Sarajevo, 03.07.2017. godine

 

Saopćenje za javnost
IN MEMORIAM Ibrahim Pašić (1948-2017)

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu održana je zajednička komemoracija BZK „Preporod“ i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, povodom smrti akademika dr. Ibrahima Pašića. Na komemoraciji su se prisutnima obratili predsjednik BZK Preporod prof.dr. Senadin Lavić, generalni sekretar VKBI Emir Zlatar i prof.dr. Dževad Jahić.

U Sarajevu je 23. juna 2017. godine nakon neumoljive i kratkotrajne bolesti preminuo akademik dr. Ibrahim Pašić (1948–2017), istaknuti historičar, otvoreni istraživački um, javni djelatnik, srednjoškolski i univerzitetski profesor. Naučnu i širu javnost zainteresirao je posebnim pristupom bosanskoj povijesti na osnovu čega je prezentirao nove činjenice o Bosni i Bošnjacima, te nas na taj način obavezao da o njemu mislimo i pominjemo ga s poštovanjem.

 

2

Ibrahim Pašić je pokazao u svojim “predslavenskim istraživanjima” povijesti života na tlu današnje Bosne “da je etnička povijest Bosne i Hercegovine multietnička povijest”, multilateralna, prožimajuća.
Jedno vrijeme akademik Pašić bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Jedan je od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bavio se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bosne i Bošnjaka, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni.
Akademik Ibrahim Pašić upozorio nas je na falsificiranje historijskih činjenica i podređivanja arheologije i onomastike nacionalističkim politikama; posvetio je svoja istraživanja raskrinkavanju antibosanske damnatio memoriae – nije dopustio da Bosna bude izgnana iz naših sjećanja i znanja; svjedočio je svojim knjigama da Bosna nije vještačka tvorevina – upozoravao je na tragu Nade Klaić da je to stara evropska država i politička forma; ukazao je na nedosljedno arheološko iskopavanje u Aranutovićima koje je proveo Karlo Patsch; dezavuirao je pseudo-znanstvenu naraciju o glasinačkom hijatusu tvrdeći da “kao i na Glasincu, u visočkim Milama bosansko srednjevjekovlje povijest je neospornog kontinuiteta”; podsjetio nas da je did Crkve bosanske kralja bosanskog Tvrtka I Kotromana krunisao u Milama kod Visokog; pokazao tragove predslavenskih i predislamskih tokova života na tlu Bosne, od Ilirikuma do našeg vremena; približio nam paganstvo i rano kršćanstvo u bosanskom ambijentu, manihejsko-dualistički svijet, arijansko-gotski duh, vezu između Aliđuna i Ilindana, kult Mitre i mirtaistički kult u Milama; borio se do posljednjeg dana protiv pokušaja falsificiranja povijesti stećaka; stećak je oskrnavljen, znao je akademik Pašić i nepokolebljivo dokazivao da “stećak pripada autohtonom bosanskom stanovništvu, koje je, u vjerskom smislu, pripadalo vjeri bosanskoj i Crkvi bosanskoj”; ustvrdio je da su arijanski Goti “u znatnom broju istočnjaci, s prostora današnje Sirije na bosanskohercegovačko tlo donijeli tradiciju svog zavičajnog nadgrobnika koji će se ukrstiti s bosanskom tradicijom kasnoantičkih sarkofaga i ilirskih nadgobnika”(II, 135); iznio je informaciju da su Hrabreni ili Miloradovići iz zaleđa današnjeg Neuma po svome porijeklu etnički Goti bez obzira što su vremenom pravoslavizirani, islamizirani i katolicizirani i pretvoreni u današnje narode u Bosni – od njih na jugu Bosne potiču Krese, Opijači, Jazvini, Milardovići u Hrvatskoj i drugi savremeni rodovi (II, 483); od ovih Hrabrena-Miloradovića su velikim brojem ostali stećci na Radimlji kod Stoca; zanosno je akademik Pašić podsjetio na Tračkog konjanika ili kult tračkog Herosa čiji je medaljon pronađen 1947. godine kod željezničke stanice u Sarajevu; isticao da su Tračani donijeli predslavensko ime Bosni, odnosno da je staro tračko pleme Basanisai dalo ime prostoru i da je od njega nastalo Bosenikos (grč.) kod Manuela Komnena pomenuto 1166. godine, Bossani > Bossnani > Bošnjani > Bošnjaci; slijedio je Krležinu sliku da je Bosna refugium haereticorum a da su Bošnjaci simbioza etničkih grupa koje se već krajem 8. stoljeća osjećaju jednom cjelinom i povijesnim bićem; nanovo nam je otkrio brojne zaboravljene stranice stare Bosne; epistemički je bio odvažan i nije patio od tradicionalnih mitova o znanju i znanstvenim autoritetima, te je iz tog polazišta pristupao znanju kao skupu hipotetičkih iskaza koji o nečemu govore s određenom izvjesnošću i vjerovatnoćom; tragao je za znanjem na sve strane svijeta; uzdrmao je sporne kvazi-znanstvene tvrdnje o bosanskoj prošlosti i predložio vlastite, originalne hipotetičke iskaze na kojima će budući istraživači moći graditi plodonosna znanstvena objašnjenja i teorije; nemilosrdno je razbijao mitove i dogme o Bosni napravljene u laboratorijama antibosanstva...

