- Autor Shon Fol (SU)
Sarajevo, 02.10.2017. godine
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Delegacija Novog Pazara na čelu sa gradonačelnikom Nihatom Biševcom posjetila VKBI
Delegacija Grada Novog Pazara, koju je predvodio gradonačelnik gosp. Nihat Biševac, u kojoj se pored saradnika Gradonačelnika nalazio i narodni zastupnik u Narodnoj Skupštini Republike Srbije dr. Muamer Bačevac, posjetila je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), gdje su ih primili predsjednik Vijeća prof.dr. Nedžad Mulabegović, generalni sekretar Emir Zlatar i član Upravnog odbora g. Edhem Bičakčić.
Susretu je prisustvovao i predsjednik Udruženja bošnjaka porijeklom iz Sandžaka, gosp. Lekić, čije je sjedište u Sarajevu.
Gradonačelnik Biševac zahvalio se Vijeću i ostalim organizatorima na pozivu za prisusutvom na svečanoj Akademiji povodom Dana Bošnjaka, i čestitao na organizaciji i sadržaju manifestacije.
Predsjednik Vijeća profesor Mulabegović ukratko je informirao gradonačelnika Biševca i njegove saradnike o planiranim aktivnostima i programima Vijeća u tekućoj godini, okvirnim planovima za narednu godinu, uz očekivanje da će delegacija VKBI u skorije vrijeme posjetiti Bošnjačko nacionalno vijeće Srbije (BNV), čije je sjedište u Novom Pazaru.
Cilj susreta biće razgovori između dva bošnjačka vijeća i saradnja na konkretnim projektnim aktivnostima.
Gradonačelnik Biševac pozvao je delegaciju Vijeća, da svakako posjete Novi Pazar i njega osobno, i predložio da tokom posjete delegacije bude organizirana odgovarajuća javna tribina, pod pokroviteljstvom Gradonačelnika Novog Pazara. Gradonačelnik Biševac je izrazio spremnost da podrži saradnju VKBI i BNV u skladu sa kapacitetima i mogućnostima, i zamolio da susreti između bošnjačkih organizacija u budućnosti budu češći.
Predsjednik VKBI prof. Mulabegović zahvalio se na posjeti i pozivu, uz preuzimanje obaveze da o detaljima susreta izvjesti i Gradonačelika Sarajeva gosp. Abdulaha Skaku, koji je bio službeno odsutan van Sarajeva tokom ove posjete, uvažavajući činjenicu da su gradovi Sarajevo i Novi Pazar pobratimski gradovi.
Generalni sekretar
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca
Emir Zlatar
- Autor Shon Fol (SU)
FENA
U Vijeaćnici u četvrtak velika akademija povodom Dana Bošnjaka
Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj Vijećnici će 28. septembra biti upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka. Organizacija akademije i manifestacije je rezultat triju bošnjačkih organizacija, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" .
Generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar na današnjoj konferenciji za medije pojasnio je da je popisom stanovništva u BiH 2013. prvi put nakon 120 godina narodu kojem je oduzeto višestoljetno ime Bošnjak vraćeno u popis evropskih naroda.
"To je prilika da se nakon 120 godina na svečani način obilježi dan povratka Bošnjaštvu, odnosno Dan Bošnjaka koji se obilježava u svim državama bivše Jugoslavije u kojima su Bošnjaci ostvarili ustavno pravo nacionalne manjine - Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, a matica bošnjačkog naroda je Bosna i Hercegovina", kazao je Zlatar.
Naime, 28. septembra 1993. godine je drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv Musliman zamijenjen nazivom Bošnjak.
Dolazak na manifestaciju potvrdile su brojne bošnjačke organizacije iz regije i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i sabornici koji su učestvovali u Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine.
Također će akademiji prisustvovati i predstavnici institucija svih nivoa vlasti u BiH, a skupu će se obratiti i pokrovitelj akademije član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji po svojoj funkciji predstavlja Bošnjake u najvišem državnom tijelu, propisanim Ustavom BiH.
Predsjednik VKBI-a Nedžad Mulabegović je kazao da je manifestacija bitna ne samo za Bošnjake nego i za BiH te podsjetio na kontinuirano dovođenje u pitanje vraćanje naziva Bošnjaci, kao i bosanskog jezika.
Činjenica je, istakao je, da se više od 51 posto građana na posljednjem popisu izjasnilo kao Bošnjaci te da se oko 54 posto građana u popisu izjasnilo da im je maternji jezik bosanski.
"Često mislimo da svi znaju sve o nama ili da znaju puno o nama. Nije baš tako. Mi moramo biti promotivni, iznijeti samo faktografske, historijske činjenice i dati javnosti, našoj i evropskoj, međunarodnoj, određene podatke koji će biti u smislu stvaranja realnog stava i mišljenja vezanog za Bošnjake, njihovu historiju, tradiciju, kulturu, vjeru, poziciju i sve što se dešavalo u kontinuitetu, a povremeno i diskontinuitetu, u proteklih više od 120 godina", istaknuo je Mulabegović.
Predsjednik BZK "Preporod" Senadin Lavić je kazao da akademija nema konekcija, niti je rezultanta bilo kakvog surađivanja s bilo kojim političkim strukturama, već isključivo projekt spomenutih krovnih bošnjačkih institucija.
"Ovo je dan svih Bošnjaka u BiH i širom svijeta. Ako postoji neki skeptik, Bošnjaci slaveći svoj dan i poštujući svoje ime ne izdvajaju se iz BiH, ne žele da se getoiziraju negdje u BiH nego da su i danas kao i 1993. godine u teškim ratnim uvjetima jako odlučni za očuvanje i razvoj države BiH kao multietničke, evropske, demokratske i slobodne države", naglasio je Lavić.
