- Autor Shon Fol (SU)
Mostar -- Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Regionalni odbor Hercegovina organizovao je u srijedu uveče u Centru za kulturu Mostar javnu tribinu o ulozi "Hrvatske zajednice Herceg-Bosne" u razbijanju BiH, te političkim i vojnim zbivanjima u Mostaru od 1992. do 1995. godine.
O prvoj temi govorio je naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Amir Kliko, dok je o Mostaru govorila dr. Zilha Mastalić Košuta, takođe naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava sarajevskog Univerziteta.
U izjavi novinarima, dr. Kliko je naveo kako je "Herceg-Bosna" nastala sa namjerom da otežava stanje u BiH. "Ona nije spontan projekat, ona nije slučajnost, nego je planirana, napravljena, sa ciljem, prvo destrukcije, a potom cijepanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine i njegovog priključenja Republici Hrvatskoj", kazao je Kliko.
On je ustvrdio kako je sve to vidljivo iz izjava prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, među kojima su i stenogrami, objavljeni u Hrvatskoj prije desetak godina, iz kojih se jasno vidi da je Tuđman želio granice Banovine Hrvatske.
"Osim toga, izjave, naročito Darija Kordića iz Srednje Bosne, Mate Bobana i svih ostalih, koji nisu toliko ni krili da je cilj hrvatske politike u BiH izlazak na granice Banovine Hrvatske iz 1939. godine, odnosno to automatski znači pripajanje dijelova Bosne i Hercegovine Hrvatskoj", ustvrdio je Kliko.
Dr. Zilha Mastalić Košuta osvrnula se hronološki na zbivanja od 1992. do 1995. godine u Mostaru, podsjetivši na okolnosti uoči samog izbijanja rata, te potom na stradanje grada u periodu agresije, uključujući i na vojni puč kojeg je HVO izveo u Mostaru, negelano preuzevši i vojnu i civilnu vlast.
Navela je i podatke prema kojima je u periodu od 1992. do 1995. godine dramatično izmijenjena demografska slika Mostara, podsjetivši i na izjave nekih hrvatskih zvaničnika iz tog perioda, koji su se hvalili kako je tada u zapadnom dijelu grada ostalo svega 10 posto bošnjačkog stanovništva.
Navela je i niz historijskih činjenica u vezi sa potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u martu 1994. godine i uspostavljanjem mira, pri čemu je istakla da to bio "prisilni mir", a ne pravi mir, kakav je trebao biti.
"Herceg-Bosna i dalje postoji i samim tim, to je sve remetilo svaki pokušaj zajedništva i povratka. Opstrukcije su vidljive što se tiče svih dogovora, pravila uputstava, koji nalažu čelnici EU", naglasila je Mastalić Košuta, podsjetivši i kako je, na primjer, uspostava zajedničke policije išla veoma otežano, a nerijetko su bile i mlake reakcije međunarodne zajednice.
"Sada se sprovodi jedna druga politika, znači, ista politika, ali drugim sredstvima, kroz jezik, obrazovanje, kristijanizaciju, pokušaj uvođenja kune itd.", kazala je uz ostalo, govoreći o tom periodu, dr. Mastalić Košuta.
(StarMo)
- Autor Shon Fol (SU)
Saopćenje za javnost
Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću je prilika Srbiji i entitetu Republika Srpska za resetovanje pogrešnih politika u Bosni i Hercegovini
Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću, koji je suđen i kao prvi predsjednik Republike Srpske, jeste prilika Srbiji i političkom establišmentu entiteta Republike Srspke da izvrše reviziju pogrešnih (zločinačkih) politika u proteklim desetljećima spram Bosne i Hercegovine.
Današnjom presudom otvara se istorijska prilika politici Beograda i Banja Luke da se konačno suoče sa činjenicom da je Republika Srpska, koja je kao Srpska Republika Bosna i Hercegovina, nesutavno ustanovljena 9. januara 1992. godine, nastala na zločinima i genocidu, te da je neophodno napraviti distancu takve RS od one koja je uspostavljena Deytonskim minirovnim sporazumom 1995. godine.
Ovo jeste izazov sa srbijansku politiku, jer je presudom dokazano i učešće Srbije u počinjenim zločinima u BiH, a svakako i za političke predstavnike Srba u BiH, da se okrenu procesima integracije bosansko-hercegovačkog društva i Države i prihvate činjenicu UN suda ICTY.