 

Akademik Ibrahim Pašić objavio je sljedeće knjige:

  1. Zločin u Ahatovićima (1993),
  2. Toponimska srbizacija Glasinca (1996),
  3. Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000),
  4. Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006),
  5. Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. I, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije (2008),
  6. Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. II, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009),
  7. Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. III, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012),
  8. Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. IV, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013) i
  9. Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017).

 

1

 

Suđeni čas je zadesio Ibrahima poslije objavljivanja knjige Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2017). Tu važnu knjigu, nažalost, nismo uspjeli promovirati. U njoj je akademik Pašić ustvrdio da je veza između stećka i nišana “organska i generička”, odnosno da je “najstariji, i u islamskom svijetu jedinstven, bosanskohercegovački nišan povijesni baštinik stećka, te da je stećak prije svega, nadgrobni spomenik krstjanski predaka autohtonih bosanskohercegovačkih muslimana Bošnjaka.”. Dakle: “Iz stećka se razvio najstariji bosanskohercegovački muslimanski nišan”, upozorio je Ibrahim.

 

Akademik Ibrahim Pašić sahranjen je na Grličića brdu u Sarajevu, 24. juna 2017.

 

U ime BZK “Preporod”, VKBI, bošnjačkih i bosanskih kulturnih djelatnika, prijatelja i saradnika, zahvajujem se rahmetli akademiku Ibrahimu Pašiću za sve što je uradio na polju bosanske i bošnjačke kulture i znanosti.

 

Neka je veliki rahmet duši bosanskog čovjeka Ibrahima Pašića.

 

 

BZK Preporod
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca


 


JAVNA TRIBINA:

"KRIZA MUSLIMANSKG SVIJETA SA OSVRTOM NA BiH"

 

            Za krizu u modernom muslimanskom svijetu, općenito, u najvećoj mjeri krivi su sami muslimani, a ta krivnja proizilazi iz njihovog pogrešnog tumačenja Kur'ana, odnosno vjere, zbog čega dolazi do fragmentacije i do konfrontacije među različitim muslimanskim sektama.


VP5A0391 resizeOcjena je to akademika Esada Durakovića, uvodničara današnje tribine Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca o temi „Kriza muslimanskog svijeta sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu“, koji smatra  da se muslimanski svijet danas nalazi u jednoj kataklizmičnoj situaciji o čemu naročito svjedoče dešavanja na Bliskom istoku.

Elaborirajući temu, uz sva ograničenja i simplifikacije koje mogu biti produkt fokusiranja na samo određene aspekte i dimenzije, uvodničar je, istovremeno, podsjetio na islamofobiju kao globalni problem koji ima određene negativne reperkusije i po Bosnu i Hercegovinu.

Razloge dramatičnoj krizi u kojoj se nalazi muslimanski svijet, uvodničar vidi i u interesima zapadnjačkih korporacija i politika koje, vođene načelom profita, podgrijavaju drevne animozitete među muslimanima, različitim frakcijama i sektama, antagonizirajući ih, a što u konačnici vodi kapitaliziranju tih sukoba        
 VP5A0420 resize
U traženju odgovora na pitanje - zašto muslimani pristaju na to da budu suprotstavljeni, akademik Duraković je ocijenio da je problem muslimanskog svijeta u tome što su oni Tekst (Kur'an) izveli iz konteksta, te da su zato nazadni, antagoni međusobno, anahroni...

- Kur'an je djelo koje na mnoštvo načina, na raznim nivoima insistira na svojoj kontekstualizaciji, odnosno da se tumači u kontekstu, osim u dogmatskim pitanjima - pojašnjava uvodničar, navodeći konkretne primjere koje svjedoče o tome da Kur'an respektira kontekst i tumačenja u skladu s protekom vremena, izražavajući procesualnost i insistirajući na čovjekovom napreku i mijenjanju.

