O VKBI

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) je organizacija koja okuplja bošnjačke intelektualce u cilju očuvanja interesa bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta.

Zvanično, prvi i osnivački kongres je održan 22. decembra 1992. godine u Sarajevu i uspostavljeno je Vijeće Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca, koje je nakon agresije 1995. godine, dobilo naziv Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Udruženje Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca je formirano kao izvršni – operativni organ Ratnog Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca.

U nekim izvorima se navodi da se Kongres muslimanskih intelektualaca održan 6/7. septembra 1928. godine u Sarajevu smatra za početak rada ove organizacije.

Osnivački kongres je održan u jeku historijske bitke za Bošnjake, agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Na njemu je prvenstveno raspravaljano o načinu odbrane zemlje i njenoj perspektivi te elementarnim pretpostavkama za biološki i duhovni opstanak Bošnjaka. Pristustvovalo je oko 800 uglednika.

Nakon 64 godine od prvog skupa, bošnjačka elita je nastojala ponovo ujediniti svoj intelekt i talenat radi konačne borbe protiv kolektivnog historijskog zaborava u cilju sprečavanja novih genocida od istih strana i nespremnosti cijelog bošnjačkog naroda na otpor.

Na Ratnom Kongresu je preuzeta obaveza da se obnavlja i dopunjava vlastita historijska memorija i život organizira tako da Bošnjaci više nikada ne budu ovisni od tuđe milosti i pomoći. U Rezoluciji Kongresa jasno je stajala poruka:

"...U budućoj Bosni i Hercegovini će biti mjesta za sve one koji nisu sudjelovali u zločinima. Bošnjački intelektualci Bosnu i Hercegovinu vide kao multikulturalnu, multietničku i multikonfesionalnu zajednicu u kojoj nikome neće biti tijesno. Želimo pravnu, demokratsku i modernu državu u kojoj će se uvažavati ljudska prava, nacionalne i vjerske slobode i osjećanja svih građana i naroda Bosne i Hercegovine..."

Najznačajnija odluka ovog Ratnog Kongresa je bila osnivanje Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Kongres je Vijeću postavio jasnu zadaću: promišljanje budućeg nacionalnog i društvenog napretka bošnjačkog naroda i strogo očuvanje vitalnih interesa svog naroda zasnovanog na naučnoj istini i intelektualnom poštenju.

Ovakav stav je bio veoma bitan u to ratno vrijeme jer je su evropske zemlje u Vijeću pronašle sagovornika čije se mišljenje i stavovi uvažavaju.

Putem Vijeća, uz podršku i potporu svih relevantnih bošnjačkih organizacija, predstavnika zastupnika u Skupštini Republike BIH, na čelu sa predsjedavajućim Predsjedništva RBIH Alijom Izetbegovićem, organizirana su dva Bošnjačka Sabora.

Prvi Bošnjački Sabor

održan je u opkoljenom Sarajevu je 27. septembra 1993. godine. Imao je samo jednu tačku dnevnog reda: razmatranje mirovnog plana i sagledavanja eventualnih poslijedica prihvatanja Ženevskog mirovnog sporazuma te konačno izjašnjavanje o njemu. Zasjedanju je prisustvovalo ukupno 377 sabornika te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde. Zasjedanjem je predsjedovao prof. dr. Enes Duraković koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, prof. dr. Muhameda Filipovića, te ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića. Na Saboru su prisustvovali i turski, iranski i američki ambasador, američki izaslanik, predstavnici islamskih, katoličkih i pravoslavnih vjerskih institucija itd. Ovaj Sabor će u historiji muslimanskog naroda na području Bosni i Hercegovini biti zabilježen mjesto gdje su vraćen stari etnički nazivi - Bošnjak (za muškog pripadnika u jednini), Bošnjakinja (za ženskog pripadnika u jednini), Bošnjaci (za muške pripadnika naroda u množini i generalan naziv) i Bošnjakinje (za ženskog pripadnika naroda u množini). Jedan od prisutnih novinara tog septembarskog dana zapisao je: "Noć u kojoj je zasjedao Sabor bila je presudna - zaspali smo kao Muslimani, probudili se kao Bošnjaci". Ovom Deklaracijom Sabor je okončao stoljetnu raspravu i nesporazume oko termina Musliman koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička grupa kao što je pravo na svoju zemlju, neovisnost, jezik, kulturu itd.

