Autor Shon Fol (SU)

Objavljeno: 31 Avgust 2019

GODIŠNJICA -  Obilježeno 830 godina od Povelje

Jahić: Do i od Kulina bana-bosanski jezik znak postojanja države i naroda

Nije nimalo slučajno da je Kulin ban pisao i govorio na bosanskom jeziku, ističe Dizdarević

Uvodnicar javne tribine prof.dr. Dževad Jahić

Moderator gđa Mevlida Serdarević

"Kulinova povelja – naučni falsifikati i naučne istine" tema je tribine koju je Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca organiziralo danas u povodu 830.godišnjice Povelje Kulina bana, a uvodničar je bio akademik Dževad Jahić.

Kao autor enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, prezentirao je naučne istine i ukazao na niz falsifikata, posebno sa aspekta značaja i uloge bosanskog jezika, jezika na kojem je pisana povelja Kulina bana 1189.godine.

Ističe da o suštinskim, temeljnim stvarima, kao što je jezik, treba govoriti na višim mjestima, ne da bi se istina branila jer je istina žilava, otporna, sama će se odbraniti, ali da se ona zaštiti od manipuliranja . Bez jezika, nema naroda, države.

- Suština je da je jezik znak postojanja države i naroda i u jeziku se to postojanje oslikava, počev od Povelje Kulina bana, iako je jezički kontinuitet postojao i prije - kazao je Jahić

Povelja Kulina bana, dodao je, prvi je sačuvani spomenik, i taj spomenik kazuje ne samo ono što mi najčešće govorimo u narodu, „od Kulina bana i dobrijeh dana“, ali nauka kaže „do Kulina bana i dobrijeh dana“, jer, pojašnjava, do Kulina bana se nešto dešavalo.

Akademik Ismet Dizdarević smatra da se malo govori o jeziku i povelji Kulina bana, kao dokumentu od posebnog značaja za državu.

- Ali od ogromnog je značaja zapravo i to što je prof. Jahić naučno dokazao autentičnost bosanskog jezika. Za savremenu povijest BiH prof. Jahić ima veliki individualni značaj, doprinosi ideji utemeljenja državnosti BiH – rekao je Dizdarević.

Dodao je, kako nije nimalo slučajno da je Kulin ban pisao i govorio na bosanskom jeziku, a danas prof. Jahić govori istu stvar, ali naučno dokumentirano.

Povelja Kulina bana je nastala 29. augusta 1189.godine. Pisana je autentičnim bosanskim pismom, bosančicom. To je najstariji dokument južnoslovenskih naroda i država i prvi je poznati diplomatski dokument koji je bosanski vladar izdao vladaru druge države. Njome su regulisani trgovački odnosi Bosne i Dubrovnika.

PREUZETO : AVAZ/FENA

Autor Shon Fol (SU)

Objavljeno: 11 Juli 2019

Sarajevo, 10.07.2019. godine

Krajnje je vrijeme da Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine donese

Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

U četvrtak, 11. jula 2019. godine obaviće se dženaza za još 33 žrtve genocida, izvršenog 11. jula 1995. godine u demilitariziranoj i zaštićenoj enklavi Ujedinjenih naroda – Srebrenici. Dženaza žrtvama genocida obaviće se na spomen mezarju u Potočarima. Nužno je podsjetiti da su genocid u Srebrenici počinile jedinice Vojske RS i MUP Republike Srpske uz podršku i saradnju Vojske Jugoslavije, specijalnih policijskih snaga Srbije i drugih paravojnih srpskih formacija iz Srbije, Crne Gore i tada okupiranih dijelova Republike Bosne i Hercegovine. Vlada Republike Srpske putem svoje Komisije za istragu događaja u Srebrenici, 2004. godine priznala je zločin genocida. Komisija Vlade entitea RS objavila je izvještaj u oktobru 2004. u kojem je potvrdila 8.731 nestalih i poginulih osoba s područja Srebrenice. Komisija je utvrdila spisak svih vojnih, policijskih i paravojnih i parapolicijskih snaga iz Republike Srpske i Srbije koji su učestvovali u izvršenju genocida u Srebrenici. Sačinjen je i poimeničan spisak po jedinicama, gdje je utvrđeno da je u operacijama u julu 1992. godine učetvovalo blizu 25.000 vojnika i policajaca. Ostaje otvoreno ptanje zašto ovaj spisak nikada nije javno objavljen, te šta je u prethodnih 15 godina po ovom pitanju radilo Tužilaštvo BiH. Više stotina lica sa ovog spiska, po nezvaničnoj informaciji više od 800, danas je zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine.