Potrebno je da vlasti Republike Srpske, čim prije, donesu odluku o promjeni imena svih javnih ustanova, ulica, trgova i drugih javnih mjesta kojima je dat naziv po pravosnažno osuđenom zločincu Radovanu Karadžiću.
Svako daljnje branjenje „prvog predsjednika Republike Srpske“ i negiranje presude od strane aktuelnih političkih predstavnika RS, dodatno će otežavati integrativne procese i pomirenje u Bosni i Hercegovini. A presuda i činjenice se nikako ne mogu promijeniti ni izmjeniti.
Ostaje za buduću analizu zašto Karadžić nije osuđen i po prvoj tačci za genocid u sedam općina u BiH tokom 1992. godine, gdje je ustanovljeno i dokazano da su zločini imali elemente najtežeg oblika zločina protiv čovječnosti - genocida, ali da nije blo „dovoljno“ dokaza.
Pravosnažna presuda doživotne robije Karadžiću, sada je sasvim jasno, imaće presudnu i značajnu ulogu u budućim društveno političkim procesima ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u susjednoj Srbiji, kao i u budućim procesima euro-atlanskih integracija, kojima teže sve zemlje regiona.
Sarajevo, 20.03.2019. godine
- Autor Shon Fol (SU)
VKBI radi vrlo značajne projekte za državu BiH:
Dužnost nam je zaštiti našu kulturnu i historijsku tradiciju od zaborava
Prioritet djelovanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualca (VKBI) je Bosna i Hercegovina, odnosno građansko bosanskohercegovačko društvo. U posljednje dvije godine napravili su određene iskorake u saradnji sa Hrvatskim narodnim vijećem (HNV) BiH, Srpskim građanskim vijećem, Jevrejskom zajednicom, te kulturnim institucijama hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda, te uspjeli da se okupe oko zajedničkih projekata koji su od globalnog interesa za našu domovinu.
Sa ovim, ali i budućim aktivnostima danas je predsjednik VKBI Nedžad Mulabegović upoznao predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića.
“Radimo sa Bošnjačkim institutom, Preporodom, Merhametom i sklopili smo odgovarajuće međusobne protokole o suradnji na zajedničkim projektima. Krenuli smo i sa inicijativom uvezivanja sa bošnjačkim nacionalnim vijećima u susjednim domovinskim zemljama, jer se tamo Bošnjaci na neki način smatraju ‘izgubljenim’”, istakao je Mulabegović.
Dodao je kako se, uprkos nedostatka finansijskih sredstava, krenulo sa realizacijom još dva toma Prvog enciklopedijskog rječnika bosanskog jezika koji radi uvaženi profesor Dževad Jahić.
“Kabinet predsjedavajućeg rapisat će Javni poziv i vi ćete se moći blagovremeno prijaviti za dodjelu finansijskih sredstava, a u narednim godinama trebalo bi da se za rad vašeg vijeća osigura budžetska stavka,za što ću se zalagati, jer ste vi okupljeni oko jedne plemenite ideje”, poručio je predsjedavajući Konaković.
Najavio je i kako Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS planira organizirati dva velika skupa eminentnih stručnjaka koji će se baviti pitanjem zaštite i promocije bosanskog jezika.
“Radite vrlo značajne projekte koji su bitni za državu BiH, a zakonodavna i izvršna vlast dat će vam podršku da s tim nastavite smišljeno i sistematski, kao i do sada. Naša je dužnost da našu kulturnu i historijsku tradiciju zaštitimo od zaborava, zbog čega sam insistirao da učenici u sarajevskim školama uče istinu o dešavanjima u periodu od 92.- 95. godine”, potcrtao je predsjedavajući Konaković.
Spreman je proslijediti pismo svim predsjedavajućim kako bi organizirali jedan skup, kojem bi dali poseban značaj te i na taj način apelirali na sve da pomognu u radu VKBI, odnosno njegovim aktivnostima i projektima. Tom skupu prisustvovali bi članovi ovog vijeća, s čim se njihov predsjednik i delegacija koju je predvodio složio.
(vildana.hantalasevic 14.03.2019)
- Autor Shon Fol (SU)
Stranica 10 od 38