UVOD

 

Ideja o održavanju ratnoga Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca nikla je među intelektualcima u Sarajevu, o čemu su informirni i intelektualci širom Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj Kongresa bio je izražavanje jedinstva bosanskomuslimanske inteligencije i naroda nad kojim se vrše brutalna agresija i genocid, uz istodobno otvaranje perspektive svestranoga duhovnog, političkog i ekonomskog razvoja Muslimana i države Bosne i Hercegovine, nakon rata.

Organizacioni odbor Kongresa, za čijega je predsjednika izabran prof.dr. Enes Pelidija, a za generalnog sekretara mr Husnija Kamberović, svoju prvu sjednicu održao je 26. novembra 1992. i od tada je kontinuirano zasjedao do početka rada Kongresa, održavši ukupno 23 plenarne sjednice.

U Organizacionom odboru djelovale su četiri komisije:

Komisija za organizaciona pitanja (predsjednik mr.sci. Avdo Hebib);

Komisija za teme (predsjednik prof.dr. Avdo Sućeska);

Komisija za medije (predsjednik Selim Arnaut) i

Komisija za redakciju Rezolucije (predsjednik prof.dr. Atif Purivatra).

Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca, koji je održan 22. decembra 1992. godine u hotelu Holiday Inn u Sarajevu, okupio je više od 800 učesnika, uposlenika kulturnoga, javnoga, političkoga i privrednog života. Rat i genocid nad Muslimanima od strane srpsko-crnogorskih agresora, odbrana zemlje i perspektiva budućeg razvoja Muslimana i države Bosne i Hercegovine, odredili su sadržaj skupa bosansko-muslimanskih intelektualaca.

U ime Organizacionog odbora Kongres je otvorio dr. Enes Pelidija, koji je u uvodnome obraćanju naznačio ciljeve ovoga skupa. „Ovo treba da bude Kongres jedinstva i otpora muslimanskoga naroda, borbe za biološko i duhovno održanje našega naroda“ – naglasio je dr. Pelidija. Na ovome Kongresu, istakao je: „ispisuje se testament za budućnost našega naroda i naše države“.

U budućoj slobodnoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini  bit će mjesta za sve koji su ostali po strani od zločina. Muslimanski intelektualci Bosnu i Hercegovinu vide kao multikulturnu, multietničku i multikonfesionalnu zajednicu u kojoj nikom neće biti tijesno. Jasna je poruka da muslimanski intelektualci žele pravnu, demokratsku i modernu državu u kojoj će se uvažavati nacinalno, vjersko i ljudsko osjećanje svih naroda Bosne i Hercegovine.

U Radno predsjedništvo Kongresa izabrani su: prof.dr. Alija Isaković, mr Avdo Hebib, prof.dr Enes Pelidija, prof. dr Faruk Konjhodžić, akademik prof.dr. Avdo Sućeska, prof.dr Almasa Šaćirbegović, doc.dr Enes Karić, prof.dr Zulejha Riđanović i prof.dr Nedžad Kurto.

Kongres su pozdravili brojni gosti. Među prvima ovome se skupu obratio predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, izražavajući zadovoljstvo ovim impozantnim susretom bosanskomulimanskih intelektualaca bez obzira na njihovu političku idejnu opredjeljenost, istakavši kako bi – da je kojim slučajem referendum na ovome skupu – „poručio svijetu i Evropi da smo evropski narod, i to poseban evropski narod, narod koji se nalazi na velikoj granici i razmeđu svjetova, narod sa ogromnim historiskim iskustvom i ogromnim historiskim patnjama. Posljednjih sto godina označili su nekoliko velikih“narodnih zbjegova“- 1878, 1908, 1918. godine.

Te godine označavaju velike seobe Muslimana. Otišao je najvitalniji dio naroda, pa naš narod liči na „obrano mlijeko“, velike seobe i raseljavanja otplovila su njegov najvitalniji i najumniji dio. Uprkos takvim tragedijama preživjeli smo i dočekali da se okupi pamet muslimanskog naroda. Učinili smo sve da izbjegnemo rat. Eksperimentalno smo dokazali da se ovaj rat nije mogao izbjeći, bez obzira na ogromnu spremnost na kompromise. Zato, s ovoga mjesta, pozivam na čvrstu odlučnost da izađemo nakraj s nevoljama i spasima narod. Uprkos svemu, mi ćemo opstati, preživjeti, suditi krvnicima i oprostiti zavedenim kada, ako Bog da, u ovome nametnutom ratu pobijedimo“.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi R BiH dr. Nikola Kovač je, pozdravljajući prisutne „s nadom i vjerom da će se Kongres zalagati za vrijednosti koje je potvrdila historija i savremenost“, istakao značaj kulture i kulturnoga zajedništva i naglasio da „u teškim vremenima krize savjesti i jačanja rušilačkih snaga, razum i vjera, istina i pravda, bili su uvijek oruđe intelektualaca“.

Enver Čaušević, predsjednik Udruženja novinara BiH, želeći uspjeh Kongresu, govorio je o teškom položaju novinara u ovom ratu, posebno novinara iz reda bosanskih Muslimana koji su, konstatira Čaušević, „bili u najgorem položaju, jer samo njima nije dozvoljen izlazak iz Sarajeva, samo oni nemaju pravo na slobodno izvještavanje i istinu“.