Srbija je pred stalnim Sudom pravde UN-a u Hagu 26. februara 2007. godine presuđena za nesprečavanje genocida u Srebrenici i time postala jedina država na Svijetu koja je presuđena zbog kršenja Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Presudom je utvrđeno:

1. Da je Srbija prekršila obavezu spriječavanja genocida iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima koji su se desili u Srebrenici u julu 1995.godine.
2. Da je Srbija prekršila obaveze iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida time što nije predala Ratka Mladića optuženog za genocid, saučešništvo u genocidu, radi suđenja pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, čime je propustila da u cjelosti sarađuje sa Tribunalom.
3. Da Srbija nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993.godine u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
4. (Sud) je odlučio da Srbija mora odmah preduzeti efikasne korake da bi osigurala ispunjenje svojih obaveza prema Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida kako su definisane u članu II Konvencije ili bilo koje druge mjere propisane članom III Konvencije, i predati optužene za genocid ili drugi od tih zločina za suđenje Međunarodnom krivičnom tribunlau te u cjelosti sarađivati s Tribunalom.
5. (Sud) je utvrdio da, u vezi s kršenjem obaveza navedenih u podstavu 5 i 7 zaključak Suda u tim podstavovima predstavlja odgovarajuću satisfakciju, te da ovo nije predmet u kojem bi bilo odgovarajuće narediti plaćanje kompenzacije ili narediti davanje garancija i uvjerenja da se kršenje neće ponoviti
6. Presudom je utvrđeno da su bosanski Srbi osmislili i implementirali genocid u i oko Srebrenice, kao i da je genocid počinjen u ime vlasti Republike Srpske.

Sud je baveći se pitanjem odgovornosti SR Jugoslavije – Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u BiH utvrdio da je vojska SR Jugoslavije učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini. Sud konstatuje da postoji mnoštvo dokaza koji potvrđuju direktno ili indirektno učešće zvanične vojske SR Jugoslavije zajedno sa vojnim snagama bosanskih srba, u vojnim operacijama u Bosni i Hercegovini. Međunarodni sud pravde utvrdio je učešće SR Jugoslavije u ratu u BiH što razrješava pitanje prirode oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca pozdravlja odluku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se 11. juli 2019. godine proglasi Danom žalosti u Bosni i Hercegovini, ali samo ovaj čin nije ni izbliza dovoljan.

Vjerujemo da je krajnje vrijeme da Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine, prije svega usvoji Rezoluciju o 11. julu, po uzoru i u tekstu kao što je to učinio Europski Parlament 15. januara 2009. godine, ali i mnoge druge države Svijeta, a zatim i da donese Zakon o zabrani negiranja zločina genocida.

Po logici i prirodi stvari, ali i presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, Rezouciju bi svakako trebalo da usvoji i Skupština Republike Srbije, naravno ukoliko ima imalo digniteta, empatije i dostojanstva kod parlamentarne većine u Skupštini Srbije.

Stručni savjeti VKBI stoje na dispoziciju predstavnicima vlasti po ovom javnom zahtjevu i inicijativi.

Genocid nad Bošnjacima Srebrenice, Zvornika, Milića, Bratunca, Vlasenice, Žepe i drugih naselja Podrinja, koji je počinjen u Srebrenici jula 1995. godine, nije činjenica oko koje se može pregovarati ili politički „nadmudrivati“, već predstavlja nultu tačku početka procesa integracije u bosansko-hercegovačkom društvu i Državi, ali i odnosa sa susjednom državom Srbijom.

Ostaje mrlja na međunarodnoj zajednici, kolektivnoj svijesti i savjesti čovječanstva, posebno OHR-a kao deytonske institucije za provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, zbog činjenice da se u Bosni i Hercegovini rezultati genocida, nečinjenjem i šutnjom, prihvataju kao društveni i politički realitet.

Još uvijek postoji šansa, ali i nada, za civilizirani Svijet, da se rezultati i politički projekat zasnovan na genocidu poništi.

Srebrenički genocid nas Bošnjacima-muslimanima u srcu evropkog kontinenta, nije „problem“ samo žrtava genocida, već problem svih demokratskih i civiliziranih društava i država regiona, Evrope i cijelog Svijeta.

Prije svih na potezu je vlast u Srbiji i politički establišment entiteta Republika Srpska, da se suoče sa jezivom prošlošću i zločinima genocida. To je minimum koji očekuju žrtve genocida, kao i svi građani Bosne i Hercegovine koji žele mir i napredak sebi i generacijama koje dolaze.

Autor Shon Fol (SU)

Objavljeno: 05 Juli 2019

Održane konstituirajuće sjednice Savjeta za bosanski jezik i književnost

i Savjeta za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

U prostorijama Vijeća 28. juna i 01. jula 2019. godine održane su konstituirajuće sjednice Savjeta za bosanski jezik i književnost i Savjeta za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Tokom razgovora na konstituirajućim sjednicama zaključeno je da aktuelni članovi predlože osobe, stručnjake iz svojih oblasti iz cijele BiH, u cilju proširivanja savjeta.

U narednom periodu utvrdiće se metodologije i programi rada savjeta, čime se u funkciju stavljaju najznačajnija tijela Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Konstituisanjem ovih savjeta, završen je proces konstituiranja do sada imenovanih savjeta Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.