II SAZIVANJE I VRSTE SJEDNICA
Član 10.
Skupština radi u sjednicama, koje saziva predsjednik Vijeća.
Samo u slučajevima propisanim Statutom i ovim Poslovnikom, sjednice može sazvati i predsjednik Upravnog odbora Vijeća ili ovlašteni sazivač.
Sjednica Skupštine može biti redovna, vanredna, tematska i svečana.
/redovna sjednica/
Član 11.
Redovna sjednica po svom karakteru može biti izvještajna ili, ukoliko se na sjednici razmatra imenovanje ili razrješenje bilo kojeg organa Vijeća, izborna ili izborno-izvještajna.
Redovna sjednica ima karakter izborne ili izborno-izvještajne sjednice kada se na sjednici imenuju i/ili razrješavaju organi Vijeća, radi isteka mandata ili smjenjivanja organa, po odredbama Statuta i ovog Poslovnika.
Član 12.
Redovna sjednica Skupštine obavezno se saziva jedanput godišnje i na istoj se kao obavezni materijali razmatraju godišnji izvještaji o radu Vijeća i godišnji finansijski izvještaji, iz prethodne godine.
Sjednica iz prethodnog stava saziva se u periodu između 10. februara i 10. aprila, o čemu računa vodi predsjednik Vijeća.
Član 13.
Zahtjev za sazivanje redovne sjednice podnosi Upravni odbor, predsjedniku Vijeća, u pisanoj formi, i tom prilikom obavezno predlaže dnevni red, kao i materijale za sjednicu.
Predsjednik Vijeća ima pravo dopuniti predloženi Dnevni red iz zahtjeva, ali nema pravo reducirati predložene tačke Dnevnog reda, izuzev u slučaju da Upravni odbor nije predložio materijal po predloženoj tačci Dnevnog reda.
Na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog člana, predsjednik Vijeća saziva sjednicu Skupštine Udruženja, upućivanjem pisanog poziva na sjednicu, najkasnije u roku od 5 /pet/ dana od dana zaprimanja zahtjeva Upravnog odbora o sazivanju redovne sjednice.
Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove redovnu sjednicu, odnosno ne uputi pismeni poziv na sjednicu u roku iz prethodnog stava, predsjednik Upravnog odbora odmah nakon isteka roka, ima pravo sazvati redovnu sjednicu Skupštine, u skladu sa odredbama ovog Poslovnika koji važi za sazivanje sjednice od strane predsjednika Vijeća.
Član 14.
Predsjednik Vijeća pismeni poziv za sjednicu, koji sadrži prijedlog Dnevnog reda, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice Skupštine, sa materijalima po tačkama Dnevnog reda, svim članovima Skupštine upućuje najmanje 10 dana ranije, od dana zakazanog datuma održavanja sjednice Skupštine.
/vanredna sjednica/
Član 15.
Vanrednu sjednicu Skupštine saziva predsjednik Vijeća ili Upravni odbor Vijeća, u slučajevima vanrednih ili hitnih prilika u Vijeću, ili vanrednih prilika u državi Bosni i Hercegovini ili bilo kojem od njenih entiteta.
Pod vanrednim prilikama u Vijeću smatra se:
Vanredne prilike ili stanje u Bosni i Hercegovini ili bilo kojem od entiteta nastaju proglašavanjem vanrednog stanja ili prilika od strane nadležnog državnog/entitetskog organa.
Član 16.
Poziv na vanrednu sjednicu upućuje se svim članovima Vijeća, a rok za sazivanje ne može biti kraći od 48 sati od donošenja odluke, odnosno datiranja poziva o sazivanju vanredne sjednice.
Član 17.
Poziv na vanrednu sjednicu obavezno sadrži datum, mjesto /adresu/ i vrijeme održavanja vanredne sjednice, te prijedlog dnevnog reda ili precizan opis razloga sazivanja vanredne sjednice Skupštine Vijeća.
Sazivač iz stava 1. člana 15. Poslovnika, materijale za sjednicu može dostaviti na samoj sjednici, a obavezan je uputiti samo poziv iz prethodnog stava ovog člana.
Prilikom sazivanja vanredne sjednice svi članovi Vijeća, putem zaposlenika Stručnih službi Vijeća, dužni su se pozvati/obavjestiti i telefonskim putem, gdje je zaposlenik Stručnih službi dužan pismeno evidentirati u koje vrijeme je kontaktirao sa svakim od članova Vijeća, odnosno koje od članova nije uspio kontaktirati.
/tematska i svečana sjednica/
Član 18.
Tematska sjednica Skupštine Vijeća održava se prema potrebi, kada je neophodno, procjenjeno ili zahtjevano da se o određenoj temi ili pitanju, iz statutarnih ciljeva Vijeća, treba odrediti Skupština Vijeća.
Podnosilac zahtjeva za tematsku sjednicu dužan je priložiti pisano obrazloženje.
Član 19.
Svečana sjednica Skupštine Vijeća saziva se prilikom obilježavanja značajnijih datuma za Vijeće, kao i drugih značajnih datuma bitnih za Bošnjake ili Bosnu i Hercegovinu.
Svečana sjednica Skupštine Vijeća može imati karakter svečane akademije, a može se organizirati i u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama sa kojima Vijeće ima saradnju.
Na svečanim sjednicama Skupštine Vijeća, bez obzira na karakter, ne može se odlučivati, niti se na istim vode zapisnici.
Svečane sjednice Vijeća održavaju se u skladu sa finansijskim kapacitetima i mogućnostima Vijeća.
Član 20.
