- Autor Shon Fol (SU)
U Sarajevu 23.11.2017. godine održana 5. sjednica Upravnog odbora Vijeća
U prostorijama VKBI u Sarajevu 23.11.2017. godine održana je peta redovna sjednica Upravnog odbora VKBI.
Na sjednici je Upravni odbor usvojio konačni tekst Protokola o saradnji sa krovnim bošnjačkim organizacijama, BZK Preporod, MDD Merhamet i Bošnjačkim institutom-Fondacija Adil Zulfikarpašić, i ovlastio predsjednika Vijeća prof.dr. Nedžada Mulabegovića da isti potpiše i parafira.
Predsjednik Mulabegović izvjestio je Upravni odbor o posjeti delegacije VKBI Srbiji i Crnoj Gori, u periodu od 9. do 12. novembra 2017. godine, gdje se delegacija Vijeća susrela sa delegacijama Bošnjačkog nacionalnog vijća u Srbiji (Sandžak) u Novom Pazaru, te sa delegacijama Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, u Rožajama i Podgorici. Upravni odbor prihvatio je izvještaj predsjednika i zaključio da se intenzivira saradnja VKBI sa vijećima u Srbiji i Crnoj Gori, potpisivanjem Protokola o saradnji. Zaključeno je da se delegacije vijeća pozovu na svečanu Akademiju povodom 25-o godišnjice od osnivanja VKBI 22. decembra 2017. godine, te da se tom prilikom potpiše Protokol o saradnji vijeća.
Uvažavajući činjenicu da je BZK Preporod, u ime svoje podružnice iz Vareša, pozvao predstavnike VKBI na obilježavanje dana Državnosti Bosne i Hercegovine na Bobovcu 25. novembra, Upravni odbor podržao je ovu inicijativu i zadužio predsjednika Upravnog odbora prof.dr. Envera Imamovića i generalnog sekretara da u ime VKBI prisustvuju ovoj svečanosti. Upravni odbor prihvatio je i Nacrt teskta Dekleracije, koja bi se trebala parafirati na Bobovcu 25. novembra 2017. godine, sa predstavnicima HNV, SGV-PzR, HNK Napredak, BZK Preporod, SKD Prosvjeta, La Benevolencija, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, MDD Merhamet. Inicijativa za donošenje zajedničke izjave, odnosno deklaracije, proistekla je na zajedničkom sastanku pobrojanih organizacija na susretu održanom 6.11.2017. godine.
Predsjednik Vijeća prof. Mulabegović informirao je Upravni odbor Vijeća o uspostavi Konsultativnog odbora po pitanju izrade Enciklopedije BIH, koja bi se trebala realizirati u saradnji sa ANU BIH, univerzitetima, fakultetima, naučnim institutima, istaknutim pojedincima iz reda akademske zajednice BiH i naših naučnika iz Svijeta. Inicijativa se provodi putem Fondacije Pravda za BiH. Upravni odbor apsolutno je podržao ovu inicijativu i stavio se na raspolaganje u punom kapacitetu.
Upravni odbor na sjednici je na prijedlog, i uz konsultacije sa predsednikom VKBI, donio odluku o laureatima priznanja VKBI (povelje, plakete i zahvalnice) koje će se dodijeliti na svečanoj Akademiji planiranoj 22. decembra 2017. godine.
- Autor Shon Fol (SU)
Održana tribina “9. novembar – Da se ne zaboravi”
U organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih inetelektualaca (VKBI) podružnica Mostar večeras je u Centru za kulturu Grada Mostara održana tribina pod nazivom “9. novembar – Da se ne zaboravi”, a u povodu godišnjice rušenja Starog mosta.
Predavanja su održali penzionisani muftija Seid ef. Smajkić, profesor Fahrudin Rizvanbegović i profesor Sead Pašić.
Moderator tribine je bio Alden Kajtaz.
Prisutne je na samom početku pozdravila predsjednica VKBI regionalnog odbora Hercegovina i podružnice Mostar prof.dr. Elbisa Ustamujić.
“Kada je u jeku rata srušen Stari most historijski svjedok rasta grada i života ljudi i stameni simbol njegovog kulturnog identiteta, srušen je s namjerom da se zatre to kultno mjesto pamćenja i tako lako lakše sve prepusti zaboravu. A pamćenje i zaborav su dva osnovna procesa koji izgrađuju kulturu jednog naroda. Ratovi često brišu identitet neke zajednice što se trebalo desiti i sa Mostarom čime se između ostalog računalo i sa razaranjem historijskog jezgra grada”, rekla je Ustamujić.
