vkbi memo

Sarajevo, 05.02.2018. godine

 

JAVNA TRIBINA

ENERGETIKA – RAZVOJNI RESURS BOSNE I HERCEGOVINE

U prostorijama VKBI održana je javna tribina na temu „Energetika – razvojni resurs Bosne i Hercegovine“, čiji su uvodničari bili prof.dr. Mustafa Musić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i gospodin Edhem Bičakčić, predsjednik BH Komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE – BH K CIGRE i bivši generalni direktor EP BIH.

Moderator tribine je generalni sekretar VKBI gosp. Emir Zlatar.

VP5A1179 resize

Bosna i Hercegovina zahtijeva energetsku strategiju koja treba biti zasnovana na izvoznoj orjentaciji u domenu električne energije, u mjeri u kojoj je Bosna i Hercegovina uvoznik nafte i prirodnog plina.  Slijedeći evropsku energetsku politiku, koja stimulira politiku dekarbonizacije i poticanje čiste energije prvenstveno iz obnovljivih izvora, to Bosna i Hercegovina ima obavezu u smanjenju stakleničkih plinova, povećanju udjela obnovljivih izvora električne energije i povećanju energetske efikasnosti. 

VP5A1174 resize

U javnom sektoru u Bosni i Hercegovini, gdje je ugalj ključan prirodni resurs, potrebno je izgraditi zamjenske kapacitete na postojećim lokacijama. Jasna opredjeljenja u razvoju novih kapaciteta termoelektrana obezbjedit će optimizaciju poslovanja rudnika i pomoći bržem restruktuiranju rudarskog sektora.

Evropska energetska politika ima strategiju povećanja udjela daljinskog grijanja, te je potrebno ubrzano stvarati pretpostavke na proširenje toplinskog konzuma, što bi uz kombinirani proces proizvodnje električne energije značajno podiglo energetsku efikasnost. Za zamjenske/nove blokove neophodno je projektovati snagu bloka na osnovu raspoloživih (komercijalnih) rezervi, kvaliteta uglja, ekonomske opravdanosti eksploatacije i dugih zahtjeva u pogledu ograničenja emisija i primjene novih tehnologija.

VP5A1168 resize

Realizacijom projekta grijanja Sarajeva iz TE Kakanj, postiglo bi se značajno smanjenje emisija ugljičnog dioksida, za 6.5 miliona tona do 2040. godine u Sarajevu.  Uvažavajući strateške pravace razvijenih EU zemalja, cilj je proizvesti konkurentan kilowatsat na tržištu i smanjiti emisiju stakleničkih plinova.

Za buduće blokove, Blok 7 u TE Tuzla i Blok 8 u TE Kakanj, to je moguće postići, izgradnjom daljinskog sistema grijanja Živinica iz TE Tuzla i realizacijom projekta grijanja područja do/i Sarajeva iz TE Kakanj. Visokoefikasna kogenerativna proizvodnja u novim proizvodnim kapacitetima na ugalj, na bazi najboljih tehnologija za posljedicu će imati smanjenje emisija stakleničkih plinova, što bi dalo mogućnost da se ugalj koristi za proizvodnju toplinske i električne energije narednih 35-40 godina. Kod izgradnje hidroelektrana, potrebno je smanjiti administrativne barijere, odrediti ciljeve za javni sektor i omogućiti transparentan pristup nezavisnim proizvođačima.

Za vjetroelektrane se mora jasnije definirati obim poticanja, ako se želi razvoj u ovom domenu, jer studije vjetropotencijala pokazuju dobre rezultate.

Potrebno je odlučnije opredjeljenje za nastavak geoloških istraživanja, koja bi dovela  do prvih istražnih bušotina nafte.

Po pitanju prirodnog plina, u strategiji je potrebno definirati jasan cilj da Bosna i Hercegovina postane tranzitna zemlja i da prioritet bude višestruko povezivanje sa transportnim sistemima susjednih država.

U kontekstu naprijed navedenog, sasvim je jasno da institucije Bosne i Hercegovine, kao i vlade entiteta, nisu smogli snage da se ovom pitanju posvete na vizionarski strateški način, iako su energetski potencijali BiH jedan od najznačajnijih izvora za stabilan i siguran ekonomski napredak Bosne i Hercegovine, što podrazumjeva enormne benifite za sve građana i narode Bosne i Hercegovine.

Stoga, očekujemo snažniju i hrabriju aktivnost državne i entiteskih vlada, da uz učešće, prije svega sa domaćim, ali i međunarodnim stručnjacima, posvete dužnu pažnju ovim pitanjima, i hrabro krenu u pravcu strateškog planiranja iskorištavanja energentskih potencijala Bosne i Hercegovine, koji se još uvijek, nažalost, ne koriste u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno.

Da bi građanima bilo jasnije, neiskorišteni potencijali u energetici mjere se u milijardama KM, što znači da se korjenito može promijeniti ekonomsko stanje u društvu i državi, ako vlast bude znala /i htjela/ iskoristiti znanje i iskustvo bh stručnjaka.