Tematska, kao i svečana, sjednica Skupštine Vijeća obavezno se saziva po zahtjevu: predsjednika Vijeća, Upravnog odbora Vijeća, generalnog sekretara Vijeća ili najmanje 15 redovnih aktivnih članova Vijeća.
Član 21.
Zahtjev o sazivanju tematske ili svečane sjednice upućuje se predsjedniku Vijeća, na način, po proceduri i rokovima koji važe za sazivanje redovne sjednice Skupštine po odredbama ovog Poslovnika.
Tematska kao i svečana sjednica Skupštine saziva se na način previđen za sazivanje redovne sjednice po odredbama ovog Poslovnika.
U slučajevima nedostatka finansijskih sredstava za održavanje inicirane svečane Akademije, predsjednik Vijeća nije je dužan sazvati, ali je o tome dužan obavjestiti predlagača/inicijatora.
Član 22.
Ukoliko je predlagač tematske sjednice predsjednik Vijeća, isti saziva tematsku sjednicu po diskrecionom pravu, uz priloženo pisano obrazloženje, na način previđen za sazivanje redovne sjednice po odredbama ovog Poslovnika.
III PRIPREMA MATERIJALA PO PREDLOŽENIM TAČKAMA DNEVNOG REDA ZA SJEDNICU I DISTRIBUCIJA POZIVA ČANOVIMA SKUPŠTINE NA SJEDNICU SA MATERIJALIMA
Član 23.
Materijali za sjednice Skupštine pripremaju se od strane predlagača, odnosno inicijatora sazivanja sjednice Skupštine, po odredbama ovog Poslovnika, u saradnji sa generalnim sekretarom Vijeća, prije podnošenja zahtjeva predsjedniku Vijeća za sazivanje sjednice Skupštine Vijeća.
Neposrednu tehničku pomoć i podršku inicijatorima, odnosno ovlaštenim predlagačima za sazivanje sjednice Skupštine, po pitanju pripreme materijala, pružaju zaposlenici Stručnih službi Vijeća.
Član 24.
Predsjednik Upravnog odbora zajedno sa generalnim sekretarom Vijeća, priprema i nadzire izradu materijala po predloženim tačkama Dnevnog reda za Skupštinu Vijeća, u slučajevima kada sjednicu Skupštine, posebno redovne sjednice, inicira Upravni odbor Vijeća.
Predsjednik Upravnog odbora ima pravo pozvati i zadužiti bilo kojeg člana Upravnog odbora, Nadzornog odbora ili Suda časti, da pomogne u koncipiranju i pripremi materijala za iniciranu sjednicu Skupštine Vijeća.
Član 25.
Nakon pripremljenih materijala i utvrđenog prijedloga Dnevnog reda, upućuje se zahtjev za održavanje sjednice Skupštine Vijeća predsjedniku Vijeća.
Član 26.
Nakon parafiranja i datiranja Poziva na sjednicu Skupštine od strane predsjednika Vijeća, ili u propisanim slučajevima po ovom Poslovniku od strane predsjednika Upravnog odbora, svi materijali po tačkama dnevnog reda, kao i Poziv na sjednicu, umnožavaju se u potrebnom broju primjeraka u Stručnim službama Vijeća.
Član 27.
Poziv na sjednicu Skupštine, zajedno sa materijalima po predloženim tačkama Dnevnog reda, dostavlja se u propisanim rokovima po odredbama ovog Poslovnika, svim članovima Skupštine Vijeća koji se vode u registru članova Vijeća na dan datiranja Poziva na sjednicu Skupštine, u elektronskoj formi, na e-mail adrese članova Vijeća, istog dana kada je datiran Poziv za sjednicu, a najkasnije u roku od 24 sata od dana datiranja Poziva na sjednicu Skupštine Vijeća.
Istovremeno sa aktivnostima iz prethodnog stava, zaduženi zaposlenik Stručnih službi Vijeća, dužan je u roku od tri dana od dana datiranja Poziva na sjednicu Vijeća telefonski obavjestiti sve članove Skupštine Vijeća o zakazanoj sjednici, a prioritetno one aktivne članove Vijeća koji nemaju e-mail adrese.
O telefonskim obavjestima članova Vijeća zaduženi zaposlenik dužan je voditi evidenciju koja obavezno sadrži datum i vrijeme kada je član obavješten za održavanje sjednice Skupštine, i svaki član Skupštine Vijeća ima pravo uvida u ovu evidenciju, posebno u slučaju da nije dobio elektronski poziv na sjednicu Skupštine ili nije telefonski obavješten.
Svaki od članova Skupštine Vijeća ima pravo tražiti Poziv na sjednicu Skupštine, kao i materijale po tačkama Dnevnog reda zakazane sjednice Skupštine, u pisanom obliku. Poziv i materijali u pisanom obliku članovi Vijeća isključivo preuzimaju u prostorijama Vijeća.
Redovni članovi Vijeća, koji imaju status pasivnih članova po odredbama Statuta Vijeća, formalno se obavještavaju o sjednici Skupštine Vijeća /telefonski ili e-mailom/.
Član 28.
Na dan održavanja sjednice Skupštine Vijeća, zaduženi zaposlenik u Stručnim službama Vijeća, dužan je svakom od prisutnih članova Skupštine Vijeća uručiti Poziv na sjednicu i materijale po tačkama Dnevnog reda, u pisanoj formi.
IV PREDLAGANJE DOPUNA PREDLOŽENOG DNEVNOG REDA ZA SJEDNICU OD STRANE ČLANOVA SKUPŠTINE VIJEĆA
Član 29.