Fahrudin Rizvanbegović rekao je da je taj 9. novembar jedan od najtežih dana za hrvatski narod.
“Izgleda paradoksalno, ali ovim aktom oni su se izopćili iz civiliziranog svijeta, tako da je to najteži dan za nas koji nismo u tome učestvovali i na kraju krajeva, to je jedan od najtežih dana za svjetsku kulturnu baštinu”, dodao je Rizvanbegović.
“Politika koja vodi hrvatski narod je krajnje pogrešna. Izgubiti 30 posto stanovništva i istrajavati na jednoj zabludi to je nešto što je meni zaista nepojmljivo, da li oni znaju da osim onih 30 posto za deset godina još 10 posto će umrijeti starih ljudi. Pitam se ko će ostati, kome oni to žele da naprave nešto što se zvala Herceg-Bosna. Od toga svega nema ništa to je gubitak za sve nas, ali za ljude koji ovo trpe je zaista najveći gubitak. Stari most nije bio legitimna vojna meta i to je ono što je licemjerje pojedinaca koji to vode., rekao je Rizvanbegović.
“Nakon trideset godina niko neće znati da je postojao neki Praljak ili Prlić, rekao je Rizvanbegović, nego će se govoriti da su Stari most srušili Hrvati, a to se nije smjelo dogoditi. Svejedno je da li će oni iz ovog izaći s ovom istom kaznom, povećanom ili smanjenom to je prolazna stvar. Činjenica je da su zločinci i da su srušili Stari most i svi to znamo, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi i međunarodna zajednica. To je nešto što se ne može izbrisati,” istakao je Rizvanbegović.
Seid ef. Smajkić je rekao da je Stari most monument svjetskog značaja, kruna islamskog graditeljstva.
“Stari most ili ćuprija sultana Sulejmana hana kako se originalno zove je monument svjetskog značaja. To je kruna islamskog graditeljstva osmanske arhitekture i graditeljstva, i naravno naše bogato nasljeđe koje kruniše ambijent koji se okolo njega proširuje. Kada gledamo s islamskog aspekta Stari most simbolički predstavlja i munaru mesdžida sultan Selima. S vrha mosta se oglašavao ezan i tamo je postojao kamen koji se zvano “ezan taš”. Ja sam u svom radu spomenuo da su hrvatski ekstremisti slavili kada su srušili Stari most i poznato je šta su rekli. Rekli su da su jednim pogotkom uništili dva cilja, most i minaret”, dodao je Smajkić.
“Razmjere i dimenzije važnosti ovog objekta su neiscrpne. Stari most je nulta tačka kulture, identiteta, što je prepoznato i od strane UNESCO-a. Sjećam se odlično tog 9. novemra 1993. godine. Tada sam sjedio u bivšoj kući Džemala Bijedića i dvije tri minute nakon rušenja sjećam se tog orgota koji se čuo. Otišao sam niz sokak i vidio tu prazninu, razvalinu. Osjećaj nemoći i tuge je ostavio trag na duši svakog onoga koji je to vidio i doživio te trenutke”, zaključio je Smajkić.
Podsjetimo, simbol Mostara i Bosne i Hercegovine srušen je 9. novembra 1993. godine tačno u 10 sati i 16 minuta. Stari most u Mostaru porušen je granatiranjem od strane Hrvatskog vijeća obrane (HVO). S njim i cijela stara jezgra Starog grada među kojima je nekoliko monumentalnih džamija, medresa i jedini hamam u Hercegovini.
- Autor Shon Fol (SU)
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
U cilju intenzivnije saradnje u budućem periodu, predstavnici Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatskog narodnog vijeća, Srpskog građanskog vijeća- Pokret za ravnopravnost u BiH, HKD Napredak, BZK Preporod i SPKD Prosvjeta, održali su radno konsultativni susret u Sarajevu.
