Žene u arhivskim fondovima u Arhivu Bosne i Hercegovine

Kujović Mina je 5. marta 2020. održala predavanje u povodu 8. marta-Dana žena

Uvodničar: Mina Kujović, arhivski savjetnik

Moderator: Mevlida Serdarević, predsjedavajuća Savjeta za Historiju

 

ZENE4.jpg

 

Arhivu Bosne i Hercegovine je osnovala Vlada NR BiH 12. decembra  1947. godine sa zadatkom da prikuplja, čuva, sređuje,  obrađuje i daje na korištenje  arhivsku građu nastalu djelovanjem bosasnkohercehovačkih vlada, koje su se smjenjivale,  vladinih tijela,  privatnih lica, udruženja građana, društava i udruženja. U uvodu predavanja  naglašen je  veliki  značaj Arhiva Bosne i Hercegovine, kao jedine ustanove koja je osnovana u predhodnoj državi  i koja i danas djeluje. Arhiv danas čuva svu arhivsku građu nastalu u periodu od 1878. do 1995. godine i zadužen je da nadzire, preuzima i sređuje građu nastalu djelovanjem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njegovih tijela, nakon 1995. godine.  U Arhiv BiH preuzeto je  i pohranjeno preko 600   arhivskih fondova i zbirki koji su velikim dijelom sređeni, obrađeni i dostupni korisnicima, najviše historičarima. U građi pohranjenoj u Arhivu Bosne i Hercegovine ima i dosta podataka o bosasnkohercegovačkim ženama, ali daleko manje nego o muškarcima. Najviše podataka o ženama ima u fondovima koji su nastali djelovanjem organa iz oblasti zdravstva i prosvjete te u fondovima nastalim djelovanjem nacionalnih kulturno-prosvjetnih  društava: „Prosvjeta“, „Napredak“ i „Gajret“.  Međutim, od preko 600 arhiskih fondova samo je 7 onih koji se isključivo odnose na žene:

 

  1. Udruženje univerzitetski obrazovanih žena – sekcija Sarajevo (1933-1941);
  2. Glavni odbor udruženja jugoslovenskih domaćica u Sarajevu (1934-1941);
  3. Hrvatska žena za Bosnu i Hercgovinu (1923-1945);
  4. Jugoslovenski ženski savez-Sekcija za Drinsku Banovinu (1934-1941);
  5. Zemaljski odbor Antifašistički front žena/Afž (1945-1947), Glavni odbor AFŽ (1947-1953);
  6. Konferencija za društvenu aktivnost žena Bosne i Hercegovine (1951-1989);
  7. Kazneno-popravni dom za žene – Stolac (1947-1962).

 

ZENE3.jpg

 

Sačuvana je komletna dokumetacija ovih fondova i ona predstavlja dragocijenu građu za proučavanje položaja žena u predratnom i poratnom društvu i za njenu borbu za ostvarivanje socijalnih i političkih prava. U periodu između dva svjetska rata malobrojne školovane žene  su bile nositeljice ženskog  aktivizma, a među njima su se posebno izdvajale učiteljice, Izdvojene su dvije  koje su, osim predavanja u školi, radile i na osposobljavanju djevojaka i žena kako bi bile u prilici da svojim radom obezbjeđuju svoju egzistenciju. Jedna je Marija Kulijer, učiteljica u NOŠ u Fojnici,  voditeljica Tečaja za ručni rad u Fojnici (1902-1912), aktivistkinja Crvenog krsta (1914-1918) i  upravnica NOŠ u Fojnici (1915-1923), a druga  Hasnija Berberović, prva učiteljica  Bošnjakinja koja je završila školovanje u Muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi u Sarajevu. U istoj školi je bila učiteljica (1909-1938) i istovremeno predsjednik ženskog Gajretvog odbora (1921-1930), upravnik   „Gajsretovog“ konvikta za djevojke u Sarajevu , pokretač i osnovač je ženkog društva „Osvitanje“,  prvog muslimanskog društva koje su vodile Bošnjakinje, član Egzekutivnog odbora MKPD „Gajret“ i velika aktivistkinja za školivanje ženske djece.   

 

Sarajevo, 05.03.2020. godine