Svaki od članova Skupštine Vijeća po dobijenom pozivu i materijalima za održavanje sjednice Skupštine Vijeća, može predložiti dopunu predloženog Dnevnog reda.
Prijedlog dopune Dnevnog reda mora se dostaviti u pisanoj formi, elektronskim putem ili u pisanoj formi, adresirano na generalnog sekretara Vijeća, u roku najkasnije 48 sati ranije od dana kada je zakazano održavanje sjednice Skupštine.
Prijedlog dopune Dnevnog reda sjednice Skupštine mora sadržavati pisano obrazloženje po predloženoj dopuni, sa naznačenim imenom i prezimenom člana (ili članova) Skupštine koji je podnio prijedlog.
Ukoliko je prijedlog dopune Dnevnog reda samo naziv predložene tačke Dnevnog reda, bez obrazloženja i materijala, ili ako je dostavljen nakon roka iz stava 2. ovog člana, takav prijedlog neće se uzeti u razmatranje, o čemu će generalni sekretar Vijeća obavjestiti predlagača /nepotpun-neblagovremen prijedlog dopune Dnevnog reda/.
Član 30.
Predloženu dopunu Dnevnog reda, koja sadrži naziv prijedloga tačke Dnevnog reda i obrazloženje /materijale uz predloženu tačku/, generalni sekretar dužan je dostaviti predsjedniku Vijeća i predsjedniku Upravnog odbora, na upoznavanje.
O predloženoj dopuni Dnevnog reda Skupština odlučuje na zakazanoj sjednici Skupštine.
V PREDSJEDAVANJE SJEDNICOM
Član 31.
Sjednicama Skupštine predsjedava i istim rukovodi predsjednik Vijeća, u svojstvu predsjedavajućeg.
Član 32.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika Vijeća na sazvanoj sjednici, Skupštinom će predsjedavati predsjednik Upravnog odbora Vijeća, u svojstvu predsjedavajućeg.
U slučaju da ni predsjednik Upravnog odbora ne bude prisutan na sazvanoj sjednici, a kojoj ne prisusutvuje ni predsjednik Vijeća, Skupština može odlučiti da otkaže sjednicu, ili da iz reda članova Skupštine izabere člana Skupštine koji će predsjedavati zakazanom sjednicom, u svojstvu predsjedavajućeg.
Zapisnik sa sjednice Skupštine u slučajevima iz st. 2. i 3. ovog člana, pored ostalih lica koja potpisuju zapisnik sa sjednice Skupštine Vijeća po odredbama ovog Poslovnika, potpisuje lice koje je predsjedavalo, odnosno vodilo sjednicu Skupštine.
VI KVORUM ZA ODRŽAVANJE SJEDNICE
Član 33.
Skupština Udruženja može zasjedati i pravovaljano odlučivati ako sjednici Skupštine prisustvuje najmanje 30 (trideset) članova Vijeća /kvorum/.
Izuzetak od prethodnog stava su svečane sjednice Vijeća za koje se ne utvrđuje kvorum, na kojima se vode zapisnici, niti se na istoj može odlučivati.
Član 34.
Svi članovi Skupštine Vijeća koji su došli na sjednicu, prije početka rada sjednice, dužni su se vlastoručno potpisati na Listu prisutnih članova Vijeća na sjednici Skupštine, koja se nalazi u sali gdje se sjednica održava.
Lista sa vlastoručnim potpisima prisutnih članova na sjednici Skupštine, čuva se u arhivi dokumenata Vijeća, kao prilog Zapisnika sa te sjednice.
Član 35.
Prije početka rada sjednice, generalni sekretar javno informira o broju prisutnih članova na sjednici Skupštine.
Član 36.
Ukoliko je broj prisutnih manji od 30 redovnih aktivnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća može dati jednosatnu pauzu, ukoliko se u tom vremenskom periodu očekuje dolazak dostatnog broj članova Skupštine /kvorum/.
Ukoliko se, ni nakon pauze iz prethodnog stava, ne obezbjedi kvorum za održavanje sjednice Skupštine, predsjednik Vijeća sjednicu odlaže, i istovremeno zakazuje novi datum održavanja sjednice Skupštine, koji ne može biti kraći od 7 niti duži od 15 dana, od dana otkazivanja sjednice.
U slučaju iz prethodnog stava članovima Skupštine se od strane Stručnh službi Vijeća, upućuje samo novi Poziv na sjednicu. Ovaj Poziv se upućuje najkasnije u roku od 48 sati od dana otkazivanja sjednice.
Član 37.
U slučaju iz prethodnog člana, članovi Skupštine ne mogu dostavljati nove prijedloge dopune Dnevnog reda, već se na narednoj sjednici razmatraju samo prijedlozi koji su već pristigli na prethodno zakazanoj, odnosno otkazanoj sjednici.
VII UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA
Član 38.
Nakon utvrđenog kvoruma, predsjedavajući otvara sjednicu.
Prije utvrđivanja Dnevnog reda, predlaže dva ovjerivača zapisnika, iz reda prisutnih članova Skupštine.
Nakon izbora ovjerivača zapisnika, predsjedavajući iščitava predloženi Dnevni red iz Poziva na sjednicu, i eventualne pristigle kvalifikovane /potpune/ prijedloge dopuna Dnevnog reda.
Član 39.
Predsjednik Vijeća, generalni sekretar i predsjednik Upravnog odbora mogu prije izglasavanja Dnevnog reda, predložiti na samoj sjednici, dopune Dnevnog reda, ako se radi o pitanjima koja treba hitno rješiti, i u drugim opravdanim slučajevima.
