Štampa

 

JAVNA TRIBINA

IDENTIFIKACIJA DRŽAVNE GRANICE BIH

– problemi i perspektive odnosa sa susjednim državama -

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca 18. decembra 2019. godine, Savjet Vijeća za ustavno-pravna, politička i društvena pitanja kojim predsjedava prof.dr. Kasim Trnka, organizirao je Javnu tribinu „Identifikacija državne granice BiH – problemi i prespektive odnosa sa susjednim državama“.

slika javna tribina.jpg

 

Uvodničar javne tribine bio je prof.dr. Džemal Najetović, a panelisti prof.dr. Muriz Spahić, dr.sci. Izet Bajrampašić i mr.sci. Edhem Bičakčić. Moderator tribine je mr.sci. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća.

Na javnoj tribini razmatrani su brojni granični sporovi BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kopneni, morski, riječni. Istaknuto je da ni 30 godina nakon raspada bivše države nisu utvrđene granice između država sljednica. Nacionalistička vođstva nekih od ovih država drže otvorenim ova pitanja nadajući se ispunjavanju svojih velikodržavnih ciljeva. Trajna stabilizacija u regionu neće biti postignuta dok se ne urede sva ova pitanja.

Zatraženo je da vlasti države BiH, nakon konstituisanja, na listu svojih prioriteta stave rješavanje otvorenih graničnih pitanja sa Srbijom i Hrvatskom.

Posebno su razmatrana sljedeća pitanja:

  1. Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja ima pravo, u skladu sa UN konvencijom o pravu mora, kao i sa praksom međunarodnih sudova i arbitraža, na slobodan pristup otvorenom moru. Hrvatska nema pravo da propisivanjem svoje morske granice zatvori slobodan prolaz Bosni i Hercegovini prema otvorenom moru. Ne može se raditi o tzv. neškodljivom prolazu, na ćemu insistira Hrvatska jer na taj način želi da proširi svoj suverenitet i na koridor kojim BiH legalno i legitimno treba da ostvaruje pristup na otvoreno more.
  2. Od raspada zajedničke države Srbija i Hrvatska obilato i nezakonito, bez naknade, koriste vodne resurse i hidropotencijale koji pripadaju Bosni i Hercegovini, Radi se o korištenju voda Buškog jezera, voda sliva Trebišnjice i o eksploataciji hidropotencijala rijeke Drine.
  3. Prilikom razgraničenja u regionu Kostajnice i Rudog treba insistirati striktno na poštovanju međunarodnog prava, a samo izuzetno i na ograničenom prostoru treba sa velikom pažnjom, striktno poštujući interese BiH, razgovarati i o mogućoj razmjeni teritorija.
  4. Državni organi BiH moraju nastaviti sa upornim zalaganjem da Hrvatska povuće svoju odluku o uspostavljanju odlagališta nuklearnog otpada tik uz granicu sa BiH, na Trgovskoj gori i u okviru parka prirode Una. Pri tome se treba pozivati na precizne odredbe međunarodnog, posebno evropskog prava o zabrani prekograničnih štetnih emisija.

U rješavanju ovih i drugih otvorenih graničnih pitanja BiH mora tražiti saradnju i pomoć prijateljskih zemalja, posebno i zbog toga što vođstva pojedinih tzv. sestrinskih partija sa onim iz susjednih zemalja nekritički podržavaju stavove Srbije i Hrvatske.

slika2.jpg

 

Na Tribini je istaknuto zalaganje da se sva granična pitanja rješavaju uz punu transparentnost i redovno obavještavanje javnosti. Savjet Vijeća stavlja se na raspolaganje državnim institucijama Bosne i Hercegovine da svojim znanjem i iskustvom bude podrška i savjetodavno tijelo, jer je očigledno da su funkcioneri koji sjede u državnim institucijama i tijelima zakazali po ovom, vjerovatno najznačajnjem pitanju, za suverenitet države.

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca će permanentno i sa velikom pažnjom pratiti sve korake u rješavanju graničnih pitanja u narednom periodu. Rješavanje  graničnih  pitanja  bih uslov je stabilnosti u  regionu

Pozivamo bh medije da ovom pitanju daju važnost koja mu pripada, posebno pozivanjem adekvatnih i stručnih lica u svoje emisije kojima se obrađuju ova pitanja.