U tom kontekstu, podsjeća na ajet iz Kur'ana po kojem je čovjek halifa (Božiji namjesnik/zastupnik na zemlji), a iz čega proistječe čovjekova dužnost da bude kreativan, inovativan i napredan, a ne retrogradan, da stagnira..., postavljajući pitanje „može li halifa biti neki šeik ili neke porodice na Bliskom istoku koje sjede u debeloj hladovini (prodaju naftu) ... i uživaju u trošenju zapadnjačke tehnologije do enormnih razmjera hedonizma).

- Muslimani su izvođenjem Teksta iz konteksta, iz suvremenosti, iz svijeta prestali biti kreativan subjekt povijesti - precizirao je Duraković, navodeći da su oni 'zatočili' Kur'an i njegova tumačenja u vrijeme prvih nekoliko generacija muslimana, a da je njegova svrha da bude komunikativan i shvatljiv u datom kontekstu, „ jer je Kur'an objavljivan tokom 23 godine da bi se ta kontekstualnost afirmirala i objavljen je svim ljudima, u svim vremenima, za sva vremena.“

VP5A0423 resizeUvodničar ukazuje na potrebu da se ide uvijek dalje i uvijek više, te da muslimani u svome vremenu budu avangarda onako kako su to bili poslanik i njegovi ashabi u svome vremenu, što će rezultirati susretom islama s drugim i drugačijim kulturama, odnosno prihvatanjem nauke, književnosti, filozofije.., „te zahvaljujući tom susretu ostvareni su humanizam i renesansa na čijim temeljima počiva čitav zapadnjački svijet“.

Duraković smatra da se, stoga, treba osloboditi tradicionalizma i da se mora izvršiti reinterpretacija islama, napominjući da dogmatska pitanja uvijek ostaju neupitna (islamski, imanski šarti...), ali da se Kur'anski tekst mora ponovno unijeti u kontekst u suvremenost.

U osvrtu na BiH, uvodničar je upozorio na aspiracije da se muslimani u BiH dokinu kao politički subjekt i da se svedu na 'gabarite' vjerske zajednice, te da su, istovremeno, od minulog rata do danas izloženi pritiscima iz fragmentiranih i sukobljenih muslimanskih zemalja, što je rezultiralo prisustvom selefija, šiitske zajednice, ahmedija..., odnosno pritiskom stranih ideologija.

Poručio je da se društvo, država i Islamska zajednica u BiH trebaju tome oduprijeti, upozoravajući da je u BiH prisutna nepoželjna i štetna inverzija, odnosno svojevrsna sakralizacija politike i politizacija vjere.
VP5A0401 resize
Uvodničar je mišljenja da se radi o dva aspekta, koja u pluralnom i multietničkom društvu, kakva bi trebala biti BiH, moraju biti potpuno odvojena.

Naglašava da u tom kontekstu Islamska zajednica u BiH mora mijenjati svoj odnos prema politici, te da se ne smije vezivati za bilo koju političku partiju, kao i da mora biti iznadpartijska i izvanpartijska, odnosno posvećena univerzalnim vrijednostima.          

- Političke partije su po sebi partikularne, od danas do sutra, a Islamska zajednica nije takva i ne smije dopustiti da bude upotrijebljena od bilo koje političke partije - izričit je akademik Duraković.

Sarajevo, 23.05.2017. godine

 

 „Ne smije se dovoditi u pitanje autonomija Univerziteta u Sarajevu –

ponuđeni Prijedlog zakona o visokom obrazovanju mora se povući iz skupštinske procedure“

 

          Onoga časa kada je osnovan Univerzitet u Sarajevu, sasvim je jasno, počelo je temeljno razvijanje moderne države Bosne i Hercegovine. Danas je Univerzitet u Sarajevu najmoćnija akademska institucija u državi Bosni i Hercegovini sa trideset hiljada studenata i 2600 zaposlenika. Takakv akademski potencijal mora biti respektiran i poticati na nova dostignuća u produkciji znanja. Naše vrijeme dostiglo je uvid, također, da je obrazovanje ključna djelatnost za jedno društvo i državu, jer iz tog sistema proizlaze ljudi koji će popunjavati sve druge institucije društva. Kvalitetnu reformu univerziteta mogu provesti samo studenti i profesori, budući da je jedino njima stalo je zbiljske reforme procesa visokog obrazovanja. Čini se, nažalost, da se pred našim očima provodi samo simulakrum reforme u kojem politika i birokratija pokušavaju demonstirati svoju moć, te nametnuti neku spornu ideologiju obrazovanja.

