Govor - Prof. dr Nedžad Mulabegović

( Predsjednik - Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca )

            Proces promocije nacionalnog indentiteta Bošnjaka je u toku. Promocija imena Bošnjaci, kao i bosanskog jezika je verifikovana rezultatima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, odnosno zvaničnom objavom rezultata 2015. godine. Nakon više od 120 godina, Bošnjaci kao narod, i de jure su vraćeni, putem EUROSTATA, na listu europskih naroda.

1bos

Nažalost, još uvijek postoje organizovane snage i projekti koji osporavaju i naziv našeg naroda i jezik kojim govorimo. To je, neosporno, razlog zbog koga je neophodno u narednom periodu raditi na promociji enciklopedijskih izdanja koja će na osnovu činjenica prezentirati historijski kontinuitet, kulturu i tradiciju i sve ostale vrednote Bosne i bošnjačkog nacionalnog bića. To je najbolji način da se prošlost i sadašnjost bošnjaka približi drugima, ali i našim mladim generacijama. To će biti ujedno i argumentovana potvrda, nama dobro poznate činjenice, da po geografskoj poziciji, historijskim, kulturološkim, tradicijskim karakteristikama pripadamo zajednici europskih naroda.

Drugi bitan projekat koji bi trebalo realizirati u narednom periodu, a od nacionalnog je značaja, je lingvistička prezentacija, posebno završetak aktivnosti na kompletiranju Riječnika bosanskog jezika.

Ova dva navedena, i niz drugih projekata od značaja za promociju bošnjačkog naroda, treba da budu predmet interesa i angažovanja bošnjačkih intelektualaca i odgovarajućih institucija.

U bosansko-hergecovačkoj javnosti često se polemiše o potrebi definisanja bošnjačke nacionalne strategije. Smatramo da je ovo pitanje nepotrebno jer svi ključni i bitni interesi i ciljevi bošnjačkog naroda su apsolutno podudarni s interesima Bosne i Hercegovine. Očuvanje i promocija neovisnosti, međunarodnog integriteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine su osnovni strateški cilj našeg naroda. Naravno, to podrazumijeva očuvanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine.

Mi smo pobornici razvoja Bosne i Hercegovine kao demokratske i sekularne države. Pristalice smo ubrzanja procesa euro-atlanskih integracija i ubrzavanja tog puta za uključivanje u formalnu zajednicu Europske unije, kojoj Bosna i Hercegovina pripada.

Ubrzavanje procesa demokratizacije i istinska primjena principa vladavine prava i jednakosti za sve građane Bosne i Hercegovine, i mogućnost ostvarivanja tih prava na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, je također jedan od naših bitnih ciljeva.

Bošnjački narod je kroz prošlost pokazao i dokazao da je opredijeljen za istinsku borbu protiv fašizma, šovinizma i svih drugih pokreta koji se suprostavalju promociji demokratije, ljudskih prava i sloboda i poštivanja civilizacijskih dostignuća. Također, pobornici smo borbe protiv terorizma, bez obzira odakle dolazio i kako se manifestovao. Ipak, moramo ukazati na istinu da terorizam ne može imati prefiks vjerskog, jer to niti jedna Sveta Knjiga ne propagira.

Dužni smo iskazati određene stavove i po pitanjima za koja smatramo da su aktualna u datom momentu i koja se ne rješavaju na adekvatan način.

Mora se iskazati nezadovoljstvo upravljanjem javnim dobrima i resursima u Bosni i Hercegovini od strane političkih elita.

Drugi aktualan problem je nepostojanje vizije kod političara o relevantnim segmentima za brži i efikasniji razvoj Bosne i Hercegovine, odnosno bolju budućnost, koju treba da obezbijedimo onima koji će nas naslijediti. Nedefinisane ključne strategije ekonomskog razvoja, odnos vlasti spram razvoja obrazovanja, posebno univerzitetskog, promoviranja nauke i struke, odnosa prema kulturi i umjetnosti, sportu, dakle onim segmentima koji su relevantni za promociju Bosne i Hercegovine i valorizaciju dosegnutog stepena demokratije treba da budu predmet, ne samo našeg interesovanja, nego i neposrednih aktivnosti onih koji odlučuju. Realizacija pobrojanog podrazumijeva promociju stručnosti i sposobnosti, a ne podobnosti i poslušnosti.