Predsjednik Vijeća, Upravni odbor i generalni sekretar mogu povući predloženu tačku Dnevnog reda, ukoliko je to neophodno radi poboljšanja materijala ili ako se desila neka okolnost koja to zahtjeva.
O prijedlozima iz st. 1. i 2. ovog člana ne vodi se rasprava, već o istom odlučuje predsjedavajući Skupštine.
Član 40.
Skupština se prvo izjašnjava o prijedlozima dopuna Dnevnog reda koji su pristigli od članova Vijeća. Izjašnjavanje se obavlja pojedinačno o svakom prijedlogu dopune Dnevnog reda, po redoslijedu njihovog pristizanja u Vijeće /datumskim redoslijedom/.
Prijedlozi koji su dobili potrebnu većinu, uvrštavaju se kao dodatne tačke Dnevnog reda.
Član 41.
Predsjedavajući Skupštine iščitava prijedlog Dnevnog reda, zajedno sa dopunjenim tačkama koje su izglasane, i stavlja prijedlog Dnevnog reda na usvajanje.
Član 42.
Nakon usvajanja Dnevnog reda, Skupština razmatra tačku po tačku usvojenog Dnevnog reda.
VIII NAČIN RADA I ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI
/način rada, prekid i zaključivanje sjednice/
Član 43.
Predsjedavajući Skupštine daje riječ prisutnim na sjednici, prema redoslijedu prijavljivanja.
Redoslijed prijavljivanja evidentira generalni sekretar Vijeća.
Član 44.
Niko ne može učestvovati u raspravi/diskusiji prije nego što dobije riječ, a raspravlja se samo o pitanju po tačci Dnevnog reda.
U raspravi mogu učestvovati svi prisutni na sjednici, a glasati mogu samo članovi Skupštine.
Predsjedavajući usmjerava raspravu diskutanata, ukoliko rasprava/diskusija uveliko odstupi od smisla i suštine tačke Dnevnog reda o kojoj se raspravlja.
Član 45.
Po svakoj od tačaka daje se uvodno izlaganje, obrazloženje, nužne informacije.
Uvodna izlaganja daju predlagači tačke Dnevnog reda ili predsjedavajući Skupštine i ista se u pravilu izlažu u okviru do 10 minuta.
Član 46.
Po jednoj tačci Dnevnog reda svaki član Skupštine može se javiti u pravilu samo jedanput i diskutirati, s tim da izlaganje traje do 5 minuta.
Pravo na repliku ima svaki član Skupštine, i po jednoj tačci može se jednom replicirati, a replika treba biti u okviru 3 minute.
Predsjedavajući može odobriti drugu repliku, ali može i uskratiti to pravo, ukoliko ocjeni da će replika bespotrebno odužiti ili ozbiljno poremetiti tok rada Skupštine.
Član 47.
Predsjedavajući Skupštine vodi računa o održavanju reda na sjednici.
Ukoliko neko od prisutnih članova Skupštine ili drugih lica koja prisustvuju sjednici, učine povredu reda, predsjedavajući Skupštine može izreći slijedeće mjere:
Izrečena mjera za povredu reda na sjednici se unosi u zapisnik.
Član 48.
Mjeru opomene izriče predsjedavajući Skupštine, kada učesnik svojim ponašanjem i govorom narušava red na sjednici, ne pridržava se broja diskusija ili replika, vrijeđa pravila pristojnosti, bilo koga prisutnog na sjednici ili odredbe ovog Poslovnika.
Oduzimanje riječi izriče predsjedavajući Skupštine prisutnom licu koje svojim ponašanjem ili izjavama narušava normalan rad, a već je na istoj sjednici opomenuto.
Udaljavanje sa sjednice izriče predsjedavajući Skupštine prisutnom licu koje ne postupa po nalogu predsjedavajućeg, ili koje na drugi način grubo ometa i sprečava rad na sjednici, a već mu je izrečena mjera oduzimanja riječi.
Lice kojem je izrečena mjera udaljenja sa sjednice dužno je odmah napustiti prostoriju u kojoj se sjednica održava.
Član 49.
Sjednica Skupštine se prekida kada sjednica ne može da se završi u toku dana, radi zamora članova Skupštine ili gubljenja kvoruma tokom sjednice.
U slučaju prekida sjednice, predsjedavajući Skupštine utvrđuje datum nastavka sjednice, koje ne može biti duže od 15 dana od dana prekida sjednice.
Sjednica se nastavlja od tačke Dnevnog reda na kojoj je sjednica prekinuta.
IX ODLUČIVANJE I GLASANJE NA SJEDNICI
/odlučivanje/
Član 50.
Predsjedavajući Skupštine pokušaće obezbjediti donošenje odluka konsenzusom, u suprotnom odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine.
Izuzetno od prethodnog stava predstavlja izglasavanje:
za šta je potrebna podrška dvotrećinske većine od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine Vijeća.
Član 51.
Predsjedavajući nakon obavljenih rasprava po tačci Dnevnog reda, definiše tekstualni prijedlog odluke, zaključka, stavova, smjernice i dr., i poziva članove Skupštine na izjašnjavanje.
/glasanje/
Član 52.
O ponuđenom prijedlogu svaki član Skupštine glasa izjašnjavanjem: “ Za ” ili “ Protiv “ ili “Suzdržan”, ili dizanjem ruku “Za” ili “Protiv” ili “suzdržan”.
Nakon glasanja, predsjedavajući konstatuje da li je prijedlog usvojen ili je odbijen.
Predsjedavajući Skupštine naglašava da li je prijedlog usvojen jednoglasno ili većinom glasova, što se unosi u zapisnik.