Kongres su pozdravili i mnogi drugi gosti:

Mile Akmadžić, predsjednik Vlade R BiH, Miro Lasić, član Predsjedništva BiH, Suljo Efendić, u ime privrednika, Omer Behmen (SDA), Ivan Lovrenović (PEN centar), Zdenko Lešić (Udruženje književnika), Enver Čaušević (Udruženje novinara), Hasan Sućeska (ULUBiH), Jusuf Ramić, predsjednik Mešihata IZ BiH, Mato Zovkić, u ime Vrhbosanske nadbiskupije, Franjo Topić (HKD Napredak) i drugi.

Na Kongresu su pročitana četiri referata i 16 priloga, a bilo je i više učesnika u raspravi. Referati su imali:

  • dr. Mustafa Imamović: Osnovne historiske naznake bosanskomuslimanskog nacionalnog identiteta,
  • dr. Muhsin Rizvić: Perspektive kulturnog i društvenog razvoja bosnanskih Muslimana,
  • Halid Čaušević: Pokušaj viđenja neposredne budućnosti Muslimana u Bosni i Hercegovini,
  • Fikret Muslimović: Rezultati i problemi odbrane Republike Bosne i Hercegovine.

Priloge su na Kongresu pročitali: prof.dr. Enver Imamović, akademik prof.dr. Arif Tanović, prof.dr. Muhamed Nezirović, prof.dr Hajrudin Numić, doc.dr Senahid Halilović, Mujo Kafedžić, doc.dr Smail Čekić, prof.dr. Ismet Dautbašić, prof.dr. Kasim Begić, dr Mehmed Kanatardžić, dr. Uzeir Bavčić, prof.dr. Munib Maglajlić, Hadžem Hajdarević, dr. Enes Kujundžić i Mirsad Tokača.

U diskusiji su sudjelovali: Avdo Čampara, mr Azra Begić, Jasmina Musabegović, Azra Smajović, Muharem Fetahagić, Mirsad Delimustafić, prof.dr Hasan Hamzagić, Ajša Zahirović, prof.dr Rasim Muminović, Selim Bajramović i drugi.

Značajnu materijalnu pomoć u pripremi i održavanju Kongresa Organizacionom odboru pružilo je više sarajevskih bosanskomuslimanskih privrednika, tehničke poslove obavila je grupa sarajevske omladine.

Iz aktivnosti Vijeća, uz presudan značaj i ulogu tadašnjeg rukovodstva BZK Preporoda, proistekla je organizacija prvog Bošnjačkog sabora  koji je održan 27. i 28. septembra 1993. godine u hotelu Holiday Inn u Sarajevu. Drugog dana održavanja Sabora 28. septembra 1993. godine, donesena je Deklaracija kojom se vratilo staro narodno ime matičnom narodu Bosne – Bošnjak.

Od tada Vijeće nosi naziv Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Nakon prvog, održan je i Drugi bošnjački Sabor 18. jula 1994. godine u Sarajevu.

Nakon potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma, decembra 1995. godine, bilo je pokušaja i inicijativa da se održi Treći Bošnjački sabor, ali ova inicijacija nije realizirana.

Predsjednici Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, od njegovog osnivanja 1992. godine do danas, bili su:

Prof.dr. Alija Isaković, od 27. decembra 1992. do 14. februara 1994. godine,

Prof.dr. Nedžad Kurto od 14.02.1994. do 8.05.1995. godine

Prof.dr. Atif Purivatra, od 08.05.1995. do 11. septembra 2001. godine,

Prof.dr. Sabira Hadžović, od 11. septembra 2001. do 22. decembra 2007. godine,

Prof.dr. Hasan Muratović, od 22. decembra 2007. do 19. februara 2008. godine,

Prof.dr. Nedžad Mulabegović, od 19. februara 2008. godine do danas.

Od 1996. godine Vijeće djeluje kao Udruženje građana, registrirano na nivou Bosne i Hercegovine kod resornog državnog ministarstva, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i svojim Statutom.

U strukturi Upravnog odbora Vijeća vodilo se računa da budu zastupljeni predsjednici/predstavnici iz najznačajnijih bošnjačkih organizacija: Preporoda, Merhameta, Sabora Islamske zajednice i Bošnjačkog Instituta Adil-beg Zulfikarpašić, dok se ostatak članova u organima Vijeća bira iz reda istaknutih članova akademske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u kontinuitetu ima izuzetan odnos i saradnju sa drugim nevladinim udruženjima među koje ističemo: Srpsko građansko vijeća – Pokret za ravnopravnost BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Asocijacija neovisnih intelektualaca Krug 99, Internacionalna Liga humanista, Društvo za ugrožene narode i dr. Posebnost ovakve saradnje za cilj ima izgradnju bosanskog identiteta, te integraciju bh društva i države.

U organima Udruženja ne mogu biti aktuelni predsjednici političkih organizacija (stranaka, partija) u Bosni i Hercegovini. Ukoliko u toku mandata u bilo kojem organu Udruženja, bilo koji član organa Udruženja bude izabran za predsjednika bilo koje političke organizacije, po automatizmu mu danom izbora za predsjednika političke organizacije prestaje mandat u organu Udruženja.

Članom Vijeća može postati svaki punoljetni građanin, podnošenjem aplikacije za članstvo, koji posjeduje diplomu sa visokošolske ustanove (fakulteta), i čiju aplikaciju/zahtjev prihvati Upravni odbor Vijeća.