Predsjednik "Merhameta" Hajrudin Šehić ustvrdio je da će kontinuitet manifestacije biti nastavljen te da se neće dozvoliti "da prođu 24 godine pa da se podsjećamo da ovdje postoje Bošnjaci".
"Nažalost, Bošnjaci održavaju sjećanje na dan održavanja Prvog bošnjačkog sabora, odnosno Dan Bošnjaka, i u državama regije to je neradni dan za Bošnjake. Samo u BiH je to čak tabu tema, a stiče se utisak čak da nemamo pravo kazati da smo mi Bošnjaci, da imamo pravo da kažemo da postojimo ovdje, da smo većinski narod, uz dužno poštovanje i uvažavanje prema ostala dva naroda i manjinama u BiH", naglasio je Šehić.
Organizatori akademije Dana Bošnjaka zahvalili su gradonačelniku Sarajeva Abdulahu Skaki koji je omogućio da manifestacija bude održana u sarajevskoj Vijećnici.
Ured za odnose s javnošću
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca
- Autor Shon Fol (SU)
Sarajevo, 14.09.2017. godine
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
UPRAVNOG ODBORA VIJEĆA KONGRESA BOŠNJAČKIH INTELEKTUALACA
PO PITANJU DEKLARACIJE O ZAŠTITI SRPSKOG NARODA
Upravni odbor Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca cijeni da Deklaracija o zaštiti srpskog naroda unosi nemir i proizvodi zabrinost i prije nego što je objavljen tekst dokumenta.
Razlog su tumačenja razloga i ciljeva Deklaracije od strane njenih inicijatora, u kojima se ističe zaštita jezika i kulture srpskog naroda, a uopće se ne navodi gdje su i kako su ugrožena prava na jezik i kulturu srpskog naroda.
U VKBI smo svjesni nepovoljnog ekonomskog i socijalnog položaja većine pripadnika srpskog naroda, koje on dijele sa pripadnicima druga dva naroda na cijelom teriotoriju BiH, ali i u Srbiji i drugih okolnim zemaljama. Međutim, za razliku od pripadnika bošnjačkog naroda u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, pripadnicici srpskog naroda nigdje nisu institucionalno lišeni prava na svoj jezik i kulturu.
U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Bošnjaci su institucionalno lišeni temeljnih prava na jezik i kulturu, a bošnjačka djeca su institucionalno diskriminirana i njihova praktična diskriminacija se ovjerava sudskim presudama. Dok njihovi roditelji učestvuju u finansiranju škola, u tim školama djeca ne mogu učiti svoj maternji bosanski jezik, a početak nastave u školama, koje pohađaju djeca različitih etničkih i vjerskih pripadnosti i koje su deklarativno sekularne ustanove, simbolički i faktički otvaraju pravoslavni sveštenici.
Posebno su uznemirujuća i iritantna umačenja Deklaracije od strane predsjednika bosanskohercegovačkog entietat Republika Srpska, koji budući dokument predstavlja u funkciji ujedinjenja srpskog naroda.
O tekstu Deklaracije VKBI će se dodrediti kada se taj dokument ponudi javnosti.
Predsjednik
Upravnog odbora
Prof.dr. Enver Imamović
- Autor Shon Fol (SU)
Na današnji dan prije 186 godina proglašena autonomija Bosne
Jedan od najvažnijih datuma u bosanskohercegovačkoj historiji je 12. septembar 1831. godine kada je u Sarajevu proglašena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva, poručeno je danas sa sata sjećanja na Husein-bega Gradaščevića.
Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić je istakao da većina Bosanaca i Hercegovaca zaboravlja na taj važni datum i da je pažnja koncentrirana na 20. stoljeće ili na događaje između Prvog i Drugog svjetskog rata.
“12. septembar je jedan od ključnih datuma u iskazivanju bh. političke svijesti i tim datumom je prije 186 godina pokrenuta naša politička svijest o samostalnosti. Mi smo već tada znali ko smo, i kakvu Bosnu želimo”, poručio je Lavić.
Viši naučni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu Aladin Husić je istakao da su 12. septembar 1831. godine, 25. novembar 1943. i 1. mart 1992. tri bitna datuma za BiH unazad 200 godina.
“Ono što se začelo 1831. realizirano je tek 1992. godine. To je sazrijevanje političke svijesti”, naveo je Husić.
Historičar Enver Imamović je ukazao na značaj Husein-bega Gradaščevića koji je prva ličnost koja je nakon 1463. godine pokrenula akciju da se Bosna oslobodi od tadašnjeg vlastodršca.
Na današnji dan, 12. 9. 1831. u Sarajevu je formalno proglašena autonomija Bosne. To je jedan od velikih i važnih datuma u historiji Bosne, naročito povijesti njene državnosti – čime je pokazano da u Bosni postoji svijest o svojoj državi, podsjećaju historičari.
Godine 1831. diže se veliki ustanak Bošnjaka za autonomiju Bosne na čijem je čelu bio Husein-kapetan Gradaščević poznat kao Zmaj od Bosne. Te iste godine bosanska vojska, predvođena Gradaščevićem, osvaja Travnik i zarobljava vezira. Zatim s više od 25.000 vojnika nanosi poraz osmanlijskoj vojsci na Kosovu, a 12. septembra 1831. godine u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne.
Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među Bošnjake među kojima nalazi izdajnike i šalje veliki vojni kontingent na Sarajevo, pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine.
Pokret za autonomiju, odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine, dok prije toga 1836. godine nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji guše vojne trupe iz Anatolije.
Sat sjećanja na Husein-bega Gradaščevića su organizirali Bošnjačka zajednica kulture ”Preporod” i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Stranica 10 od 18