Drugi Bošnjački

Sabor je historijski bio podjednako bitan za Bošnjake kao i prethodni. Održan je u Sarajevu 18. jula 1994. godine. Sazvan je istog dana, nekoliko sati prije zasjedanja Skupštine Republike Bosne i Hercegovine. Inicijativu za ovaj Sabor je pokrenuo dr. Abdulah Konjicija radi u tim danima aktuelnim prijedlogom Kontakt-grupe za rješavanje problema u bivšoj Jugoslaviji o novom teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Odmah je ustanovljeno da se prijedlog Kontakt-grupe kosi sa svim načelima i odredbama utvrđenim na Bošnjačkom saboru tj. da teritorijalna cjelovitost i oblik granica Bosne i Hercegovine čuvanih kroz vijekove mora ostati isti. Opasnost od takvog razvoja događaja, navela je bošnjačku elitu na novo veliko okupljanje.

"Imamo li dovoljno vremena da odbijemo i ovaj prijedlog? Imamo li dovoljno ljudskih života kojima ćemo platiti to odbijanje? Drugi bošnjački sabor sazvan je da odgovori na ovo pitanje. Sabor je mogući oblik suženog referenduma. Predstavnici svih slojeva bošnjačkog društva, predstavnici svih regija naše zemlje, predstavnici svih nacionalnih i državnih institucija. Dakle, nešto šire i kompetentnije tijelo od Skupštine, kada je u pitanju prosuđivanje interesa bošnjačkog naroda. Nema u tome nikakvih nipodaštavanja izabranih skupštinskih poslanika iz redova našega naroda. I oni su među pokretačima ovog Sabora". (Alija Isaković, "Oslobođenje", 18. juli)

Na Drugom Bošnjačkom saboru je pristustvovalo 355 sabornika, od kojih je za mirovni prijedlog Kontakt-grupe bilo 303 sabornika ili 85%, 46 ili 13% protiv a 6 listića je bilo nevažećih. Predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović u pokušaju da riješi ovu dilemu, u obraćanju prisutnim je istakao da je rat njihova, a mir naša šansa: "Hoćemo li znati iskoristiti prednosti koje nam donosi mir? Naša borba za integraciju Bosne i Hercegovine će u velikoj mjeri zavisiti od nas, šta možemo. Hoćemo li ili možemo li od dijela Bosne, koji kontrolišemo, napraviti savremenu, demokratsku i slobodnu zemlju. Da li ćemo znati da to učinimo?"

Ovo je značilo da je mirovni prijedlog prihvaćen na Saboru, ali i nešto kasnije na Skupštini Republike Bosne i Hercegovine. Međutim, ovo nije zaustavilo ratna dešavanja jer su ovo prihvatile bošnjačka strana i strana bosanskih Hrvata, dok su srpski agresori ostali protiv.

Nakon potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma, decembra 1995. godine, bilo je pokušaja i inicijativa da se održi Treći Bošnjački sabor, ali ova inicijacija nije realizirana.

Predsjednici Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, od njegovog osnivanja 1992. godine do danas, bili su:

Prof.dr. Alija Isaković, od 27. decembra 1992. do 14. februara 1994. godine,

Prof.dr. Nedžad Kurto od 14.02.1994. do 8.05.1995. godine

Prof.dr. Atif Purivatra, od 08.05.1995. do 11. septembra 2001. godine,

Prof.dr. Sabira Hadžović, od 11. septembra 2001. do 22. decembra 2007. godine,

Prof.dr. Hasan Muratović, od 22. decembra 2007. do 19. februara 2008. godine,

Prof.dr. Nedžad Mulabegović, od 19. februara 2008. godine do danas.

Danas Vijeće djeluje kao Udruženje, registrirano na nivou Bosne i Hercegovine kod resornog državnog ministarstva, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i svojim Statutom.