Član 53.
Glasanje na sjednici u pravilu je javno.
Član 54.
U slučaju da bilo koji član Skupštine traži da se o pojedinom pitanju glasa tajno, predsjedavajući daje takav prijedlog na izjašnjavanje Skupštini.
Tajno glasanje nije dopušteno za odluke koje se donose dvotrećinskom većinom prisutnih članova Skupštine, niti prilikom donošenja općih akata i njihovih izmjena i/ili dopuna (Statut, pravilnika, poslovnika, procedura i sl.).
Član 55.
U slučaju da se izglasalo tajno glasanje, predsjedavajući Skupštine, daje polusatnu pauzu, tokom koje generalni sekretar, putem zaposlenika Stručnih službi, priprema uvjete za obavljanje tajnog glasanja i pripremu glasačkih listića.
Član 56.
Tajno glasanje obavlja se putem glasačkih listića, na kojima je odštampan tekst prijedloga o kojem se glasa, i na kojem su ponuđeni mogući načini glasanja: ZA, PROTIV, SUZDRŽAN.
Svaki član Skupštine zadužuje jedan glasaćki listić, i u sali gdje se obavlja glasanje, u diskreciji, zaokružuje jednu od mogućnosti na glasačkom listiću: ZA, PROTIV ili SUZDRŽAN.
Kompletan proces tajnog glasanja odvija se u prostoriji gdje se održava sjednica.
Glasačka kutija, koja je neprovidna, stavlja se na radni sto gdje sjedi predsjedavajući Skupštine, i u istu se ubacuju glasački listići od strane članova.
Nakon glasanja svih članova Skupštine, iz kutije se vade listići i iščitavaju rezultati glasanja.
Svaki od članova Skupštine poštivaće diskreciju drugih članova u pogledu tajnosti glasanja, odnosno zaokruživanje svog izjašnjavanja.
Član 57.
Glasački listići mogu imati status važećih i nevažećih glasačkih listića.
Nevažeći su oni glasački listići na kojima član nije zaokružio niti jednu od ponuđenih mogućnosti, ili je zaokružio više od jedne ponuđenih mogućnosti (za, protiv ili suzdržan).
Generalni sekretar izvještava Skupštinu o rezultatima tajnog glasanja, broju važećih i nevažećih listića, te o broju glasova ZA, PROTIV i SUZDRŽAN, nakon čega predsjedavajući konstatira da li je prijedlog o kojem se glasalo usvojen ili odbijen.
X NAČIN IZBORA I OPOZIVA ORGANA VIJEĆA
Član 58.
Skupština Vijeća bira i razrješava predsjednika Vijeća, a na njegov prijedlog, Upravni Odbor, generalnog sekretara, Nadzorni odbor i Sud časti Vijeća, pobrojanih redoslijedom, ako se svi organi biraju na istoj sjednici, nadpolovičnom većinom prisutnih članova Skupštine Vijeća, na redovnim izbornim ili izborno-izvještajnim sjednicama Skupštine Vijeća, u skladu sa odredbama Statuta i ovim Poslovnikom.
Izuzetak iz prethodnog stava je sazivanje vanrede sjednice Skupštine u slučajevima kada Vijeće ostane bez predsjednika Vijeća, po odredbama Statuta i ovog Poslovnika.
Skupština u organe Vijeća iz stava 1. ovog člana, bira intelektualce afirmisane na različitim područjima naučnog, kulturnog, ekonomskog, obrazovnog, sportskog, umjetničkog, vjerskog, društvenog i političkog života bez obzira na ideološki svjetonazor, pol i politička uvjerenja.
Izuzeća u izboru u organe Vijeća propisana su Statutom Vijeća.
Samo kandidiranje članova u organe Vijeća nije dopušteno.
/proces kandidiranja kandidata za predsjednika Vijeća/
Član 59.
Kandidate za predsjednika Vijeća, može predložiti najmanje 5 članova Skupštine Vijeća, bilo grupno, bilo da je pet članova pojedinačno predložilo istog kandidata za predsjednika Vijeća.
U slučaju da je kandidata za predsjednika Vijeća predložilo manje od pet članova Vijeća, takva kandidatura se uopće ne razmatra, već se samo na sjednici Skupštine konstatira da nije bio dovoljan broj predlagača za kandidaturu.
Član 60.
Kandidate za predsjednika Vijeća mogu predlagati samo članovi Vijeća, dostavljanjem prijedloga kandidata u pisanoj formi u Stručne službe Vijeća /e-mailom ili u pisanom obliku/, odmah nakon zaprimljenog Poziva o održavanju sjednice Skupštine Vijeća na kojoj je utvrđena tačka Dnevnog reda izbora i imenovanja predsjednika Vijeća.
Prijedlozi kandidatura se dostavljaju najkasnije u roku od 48 sati ranije, od datuma kada je zakazana sjednica Skupštine. Kandidature dostavljene nakon ovog roka odbaciće se kao neblagovremene.
Nije dozvoljeno isticanje kandidature za predsjednika Vijeća na samoj sjednici Skupštine na kojoj se bira predsjednik Vijeća.
Član 61.
Za predsjednika Vijeća, članovi Skupštine Vijeća, mogu kandidirati kandidata, koji ispunjava slijedeće kumulativne uvjete, a koje su dužne navesti u pismenom prijedlogu kandidature:
Kandidature koje ne ispunjavavju uvjete iz prethodnog stava biće odbačene kao nepotpune.
Član 62.
O odbijanju predložene kandidature, predlagača obavještava generalni sekretar Vijeća, sa obrazloženjem odbijanja kandidature po osnovu neblagovremenosti i/ili nepotpunosti.
