Obraćanje Nedžad Mulabegović

Večeras u ovoj svečarskoj atmosferi, u sali koja nosi naziv Bosna i Hercegovina, zaista se nalazi cijela Bosna i Hercegovina, prezentirana kroz predstavnike svih nacionalnih vijeća, svih nacionalnih kulturnih i vjerskih organizacija i institucija, predsjednika i članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, rektori, dekani, istaknute političke, kulturne i javne ličnosti iz gotovo svih društvenih sfera javnog života, kao i predstavnici gotovo svih pro-bosanskih političkih organizacija. Posebno se zahvaljujem predstavnicima medija koji nas prate.

Slika Nedžad Mulabegović

Veličanstvenost ovog skupa, zasluga je upravo vas, koji ste se odazvali našem pozivu, te vam želim uputiti riječi iskrene zahvalnosti i dubokog poštovanja. Vaš odziv i večerašnje prisusutvo predstavlja dodatnu obavezu za budući rad i aktivnosti Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Nije moguće, u jednom kratkom obraćanju pobrojati sve aktivnosti VKBI-a u proteklih 25 godina, ali u obavezi sam istaknuti one najznačajnije.

Vijeće je bilo izdavač više stotina knjiga, zbornika i drugih pisanim materijala, koji ostaju trajna vrijednost pisane riječi našeg naroda. Ovdje svakako ne ubrajamo knjige, književna djela i druga pisana izdanja, koja su naši članovi samostalno objavili. To su stotine značajnih naučnih, književnih i drugih pisanih djela, kojima je današnja Bosna i Hercegovina obogaćena.

Preko stotinu javnih tribina, sa najuglednijim uvodničarima i predavačima, iz gotovo svakog segmenta društvene i naučne oblasti, ostavile su trajan pečat u oblikovanju mnogih značajnih društvenih, ali i političkih procesa, koji su dali doprinos integraciji bosansko-hercegovačkog društva.

Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 22. decembra 1992. godine osnovano je Vijeće, kao što je već rečeno, čiji su članovi od strane tadašnjeg državnog rukovodstva često pozivani da daju svoje stručne savjete, mišljenja i sugestije, kako bi se donosile što kvalitetnije odluke, koje su u ratnom vremenu bile sudbonosnog karaktera, kako za državu Bosnu i Hercegovinu, tako i za bošnjački narod. Jasno je da Vijeće, kao ni njegovi članovi iz reda akademske zajednice, nisu bili „desižn mejkeri“, kao uostalom ni danas, ali institut savjetovanja, i korištenja pameti i znanja, mnogo se koristilo od strane političkog rukovodstva.

Putem Vijeća, kao nosioca organizacije, svakako uz učešće i nemjerljiv doprinos i svih drugih organizacija i državnih institucija, kao i istaknutih pojedinaca iz akademske zajednice, organizirani su prvi i drugi bošnjački Sabor, 1993. i 1994. godine.

Vijeće je, od svog utemeljenja, pa do današnjih dana, ostala jedna od rijetkih organizacija bošnjačke provenijencije, koja još uvijek u svome sastavu ima istaknute profesore, naučnike, kulturne i javne radnike, koji pripadaju različitim političkim ideologijama i svjetonadzorima. Na tu činjenicu smo ponosni.

Nakon potpisivanja deytonskog mirovnog sporazuma, VKBI je, uz saradnju sa SGV, HNV i Krugom 99, tokom 1998. godine učestvovao u inicijacijama za usaglašavanje ustava entiteta, sa ustavom BiH u pogledu konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji BIH. Rezultat ovog rada je promocija ideje ustavne ravnopravnosti koja je dobila svoju ustavnu potvrdu u obliku Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti bosanskohercegovačkih naroda na cijelom prostoru države BiH, kojom je istovremeno i ukinuta osnova za etničku diskriminaciju srpskog naroda u Federaciji BiH, te bošnjačkog i hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.