U strukturi Upravnog odbora Vijeća vodilo se računa da budu predsjednici/predstavnici iz najznačajnijih bošnjačkih organizacija: Preporoda, Merhameta, Sabora Islamske zajednice i Bošnjačkog Instituta Adil-beg Zulfikarpašić, dok se ostatak članova u organima Vijeća bira iz reda istaknutih članova akademske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nakon niza izmjena Statuta Vijeća, kao temeljnog dokumenta propisanog Zakona o udruženjima i fondacijama u BiH, definirani su ciljevi i djelatnosti Vijeća:

  • Ostvarivanje tradicionalne tolerancije i zajedništva u multikulturnoj, multinacionalnoj i multireligijskoj Bosni i Hercegovini.
  • Posticanje i razvoj Bosne i Hercegovine kao demokratske, pluralističke, parlamentarne i civilizirane države.
  • Razvijanje i jačanje patriotskih osjećanja kao garancije za ostvarenje osnovnih obilježja bošnjačkog naroda, historije i kulture, uz poštivanje i ostvarivanje osobenih vrijednosti svakog naroda koji živi u Bosni i Hercegovini, te unapređivanje naših zajedničkih interesa i suživota u suverenoj i nezavisnoj državi Bosni i Hercegovini.
  • Razvijanje kritičke svijesti i misli u oblasti nauke, kulture, umjetnosti i drugih oblika stvaralaštva.
  • Razvijanje saradnje sa nevladinim i drugim organizacijama i pojedincima – intelektualcima ostalih bosanskohercegovačkih naroda, opredijeljenim za nezavisnu, suverenu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na njihova ideološka, politička, stranačka, polna   i nacionalna opredjeljenja.
  • Stvaranje i razvijanje uvjeta za postizanje međunacionalnog povjerenja i sa mnogo obzira i strpljenja uspostavljanje veza između bosanskohercegovačkih naroda.
  • Ostvarivanje veza sa intelektualcima iz drugih zemalja, kao i sa međunarodnim organizacijama, angažiranim na uspostavljanju stabilnosti i razvijanju demokratije i ljudskih prava.
  • Stalna aktivnost prema bosanskohercegovačkoj dijaspori, kao snažnom elementu jačanja i razvoja Bosne i Hercegovine.
  • Organizacija javnih tribina, okruglih stolova, sesija, susreta članova, konferencija, kongresa.
  • Izdavanje brošura, knjiga, publikacija i drugih pisanih i elektronskih izdanja, koje su povezane s ciljevima Udruženja, a u skladu sa važećim zakonskih propisima.

U prethodnom periodu Vijeće je postiglo niz rezultata:

-      U okviru vlastite izdavačke djelatnosti štampali smo preko dvijestotine publikacija različitih sadržaja, svrstanih u edicijama: Tribine, Arabeska, Posebna izdanja, Ostala izdanja i Vrijeme uspravljanja Bošnjaka.

-       Organizovali smo i realizovali preko 500 (petstotina) javnih tribina, okruglih stolova, sesija, rasprava i sl.

-      U okviru posredne komunikacije sa građanstvom, putem medija smo izdali preko 1.000 saopćenja za javnost i slično.

-       Vijeće je dobitnik tri godišnje nagrade Poslovnog udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolji izdavački projekat, kao i velikog broja plaketa, priznanja i zahvalnica.

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca ima izuzetan odnos i saradnju sa drugim nevladinim udruženjima među koje ističemo: Srpsko građansko vijeća – Pokret za ravnopravnost BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Asocijacija neovisnih intelektualaca Krug 99, Internacionalna Liga humanista, Društvo za ugrožene narode i dr. Posebnost ovakve saradnje za cilj ima izgradnju bosanskog identiteta, te integraciju društva i države.

U organima Udruženja ne mogu biti aktuelni predsjednici političkih organizacija (stranaka, partija) u Bosni i Hercegovini. Ukoliko u toku mandata u bilo kojem organu Udruženja, bilo koji član organa Udruženja bude izabran za predsjednika bilo koje političke organizacije, po automatizmu mu danom izbora za predsjednika političke organizacije prestaje mandat u organu Udruženja.

Rad Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca je u nedostatku političke podrške uglavnom baziran na stalno podsjećanje građana o historijskim činjenicama, pomaganju projekata vezanih za to, održavanje javnih tribina, dijalog sa predstavnicima domaćih i stranih vlasti, predstavljanje književnih djela itd.

Članom Vijeća može postati svaki punoljetni građanin, podnošenjem aplikacije za članstvo, koji posjeduje diplomu sa visokošolske ustanove (fakulteta), i čiju aplikaciju/zahtjev prihvati Upravni odbor Vijeća.