Član 63.
Sve blagovremene i potpune kandidature za predsjednika Vijeća, dostaljaju se članovima Skupštine Vijeća na dan održavanja sjednice Skupštine Vijeća.
/izbor predsjednik Vijeća/
Član 64.
Skupština Vijeća predsjednika Vijeća bira javnim ili tajnim glasanjem, nadpolovičnom većinom od ukupnog broja prisutnih članova Vijeća, na mandatni period od tri godine.
Član 65.
Ukoliko je kandidiran samo jedan kandidat za predsjednika Vijeća, Skupština predsjednika bira javnim glasanjem.
Član 66.
U slučaju da je kandidirano više kandidata za predsjednika Vijeća, Skupština predsjednika Vijeća bira tajnim glasanjem, putem glasačkih listića.
Glasački listić sastoji se od prezimena i imena kandidata po rednim brojevima, gdje su kandidati poredani po abecednom redu prezimena kandidata.
Svaki član Vijeća ima pravo zaokružiti redni broj samo pored jednog kandidata /može zaokružiti i jedan redni broj i prezime i ime kandidata pored tog rednog broja/.
Nevažećim glasačkim listićima smatraće se oni na kojima nije zaokružen niti jedan kandidat, ili su zaokruženi dva ili više kandidata, odnosno redna broja pored kandidata.
Član 67.
Proces tajnog glasanja obavlja se na način i po proceduri propisan za tajno glasanje na sjednicama Skupštine po odredbama ovog Poslovnika.
Član 68.
Za predsjednika Vijeća izabran je onaj kandidat koji je osvojio nadpolovičnu većinu od ukupnog broja prisutnih članova Supštine.
Ukoliko ni jedan kandidat nije osvojio nadplovičnu većinu od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine, obavlja se drugi krug glasanja između dva kandidata sa najviše osvojenih glasova.
Član 69.
Ukoliko ni u drugom krugu tajnog glasanja ni jedan kandidat ne osvoji nadplovičnu većinu ukupnog broja prisutnih članova Skupštine, glasanje između dva kandidata obavlja se javnim glasanjem, sve dok jedan od kandidata ne dobije nadplovičnu većinu od ukupnog broja prisutnih članova Vijeća.
/razrješenje predsjednika Vijeća/
Član 70.
Skupština Vijeća razrješava Predsjednika Vijeća svojom odlukom u slučaju: isteka mandata, neopozive ostavke predsjednika Vijeća na funkciju predsjednika Vijeća, smrti predsjednika ili teške bolesti predsjednika Vijeća.
Razrješenje predsjednika u slučajevima iz prethodnog stava obavlja se na istoj sjednici Skupštine Vijeća na kojoj se bira novi mandatni predsjednik, i to nakon izbora novomandatnog predsjednika Vijeća.
/smjena predsjednika Vijeća/
Član 71.
Predsjednika Vijeća može smjeniti Skupština svojom odlukom, i prije isteka mandata na koji je predsjednik Vijeća izabran.
Zahtjev za smjenjivanjem predsjednika Vijeća može Skupštini podnijeti Upravni odbor Vijeća ili najmanje 20 redovnih aktivnih članova Vijeća.
Zahtjev za smjenjivanje predsjednika Vijeća mora sadržavati pisano obrazloženje.
Član 72.
U slučaju da Skupština Vijeća donese odluku o smjenjivanju predsjednika Vijeća po dostavljanju zahtjeva iz prethodnog člana, Skupština je na istoj sjednici dužna izabrati novog predsjednika Vijeća, na trogodišnji mandatni period.
U slučaju da Skupština, nakon smjenjivanja predsjednika, ne izabere novog predsjednika Udruženja, smatraće se da nije donesena odluka o smjenjivanju predsjednika Udruženja.
/kandidiranje članova Upravnog odbora/
Član 73.
Devet članova Upravnog odbora Vijeća bira Skupština Vijeća, po prijedlogu predsjednika Vijeća, na mandatni period od tri godine.
Članove Upravnog odbora po funkciji imenuje, posebnom odlukom, predsjednik Vijeća, a isti se biraju na način propisan Statutom Vijeća, iz reda bošnjačkih organizacija koje je definirala Skupština Vijeća i predsjednici regionalnih podružnica Vijeća.
Član 74.
Kandidate za članove Upravnog odbora Vijeća, mogu predlagati redovni aktivni članovi Vijeća.
Kandidate za članove Upravnog odbora Vijeća mogu predlagati samo članovi Vijeća, dostavljanjem prijedloga kandidata u pisanoj formi predsjedniku Vijeća, putem Stručnih službi Vijeća /e-mailom ili u pisanom obliku/, odmah nakon zaprimljenog Poziva o održavanju sjednice Skupštine Vijeća na kojoj je utvrđena tačka Dnevnog reda izbora i imenovanja Upravnog odbora Vijeća.
Kandidature se dostavljaju predsjedniku Vijeća, najkasnije u roku od 48 sati ranije, od datuma kada je zakazana sjednica Skupštine. Kandidature dostavljene nakon ovog roka odbaciće se kao neblagovremene.
Član 75.
Za članove Upravnog odbora Vijeća mogu se kandidirati kandidati, koji ispunjavaju slijedeće kumulativne uvjete, a koje su predlagači dužni navesti u pismenom prijedlogu kandidature:
Kandidature koje ne ispunjavavju uvjete iz prethodnog stava biće odbačene kao nepotpune.
/izbor Upravnog odbora/
Član 76.