Na susretu je konstatirano da je neophodna čvršća i redovnija saradnja nacionalnih intelektualnih vijeća i kulturnih organizacija naroda Bosne i Hercegovine, jer je politika zauzela gotovo cjelokupan prostor društvenog djelovanja i prezentiranja bosanskohercegovačkog društva. Često se u javnosti stiče dojam da su narodi Bosne i Hercegovine u permanentnim sukobima, nepsorazumima i da ne postoji zajednički interes naroda i pojedinaca na BH nivou, što je netačno, historijski neutemeljeno, i pogrešno u kontekstu naše zajedničke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Nacionalna vijeća i nacionalne kulturne organizacije, odlučile su da bh društvu, građanima i narodima Bosne i Hercegovine pokažu i konkretnim zajedničkim akcijama, dokažu, da su naše kulturne i nacionalne različitosti, bogatsvo i istinski vezivni faktor bosansohercegovačke države, koji je odredio bosanskohercegovački identitet, kao rijedak mozaik u porodici Eurospkih naroda.
Želimo precizno istaći da su, nažalost, neke političke organizacije zloupotrijebile političku moć kroz pozicije u institucijama države i njenih entiteta, manipuliranjem kulturnih i nacionalnih različitosti, te uz neselektivnu podršku (svjesnu i nesvjesnu) elektronskih i pisanih medija, društveni prostor kontaminirali, na način da se naše različitosti predstavljaju izvorima neslaganja, nesporazuma i sukoba. (Zlo)upotreba javnih institucija u političke, ili bolje rečeno, za uske interesne grupe političkih elita treba se demistificirati. Jedan od ključnih uzroka ovakvog stanja u našem društvu jeste česta nekompetentnost, neznanje i površnost političkih predstavnika u institucijama države (svih njenih administrativnih dijelova).
U svakom slučaju, najavljujemo domaćoj i međunarodnoj javnosti, da ćemo u narednom periodu izaći s izjavama i zajedničkim aktivnostima buduće saradnje, jer želimo ponuditi konstruktivne prijedloge za unapređenje društvenih procesa u našoj Domovini. Nadamo se da model naše saradnje može biti primjerom modela saradnje drugima, pa i političkim organizacijama.
Želimo da se kultura, nacija ili religija ne koriste za sukobe, već za unapređenje svih segmenata našeg društva, koje treba biti bazirano na konceptu suradnje naroda i promocije čovjeka/građanina, kako definira Konvencija/povelja o ljudskim pravima i slobodama, kao temeljno određenje buduće Bosne i Hercegovine.
Na susretu je zaključeno da se na zajedničku saradnju pozovu jevrejsko kulturno društvo La Benevolencija, kao i nezavisne asocijacije i pojedinci iz akademske zajednice.
Sarajevo, 06.11.2017. godine
Ured za odnose s javnošću
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca
- Autor Shon Fol (SU)
Promocija knjige i prateci performans odrzana je u prostorijama Vijeca Kongresa
bosnjackih intelektualaca, koje je bilo domacin ove manifestacije.
XYZ ILI KO SAM JA i PRERSORMANSKA "ZAČARANI KRUG"
autora Murisa Corbic
Prilog: Tekst objavljen u Oslobodjenju u rubrici kultura.
Čovjek u kavezu donosi jasnu poruku: Dobro je moćna konstanta
Podijeli
Dođeš na promociju knjige kad ono čovjek sjedi u kavezu. U dukserici, kapuljača na glavi, sunčane naočale na očima. Sjedi mirno i šuti, dok je pored njega stol, tri govornika i puna sala gostiju. Oni pričaju i sjede, on šuti i sjedi. Ko uđe sa strane, ništa mu nije jasno.
- A da nam se sada pridružiš, upita jedan od govornika ovoga što sjedi u kavezu.
- Neka, samo vi nastavite, odgovori on.
I nastavi se govorancija. Ljudi i dalje govore, ovi preko puta plješću, a on, hud, sjedi i šuti.
Vrlo nadrealno, kao scena iz filma Davida Lyncha, izgledala je cijela postavka jučer u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Ispostaviće se, u pitanju je bio performans umjetnika i pisca Murisa Čorbića, rođenog banjalučanina a sada riječanina, pod nazivom "Začarani krug", te promocija njegove knjige "XYZ". Upravo pomenuti performans je kao posljedicu imao boravak u kavezu samog umjetnika. Želio je, kako reče, da time pokaže kako je njegova domovina još uvijek u okovima.
- Želio bih zaista da sve bude kao prije, kao u srednjem vijeku, kada smo svi živjeli skupa u zajedništvu i sreći, kaže Čorbić.
