Autor Shon Fol (SU)

Objavljeno: 07 Juni 2019

Sarajevo, 6.6.2019. godine

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca održalo tradicionalne bajramske susrete

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca održani su tradicionalni bajramski susreti sa članovima i prijateljima Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Bajramkom susretu prisusutvovali su mnogobronji članovi Vijeća, predsjednik ANUBIH akademik Miloš Trifković, članovi predsjedništva Repubilke Bosne i Hercegovine prof.dr. Ivo Komšić i Miro Lazović, predsjednik Hrvatskog narodnog Vijeća prof.dr. Marinko Pejić, predsjednik BZK Preporod prof.dr Sanjin Kodrić, predsjednik UO Bošnjačkog instituta prof.dr. Faris Gavrankapetanović, član UO La Benevolencije prof. David Kamhi, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, predsjednica Društva za ugrožene narode Svijeta – sekcija BiH prof. Fadila Memišević, predstavnici Srpskog građanksog vijeća, Merhameta, pisac Zlatko Topčić, glumac Adnan Hasković, režiser Rešad Kulenović, interpretator Neno Murić, kao i ugledni provrednici, te članovi regionalnih odbora Vijeća Hercegovine, Podrinja i Bosanske Krajine.

Izražavajući riječi dobrodošlice u Vijeće, predsjednik Upravnog odbora Vijeća prof.dr. Enver Imamović, ukazao je na iznimno težak položaj kulturnih institucija Bosne i Hercegovine sa posebnim akcentom na položaj Zemaljskog muzeja BiH gdje su zbog nedostatka sredstava za konzerviranje ugroženi neki od najznačajnijih sksponata koje Muzej posjeduje. Profesor Imamović istakao je i činjenicu da najzačajniji spomenik srednjovjekovne Kraljevine Bosne – lokalitet Grada Bobovca propada, te da nažalost institucije Bosne i Hercegovine, ali i nižih nivoa ništa ne poduzimaju. Ovo su ozbiljna upozorenja za sve nas, članove akademske zajednice i sve državljane Bosne i Hercegovine, i nužno je iznova apelirati na odgovrne institucije da se odmah poduzmu mjere na zaustavljanju daljnje devastacije naše povijesti.

Profesor Imamović ponovio je i inicijativu Vijeća da je neophodno, nakon 27 godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine, uspostaviti javne institucije Bošnjaka, i to prije svega Institut za bosanski jezik, koji je maternji jezik 54% građana BiH po posljednjem Popisu iz 2013. godine, kao i javnu ustanovu za bošnjačku književnost i kulturu općenito. Nije shvatljivo i razumljivo da narod koji čini 50,1% stanovnšta Bosne i Hercegovine nema temljne institucije koje se bave temeljnim elementima nacionalnog identiteta Bošnjaka u svojoj matičnoj državi.

Napomenuo je žalosnu činjenicu da kapitalni projekti kao što su izrada i štampanje enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, nisu prepoznati i finansijski podržani od općina, Grada, te resornih kantonalnih, entitetskih i državnih ministarstava. Ova praksa pokazuje da nažalost funkcioneri i nosioci vlasti, posebno oni koji su se izjanisli da su Bošnjaci,  ne razumiju da bez zaokruženja temeljnih elemenata nacionalnog identiteta jednog naroda nema tog naroda, te da je to društveni prioritet.

Kroz bajramske susrete razgovaralo se o novim inicijativama i saradnji sa prijateljskim organizacijama i institucijama.