Kao posebno značajan poduhvat i projekat, moram napomenuti uspostavu Fondacije Pravda za BiH u 2001. godini, čiji je inicijator osnivanja VKBI, a čiji su suosnivači Hrvatsko narodno vijeće, Društvo za ugrožene narode Svijeta-sekcija BiH i Udruženje Majke Srebrenice i Podrinja. Ova Fondacija, bila je servis državnim organima u kotekstu prikupljanja sredstava i finansiranja tužbe BiH protiv Jugoslavije /Srbije i Crne Gore/. Radi napomene, tokom nastavka procesa od 1996. godine, država BiH nije bila u mogućnosti direktno finansirati naš pravni tim.

Treći bitan, strateški projekat, koji je realiziran uz učešće Vijeća, bila je uspostava Fondacije Popis 2013, koja je kroz jednogodišnji rad, i uz učešće stotina istaknutih univerzitetskih profesora i aktivista na cijelom teritoriju BiH, posebno direktora Federalnog zavoda za statistiku, dala svoje plodove rezultatima provedenog Popisa stanovništva 2013. godine, verificiranog objavom u Službenom glasniku BiH 2016. godine, kada je nakon više od 120 godina u evropsku knjigu naroda ponovo vraćen bošnjački narod. Ova građanska aktivnost bošnjačkih organizacija: VKBI-a, Preporoda, Merhameta, Bošnjačkog Instituta, i uz podršku Islamske zajednice u BiH, pokazala je kako se oko bitnih pitanja za narod i državu može zajednički uspješno surađivati. Ovaj projekat pokazao je da, i političke stranke mogu efektno i produktivno zajednički djelovati.

Upravo ova aktivnost, opredjelila nas je da Vijeće, prije nekoliko sedmica, potpiše Protokol o saradnji sa Preporodom, Bošnjačkim institutom i Merhametom, o zajedničkoj saradnji.

Vijeće je organizacija civilnog društva, koja nema mehanizme odlučivanja u državi, ali uvijek je stajala na raspolaganju svim organima i institucijama države da pomogne kadrovskim i stručnim, pa ako hoćete i iskustvenim, kapacitetima. Strateške odrednice našeg djelovanja, nije zgoreg ponoviti.

Vijeće se zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratki uređenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne. Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BIH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BIH neodrživo, jer je u suprotnosti sa višestoljetnim bićem Bosne i Hercegovine i ekonomskim i tržišnim zakonitostima, i onemogućava uspostavu demokratskih principa, a što se ustanovilo i nizom presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura. Mi ćemo se zalagati za usklađivanje našeg ustavnog i društvenog uređenja, na bazi temeljnih demokratskih principa koja važe i koja se primjenjuju u državama EU. Ovdje prvenstveno mislimo na ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i na vladavinu prava. Vjerujemo da političke odluke ne mogu biti iznad ustava ili zakona naše Države, a kamoli da se ne provode presude najviših sudskih instanci, što je nažalost postala praksa, posebno u entitetu RS.

Borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda je kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća. Mi vjerujemo da je različitost naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, a zatim i manjina Jevreja, Roma, Albanaca i drugih koji žive u BiH, naša komparativna prednost, ali očigledno ove vrijednosti, koje čine Bosnu i Hercegovinu društvom zajedničkih vrijednosti, nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih europskih država, odnosno njihovih vladajućih establišmenata. Bilo kakve etno-teritorijlane podjele unutar BiH za nas nisu prihvatljive.

U tom kontekstu, tražićemo podršku i pomoć nadležnih državnih organa i instutucija, partnerskih organizacija, da se u narednom periodu, jasno i nedvojbeno podrže projekti izrade Enciklopedije BiH, koja se treba voditi kroz najvišu akademsku instituciju – ANUBIH, kao i završetak projekta izrade višetomnog Rječnika bosanskog jezika. Bez ovih kapitalnih djela, teško će nas upoznati i razumjeti u svijetu, jer nas malo ili nedovoljno poznaju, iako mi mislimo drugačije.

