Mostar - Bosna i Hercegovina početkom devedesetih godina prošlog stoljeća nije imala drugog izbora nego krenuti putem nezavisnosti, kazao je historičar iz Sarajeva, prof.dr. Husnija Kamberović, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

most


Govoreći o refrendumu o nezavisnosti, kojeg je BiH održala 29. februara i 1. marta 1992. godine, Kamberović je kazao da “BiH 1992. godine nije imala alternativu”. 

“Jedini način da ona sačuva svoju cjelovitost je bio izlazak na referendum, jer je to bio, prvo, stav većine ljudi i potreba da se kroz referendum provjeri šta građani BiH misle o budućnosti BiH – da li ona treba ostati u jugoslovenskoj zajednici ili krenuti na put nezavisnosti”, izjavio je Kamberović novinarima.

On je ustvrdio da bh. politička elita u to vrijeme nije aktivno radila na rasturanju Jugoslavije, jer je Jugoslavija u nešto transformiranom vidu bila interes BiH, a na tom tragu je bio i kompromisni prijedlog predsjednika Predsjedništva BiH, Alije Izetbegovića i predsjednika Makedonije, Kire Gligorova.

“Taj koncept nije odgovarao ni Tuđmanu ni Miloševiću i kad su oni odbili svaku mogućnost transformacije Jugodslavije, Bosna jednostavno nije imala drugo rješenje nego da izađe sama na put nezavisnosti”, kazao je Kamberović.

Na tribini u organizaciji hercegovačkog ogranka Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), održanoj u Centru za kulturu Grada Mostara, govorilo se o historijskom putu BiH.

Doc.dr. Adis Zilić sa Univerziteta “Džemal Bijedić” osvrnuo se na historiju BiH u Srednjem vijeku, na formiranje bosanske države, njeno širenje, te činjenicu da su bosanski vladari, poput kralja Tvrtka I Kotromanića, suvereno i samostalno vladali bosanskim kraljevstvom.

Naveo je i da je 17. novembra 1461. godine bosanski kralj Stjepan Tomašević, u iščekivanju pomoći Zapada pred osmanskim nadiranjem, krunisan papskom krunom, što je u to vrijeme značilo međunarodno priznanje države, poput današnjeg priznanja od strane UN-a.


Mostar, 01.03.2017. godine

most2


Zilić je istakao i da historijske činjenice demantiraju uvriježeno mišljenje kako je Bosna “šaptom pala” pod osmansku vlast, podsjetivši da je Osmanlijama trebalo osam decenija da osvoje Bosnu.

Doc. dr. Faruk Taslidža sa Univerziteta “Džemal Bijedić”, govoreći o Bosni pod osmanskom upravom, istakao je kako je Bosna, uprkos gubitku državne samostalnosti, uspjela očuvati vlastiti identitet, navodeći da je 1631. nastao prvi tursko-bosanski rječnik – što je najstariji južnoslavenski rječnik – Muhameda Uskufija.

Podsjetivši na niz uspješnih odbrambenih akcija domaćeg plemstva, u borbi za očuvanje bosanske posebnosti kroz 18. i 19. stoljeće., posebno u vrijeme čuvene bitke pod Banja Lukom 4. augusta 1737. godine, kada je bosanska porazila snažnu austrijsku vojsku, Taslidža je ukazao na dalekosežne posljedice akcije osmanskih vlasti iz sredine 19. stoljeća, kada je u Bosni po zlu čuveni Omer-paša Latas doslovno posijekao “vodeći društveni sloj” Bosne, nakon čega Bosna postaje “predmet međunarodne politike” velikih sila.

Obraćajući se priutnima na tribini, prof.dr. Husnija Kamberović je kazao i da je BiH prilikom formiranja prve Jugoslavije 1918. godine bila marginalizirana “i zbog vlastite nespremnosti”, te dezorijentiranosti krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Kamberović je podsretio i na činjenicu da je između dva svjetska rata bila i razbijena cjelovitost BiH, te da je u Drugom svjetskom ratu BiH bila dio NDH, kada je “sve što je mirisalo na bosanskohercegovački identitet anulirano”. On je istakao da je partizanski pokret integrirao Bosnu kao ravnopravnu članicu jugoslavenske federacije, kao i da bh. hod ka nezavisnosti ima korijene u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada  je reformska struja unutar jugoslavenskog komunističkog pokreta promovirala identitete republika.

U ime VKBI Hercegovine, skupom je moderirao Alden Kajtaz.