I njegova knjiga, odnosno historijski roman malog formata, "XYZ", donosi propitivanje o istoj temi - identitetu svih nas kroz identitet glavnog junaka Ibrahima, koji se kroz cijelu knjigu propituje "ko sam ja?"
- Zasjenčena neprestanim buđenjem mitskog zla i kandžama patnje, Ibrahimova duša nadrasta život mržnje u ahasverstvu demonskih sila i obasjava se životom u ljubavi, svjetlosti dobra. On prianja uz konstantu majčinstva Bosne. "Ivan, Ilija i Ibrahim bili su i bit će bosanska djeca i živjeti u bratskoj ljubavi". To je jače od "nijemih krikova ezana", to je ništenje svakog "grijeha koji kišu u crveno oboji", piše u predgovoru Jadran Zalokar, koji prepoznaje namjeru autora i knjige da barem na papiru promijeni tegobnu situaciju u svojoj Bosni.
- Roman na svojim stranicama sadrži mnoge crteže i fotografije stećaka koji spadaju u kulturnu baštinu BiH, u knjizi često susrećemo pitanje „Tko sam ja?“, dok se na kraju nalazi rječnik manje poznatih riječi, te je već po toj svojoj koncepciji ova knjiga više od književnosti, istakli su recenzenti.
Roman odlikuje izrazito figurativno i nadahnuto pisanje, te tekst blizak sakralnim knjigama i tradicijskim tekstovima koji su imali funkciju da objedine sve, odnosno da budu jedan univerzalni tekst koji nudi ne samo lijepu već i mudru riječ. Roman je neka vrsta Ibrahimove potrage za kamenom mudrosti, a nastala je iz autorove potrebe da napiše knjigu kojom ćemo bolje razumjeti historiju BiH. Pisana je izrazito simboličkim jezikom u kojeg se upliću mitski te religiozni pojmovi (islamski, kršćanski), a u njoj nalazimo razne junake iz staroslavenske mitologije. Radi se o jednom novom ispisivanju povijesti od naseljavanja Bosne od strane Slavena do današnjih dana, do ove nove razjedinjenosti u kojoj BiH danas živi.
Glavni junak, Ibrahim, je meditativni lik koji pokušava razumjeti koji su razlozi, što je to natjeralo ljude da skoče jedni na druge i unište sve ono lijepo što se godinama gradilo, te u svojoj potrazi nailazi na egoizam i nepravdu. Kroz sakralnu historiju BiH traži ono temeljno u tom kulturnom prostoru, te istražuje kako nastaviti onaj pravi, unutarnji život Bosne, kako postići metamorfozu i doći do nove obnove. Ono do čega je Ibrahimu najviše stalo jeste kako ponovo povezati ljude, kako doći do tog trojedinstva BiH i omogućiti neki novi život.
- Muris se pita gdje se izgubila čaršija, i zašto se rađa zlo i mržnja?. Ibrahim se pita kakav je to život bez ljubavi, ko sam ja u svemu tome? Ja sam Bosanac i Hercegovac, živim u Rijeci i razmišljam o rodnom srcu, kazala je učesnica promocije Ira Skopljak, dok je također gost iz Rijeke Mensur ferhatović, predsjednik tamošnje zajednice Bošnjaka, istakao da Čorbić donosi bogatstvo izražavanja.
- Muris se izražava na jedan poseban način koji u sebi nosi poruku da trebamo njegovati a ne rušiti mostove. Da se ljubav ne može ubiti. Ali, također, kako je otrgnut od svog rodnog kraja, i o njemu razmišlja uz sjetu. Ja se nadam da nikada neće prestati pisati, naglasio je Ferhatović.
Muris Čorbić rođen je u Banja Luci 1950. godine, gdje je proveo veći dio života. Bio je član DLU Banja Luka, Udruženja likovnih umjetnika BiH i Association Internationale des Arts Plastique Paris. Nakon ratne deportacije 1993. godine na otok Hvar dolazi u Rijeku te postaje članom HDLU Rijeka, HDLU Zagreb i International association of Art – UNESCO. Živi i radi u Rijeci u statusu slobodnog umjetnika HZSU. Do sada je izlagao na 53 samostalne i 205 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Prvu knjigu kratkih priča „Lom duše“ izdao je 2010.
Stranica 10 od 20