Nakon dostavljenih prijedloga kandidata za članove Upravnog odbora, predsjednik Vijeća po diskrecionom pravu iz reda prispjelih kandidatura za članove Upravnog odbora, sačinjava prijedlog Liste, koja se sastoji od devet kandidata za Upravni odbor Vijeća.
Predložena lista kandidata za članove Upravnog odbora, sastavljena i predložena od predsjednika Vijeća, dostavlja se članovima Skupštine Vijeća na dan održavanja sjednice Skupštine Vijeća.
Član 77.
Predsjednik Vijeća na sjednici Skupštine predlaže jedinstvenu listu kandidata, odnosno devet članova Upravnog odbora.
Skupština se javnim glasanjem izjašnjava ZA ili PROTIV ponuđenene liste.
Upravni odbor smatra se izabranim ukoliko je za ponuđenu listu glasala nadplovična većina prisutnih članova Skupštine.
Član 78.
Ukoliko ponuđena lista ne dobije nadplovičnu podršku prisutnih članova Skupštine Vijeća, predsjednik Vijeća poziva Skupštinu, da se izjašnjavaju o pojedinačnom izboru članova Upravnog odbora, na način da predsjednik Vijeća, diskrecionim pravom, predlaže jednog po jednog kandidata za člana Upravnog odbora Vijeća.
Upravni odbor smatra se izabranim kada se na ovaj način izabere devet članova Upravnog odbora. Nakon izbora devetog člana Upravnog odbora po opisanom postupku, predsjednik prestaje sa prijedlozima i iščitava devet članova Upravnog odbora koji su izabrani od strane Skupštine Vijeća.
Član 79.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Upravnog odbora biraju se način propisan Statutom Vijeća.
/razrješenje Upravnog odbora/
Član 80.
Upravni odbor, kao kolektivni organ, razrješava Skupština nakon isteka manadata na koji je izabran Upravni odbor.
Razrješenje Upravnog odbora u slučajevima iz prethodnog stava obavlja se na istoj sjednici Skupštine Vijeća na kojoj se bira novi Upravni odbor, i to nakon izbora novomandatnog Upravnog odbora.
Član 81.
Članove Upravnog odbora, pojedinačno, prije isteka mandata, razrješava predsjednik Vijeća, u slučajevima: smrti člana, neopozive ostavke člana ili teške bolesti člana Upravnog odbora, i istovremeno imenuje vršioca dužnosti člana, koji obavlja funkciju člana Upravnog odbora do prve naredne sjednice Skupštine, kada Skupština Vijeća pojedinačno potvrđuje razrješenje tih članova, i po prijedlogu predsjednika Vijeća, imenuje nove zamjenske članove Upravnog odbora. Ovako izabranim članovima mandat traje do isteka mandata saziva Upravnog odbora u koji su imenovani.
Član 82.
U slučaju neopozive ostavke predsjednika Upravnog odbora na funkciju ili njegove smrti ili teške bolesti, zamjenik predsjednika Upravnog odbora, u roku od 15 dana saziva vanrednu sjednicu Upravnog odbora na kojoj se bira novi predsjednik Upravnog odbora.
/smjena Upravnog odbora/
Član 83.
Upravni odbor Vijeća može smjeniti Skupština svojom odlukom, i prije isteka mandata na koji je Upravni odbor izabran.
Zahtjev za smjenjivanjem Upravnog odbora Vijeća može Skupštini podnijeti predsjednik Vijeća ili najmanje 15 redovnih aktivnih članova Vijeća.
Zahtjev za smjenjivanje Upravnog odbora Vijeća mora sadržavati pisano obrazloženje.
Član 84.
U slučaju da Skupština Vijeća donese odluku o smjenjivanju Upravnog odbora po dostavljanju zahtjeva iz prethodnog člana, Skupština je na istoj sjednici dužna izabrati novi saziv Upravnog odbora na trogodišnji mandatni period, po odredbama ovog Poslovnika.
Član 85.
Predsjednik Vijeća ima pravo smjeniti člana Upravnog odbora u slučajevima:
U slučajevima iz prethodnog stava predsjednik Vijeća donosi odluku o imenovanju vršioca dužnosti člana Upravnog odbora, koji obavlja funkciju člana Upravnog odbora do prve naredne sjednice Skupštine, kada Skupština Vijeća pojedinačno potvrđuje razrješenje tih članova, i po prijedlogu predsjednika Vijeća imenuje nove zamjenske članove Upravnog odbora. Ovako izabranim članovima mandat traje do isteka mandata saziva Upravnog odbora u koji su imenovani.
Član 86.
Način kandidiranja generalnog sekretara obavlja se na način da svaki član Skupštine Vijeća, u rokovima i po proceduri kandidiranja za predsjednika Vijeća po odredbama ovog Statuta, ima pravo dostavljanja prijedloga kandidata za generalnog sekretara Vijeća, predsjedniku Vijeća.
Član 87.
Kandidat za generalnog sekretara mora ispunjavati uslove koji su propisani za kandidiranje člana Upravnog odbora iz člana 75. Poslovnika.
Predsjednik Vijeća iz reda prispjelih prijedloga kandidatura, po diskrecinom pravu predlaže kandidata za generalnog sekretara Skupštini Vijeća na samoj sjednici.
Generalnog sekretara Skupština Vijeća bira javnim glasanjem, bez ograničenja mandata, nadpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine Vijeća.
U slučaju da predloženi kandidat nije dobio potrebnu većninu glasova za izbor, predsjednik Vijeća predlaže slijedećeg kandidata, sve dok Skupština ne izabere generalnog sekretara.