Smatramo za potrebno istaći i neophodnost fokusiranja na razrješavanje društvene problematike i interesa građana, u odnosu na aktualnu dominaciju ličnih, grupnih i stranačkih interesa koji su, nažalost, dominantni u našem društvu. Time bi se, po našem mišljenju ublažili i neutralisali neprestani sukobi na bošnjačkoj i probosanskoj političkoj sceni, te postizali bolji rezultati u stvaranju boljeg i kvalitetnijeg života za sve narode i građane Bosne i Hercegovine, pa samim tim i za Bošnjake.

Smatramo da je u bosansko-hercegovačkom društvu zapostavljen institut dijaloga i institut savjetovanja, odnosno dogovora na širem društvenom planu kao efikasan demokratski metod izgradnje konsenzusa koji je neophodan za dalje iskorake u procesu demokratizacije društva, razvijanja i efikasnosti institucija, od lokalne samouprave, zaključno sa institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine. Mi smo, i kao narod i kao građani, spremni za dogovore, jer smo svjesni činjenice da Bosna i Hercegovina svoj prosperitet i izvjesniju budućnost može graditi samo zajedničkom voljom svih naroda i građana koji ovu zemlju smatraju svojom Domovinom.

U narednom periodu angažiraćemo se, u okviru kapaciteta i mogućnosti da kvalitetno utičemo na neposredno povezivanje s bošnjačkom dijasporom, koja je neotuđivi dio bošnjačkog nacionalnog bića, koja raspolaže sa enormnim resursima koji su, ne samo relevantni, nego i životno vezani za prosperitet Bošnjaka i Bosne i Hercegovine u cjelini. Zato nam je potrebno neposrednije vezivanje, kako u institucionalnom smislu, tako i u neposrednim aktivnostima na ekonomskom, obrazovnom, naučnom, kulturnom, sportskom i svakom drugom nivou. Iniciraćemo zajedničke projekte, s ciljem ostvarivanja boljih rezultata nego do sada, u pobrojanim segmentima djelovanja.

Kao što sam više puta istakao, neophodnost međusobnog povezivanja, savjetovanja, dijaloga i dogovora, potrebna nam je kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i sa susjednim zemljama s kojima smo neposredno vezani i gdje žive Bošnjaci. Nastojaćemo da te veze i u narednom periodu dobiju na svome kvalitetu i efikasnosti u svim oblastima društvenog djelovanja.

Nažalost, odnos matice spram Bošnjaka koji žive u zemljama regiona, u prethodnom periodu, više je nego skroman, da ne kvalificiram nekim ozbiljnijim izrazom.

Krajnje je vrijeme da se krovne bošnjačke organizacije, i projekti koji se kandidiraju, ozbiljno razmotre u institucijama države i njenim administrativnim jedinicama, jer dosadašnji odnos i podrška, to svi znamo, nije bila ni izbliza adekvatna.

Dijalog, kao osnova za razvijanje svih društvenih modaliteta saradnje, treba da bude zasnovan na međusobnom uvažavanju, poštivanju i iskrenosti, uz prihvatanje svih relevantnih činjenica iz naše neposredne prošlosti.

S našeg stanovišta, a to smo dužni javno iznijeti, ono o čemu zaista ne želimo raspravljati, polemizirati a kamo li pregovarati, sa bilo kim, jer predstavljaju relevantne društvene, historijske i pravne istine, su:

Neupitnost cjelovitosti, nezavisnosti i međunarodno-pravnog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine;
Ravnopravnost svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, odbijajući bilo kakvu unutarnju podjelu Države po etno-nacionalnom principu;
Neupitnost bošnjačkog identiteta i bosanskog jezika; i
Međunarodno verifikovana istina o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u periodu od 1992. do 1995. godine, koja podrazumijeva ne održivost unutarnjeg uređenja, obzirom da je isto proizvedeno zločinom genocida i najtežim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava, što je po međunarodnom pravu neprihvatljivo.
Gore pobrojane istine zagarantirane su svim međunarodnim poveljama i konvencijama, i ne prihvatamo da se iste nama osporavaju u našoj Domovini i Državi.

 

U Sarajevu, 28.09.2017. godine