Bez obzira na teškoće sa kojima se suočavamo u svome radu, prije svega finansijske nedaće, nastavićemo sa ekvidistancom ili bolje rečeno neutralnošću, u pogledu političkih organizacija. Bićemo kritičari loših politika, ali sa nuđenjem konkretnih rješenja uz svaku kritiku, i svakako partneri svima onima koji dijele naša programska opredjeljenja. Potrebni politički pluralizam, posebno u bošnjačkom korpusu je pozitivna stvar koju pozdravljamo, ali se u našim prilikama, koje svjedočimo svakodnevno, očigledno površno i pogrešno razmjeva, pa tako i pogrešno upotrebljava.

Dužan sam, iako to u našim aktulenim kompleksnim i rovitim društvenim, posebno političkim odnosima, nije mudro i pametno, ipak apelirati na naše političare, na dvije stvari.

Prvo, da se više povede računa o kadrovskim pitanjima. Kao prvi među jednakim, u našem Vijeću, dužan sam vam prenijeti jednoglasnu konstataciju, zabrinutost, da se prilikom povjeravanja ključnih funkcija u državi, njenim organizacijama, institucijama i agencijama, ne daje prednost stručnosti, iskustvu i sposobnosti. Neki drugi kriteriji dominiraju. Postojeći kriteriji, prilikom kadriranja moraju se korjenito mijenjati, ako se želi dobro sveukupnoj društveno-političkoj zajednici. Od ove pojave nije imuna niti jedna politička stranka/partija.

Drugo, da se zbog političkih rivaliteta, ne treba odricati „pameti“, obrazovanih, iskusnih, umnih ljudi. Obnovite institut savjetovanja u političkom životu. Sujete i isključivost liječite. Moramo smoći snage da kritiku pretvorimo u vlastitu prednost, a ne da se obračunavamo sa neistomišljenicima, metodima i na način kakav je bio svojstven u jednopartijskim sistemima.

Moramo zajedno ponuditi viziju, sa misijom koja će nas ukrupniti u strateškim odrednicama spram izazova koji nas, naše društvo i državu čekaju u narednoj dekadi ili dvije.

Projekti, sa kojima ćemo započeti 2018. godinu, biće usmjereni prije svega na konačno parafiranje zajedničke Deklaracije, čiji je nacrt verificiran na Bobovcu 25. novembra ove godine, a koja će dati odgovor na pitanje za kakvu Bosnu i Hercegovinu se zalažemo. Nacrt Deklaracije su podržali Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini, Srpko građansko vijeće, Krug 99, Preporod, Napredak, La Benevolencija, Prosvjeta i Merhamet. Deklaracija će biti otvorena i za druge organizacije civilnog društva. Deklaracija, ili zajednička javna izjava, biće prvi korak, ka iznalaženju modela i definiranje odgovarajućeg sporazuma o zajedničkoj saradnji pobrojanih organizacija.

Drugi značajni projekti i programi biće usmjereni na inicijaciji uspostave studija o istraživanju genocida nad Bošnjacima, međunarodnog karaktera, i potpora naučnim istraživanjima koja su usmjerena na raskrinkavanje velikodržavnih projekata, od kojih vladajuće političke elite susjednih država, još uvijek nisu odustale spram Bosne i Hercegovine.

Na koncu, želim vas upoznati da će Vijeće, nakon višemjesečnih razgovora i usaglašavanja, već sutra pristupiti potpisivanju Protokola o međusobnoj saradnji i razumijevanju sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem iz Srbije-Sandžaka i Bošnjačkim vijećem u Crnoj gori, čije su delegacije i predsjednici večeras ovdje sa nama. Na ovaj način, otvaramo pravnu i instutucionalnu saradnju bošnjačkih vijeća, u cilju zajednike saradnje na polju kulture, nauke, društvene saradnje i realizacije bitnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka. U narednom periodu, očekujemo da će se konstituisati bošnjačka vijeća u Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu i Albaniji, gdje su bošnjaci definirani kao ustavna kategorija.

Dozvolite da iskoristim priliku da svima čestitam nastupajuće vjerske i novogodišnje praznike, uz želju da nam iskreno opredjeljenje bude boljitak zajednice, i da svoje legitimne lične interese ipak uklopimo u mozaik općeg interesa, jer tada i lični interese i ambicija ima puni smisao i opravdanje.