Član 88.
Sve što je propisano ovim Poslovnikom za razrješenje člana Upravnog odbora Vijeća, odnosi se i na redovno razrješenje generalnog sekretara u slučajevima smrti, neopozive ostavke ili teške bolesti generalnog sekretara.
U slučajevima iz prethodnog stava, Upravni odbor, uz prethodnu saglasnost predsjednika Udruženja, imenuje vršioca dužnosti generalnog sekretara, koji poslove i zadatke generalnog sekretara može obavljati najduže 90 dana, odnosno do prve sjednice Skupštine na kojoj se bira generalni sekretar Udruženja.
Član 89.
O smjenjivanju odnosno vanrednom razrješenju generalnog sekretarava, odlučuje Skupština Vijeća, na obrazloženi prijedlog Upravnog odbora, uz prethodnu saglasnost predsjednika Udruženja.
U slučajevima iz prethodnog stava, Skupština Udruženja na istoj sjednici, nakon smjene generalnog sekretara bira novog generalnog sekretara Vijeća.
Član 90.
Za sva pitanja kandidiranja, izbora, razrješenja i smjena članova Nadzornog odbora i Suda časti Vijeća, primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na kandidiranje, izbor, razrješenje i smjenu članova Upravnog odbora Vijeća, uvažavajući Statutarne odredbe o broju članova Nadzornog odbora i Suda časti (predsjednik i dva člana).
XI VOĐENJE ZAPISNIKA
Član 91.
Na svakoj sjednici Skupštine, izuzev svečane, vodi se zapisnik.
Zapisničar na sjednici je generalni sekretar Vijeća, a ukoliko generalni sekretar ne prisustvuje sjednici Skupštine, Skupština iz reda prisutnih članova bira ovlaštenog člana u svojstvu zapisničara na početku sjednice Skupštine.
Sjednica se također može bilježiti i putem tonskog zapisa.
Zapisnik sa sjednice i tonski zapis čuvaju se u arhivi, kao službeni dokumenti Vijeća.
Član 92.
U zapisnik se obavezno unosi:
Član 93.
Zapisnik se sačinjava najkasnije u roku od sedam dana od dana završetka sjednice.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući sjednice Skupštine, generalni sekretar odnosno ovlašteni član Skupštine koji je vodio zapisnik u odsutnosti generalnog sekretar, dva ovjerivača zapisnika koje je izabrala Skupština na sjednici.
Zapisnik se protokloše brojem u knjizi protokola Vijeća, datira se datumom održavanja sjednice, i ovjerava pečatom Vijeća.
Član 94.
Zapisnik iz prethodnog člana dostavlja se e-mailom svim članovima Vijeća, bez obzira da li su prisutvovali sjednici Skupštine.
Izvod iz zapisnika dostavlja se drugim licima koja su prisustvovala sjednici, i to samo onaj dio zapisnika koji se odnosi na njih. Ovjeru izvoda zapisnika parafira generalni sekretar Vijeća.
Član 95.
Svaki od članova Skupštine Vijeća koji je prisustvovao na sjednici Skupštine, može na prvoj narednoj sjednici Skupštine, tražiti izmjene ili dopune Zapisnika sa prethodne sjednice, ukoliko smatra da zapisnik ne odgovara njegovim zahtjevima ili isti nisu korektno interpretirani u zapisniku, a koje je postavio na sjednici i tražio da se unesu u zapisnik.
XII DRUGA PITANJA OD ZNAČAJA ZA RAD SKUPŠTINE
Član 96.
Sve pojedinačne i opće akte, koje donese Skupština Vijeća, potpisuje predsjednik Vijeća, odnosno predsjednik Upravnog odbora ukoliko je vodio sjednicu u odsutnosti predsjednika Vijeća, u funkciji predsjedavajućeg Skupštine.
Svi akti protokolišu se u knjizi protokola Vijeća, i ovjeravaju se pečatom Vijeća, sa lijeve strane potpisa predsjedavajućeg Skupštine i čuvaju se u arhivi Vijeća.
Član 97.
Statut Vijeća, poslovnike, pravilnike, pravila, procedure i druge opće akte Vijeća iz nadležnosti Skupštine, kao i njihove izmjene i/ili dopune, ovlašteni predlagači po odredbama Statuta Vijeća, su dužni iste dostaviti Upravnom odboru, koji ih u formi prijedloga utvrđuje i dostavlja Skupštini Vijeća na usvajanje.
Član 98.
Poslovnik o radu Skupštine, kao i njegove izmjene i/ili dopune, donosi Skupština Vijeća nadplovičnom većinom od ukupnog broja članova prisutnih na sjednici Skupštine.
Izmjene i/ili dopune Poslovnika mogu predložiti svi članovi Vijeća, a donose se na način i u proceduri kao i donošenje Poslovnika.
Član 99.
Tumačenje odredbi Statuta i Poslovnika daje Skupština Vijeća, ili od nje ovlaštena i uspostavljena Komisija za Statutarna pitanja koja broji neparan broj članova, ne manje od tri, niti više od sedam, od kojih je jedan predsjednik Komisije.
Članovi Komisije iz prethodnog stava ne mogu biti predsjednik Vijeća, niti članovi Upravnog ili Nadzornog odbora Vijeća.
Član 100.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivaće se od dana početka primjene Statuta Vijeća od 20.09.2018. godine, odnosno upisa Statuta u registar kod nadležnog Ministarstva pravde BiH.
Broj: 01-151/18 Sarajevo, 20.09.2018. godine |
Predsjedavajući Skupštine Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Edhem Bičakčić, s.r. |