Foto UO VKBI

 

        Čini se kao da je ovaj Zakon pripreman daleko od znanstvene i akademske javnosti. Skoro sve primjedbe Univerziteta bile su odbačene – navodno nisu na vrijeme dostavljene!? Ne smijemo zaboraviti da je Senat Univerziteta u Sarajevu jednoglasno konstatirao da Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo bez dorade ne treba ići u daljnju proceduru. Takav preporuka se ne smije ignorirati!

U vezi s tim, potrebno je naglasiti, Senat Univerziteta u Sarajevu formira Radnu grupu koja je radila na usklađivanju teksta Prijedloga sa amandmanima koji su usvojeni na sjednici Senata održanoj 02. februara 2017. godine u Sarajevu. U pogledu procedure, prijedlog Zakona o visokom obrazovanju sporan je već u načinu svog donošenja. Komisija za izradu prijedloga Zakona brojala je u svome sastavu 15 članova, od kojih je čak pet potpuno izvan nastavnih i znanstvenih procesa, ovi članovi komisije dolaze iz reda administracije.

Pred svima nama stoji otvoreno pitanje o usklađenosti Prijedloga zakona o visokom obrazovanju KS sa Općim okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Akademska zajednica bi trebala znati da li je Prijedlogom predviđena zaštita autonomije univerziteta kao vrhovne vrijednosti i dostignuća savremene evropske univerzitetske zajednice, da li je anticipirana odgovornost prema produciranju znanja i razvijanju znanstveno-istraživački orijentirane grupacije među mladim ljudima.

Najzad, uvijek treba imati na umu, stručnost i odgovornost za reformu univerziteta ne smije se pretvoriti u obmanjujuću ideologiju “reforme univerziteta” iza koje se nameće „stranačka“ viziji društva i obrazovanja. Akademska zajednica je uvjerena da se Prijedlogom zakona samo priprema finansijska i politička kontrola nad Univerzitetom, te opravdava buduće “djelimično” finansiranje univerzitetskog sistema.

Ovim se ukida autonomija univerziteta i njegova finansijska održivost. Neko će morati odgovoriti građanima da li će Bosna i Hercegovina ostati izvan evropskog prostora znanja na osnovu loših vlastitih zakonskih rješenja u oblasti visokoškolskog obrazovanja.

Na koncu, potpuno su neprihvatljivi principi da bilo koja Vlada Kantona Sarajevo imenuje većinu članova u sastav Upravnog odbora UNSA, kao ni da Vlada daje saglasnost na izbor rektora UNSA.

Svakako Vlada ili resorno miistarstvo ima pravo i obavezu vršiti monitoring nad sredstvima koja se UNSA dotiraju iz Budžeta, ali su u tom kontekstu jasne procedure i načini nadzora.


 

PISANIM I ELEKTRONSKIM MEDIJIMA                                                                                                                                                                                                                                             

-DESK-

Sarajevo, 18.04.2017. godine

 


SAOPĆENJE ZA JAVNOST

Sastanak predstavnika MDD Merhamet, BZK Preporod i VKBI-a

Nakon prošlosedmičnih susreta rukovodstva Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i rukovodstva IZ BIH, čije delegacije su predvodili predsjednik Vijeća prof.dr. Nedžad Mulabegović i Reis-ul ulema Husein ef. Kavazovićem, nastavljeni su susreti delegacija bošnjačkih organizacija.

 

Slika susreta Merhamet 640x Preporod VKBI

 

U prostorijama MDD Merhamet u Sarajevu, upriličen je sastanak predsjednika MDD Merhameta Hajrudina Šahića, sa predsjednikom BZK Preporod prof.dr. Senadinom Lavićem, te predsjednikom Upravnog odbora i generalnim sekretarom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca prof.dr. Enverom Imamovićem i Emirom Zlatarom.

Intenzivni susreti održavaju se u cilju analize aktuelnog položaja i statusa bošnjačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, kao i položaja Bošnjaka u BIH i Svijetu.


Tokom razgovora konstatirana je činjenica da ove bošnjačke organizacije, koje imaju višedecenijsko i višetoljetno djeolavnje i postojanje u BiH, u proteklih pet i više godina, nisu dobile nikakvu podršku za rad i aktivnosti od institucija Bosne i Hercegovine, niti entiteta.


Jednoglasno je zaključeno da odnos političkih predstavnika u institucijama vlasti BiH i njenih entiteta, posebno bošnjačkih je neadekvatan, površan i najblaže rečeno - ignorantski.

Tokom susreta razgovaralo se o bitnim projektima koje ove organizacije pripremaju, ili provode, iz oblasti kulture, obrazovanja, nauke i svakovrsne karitativne pomoći narodu, koje je iz godine u godinu u sve težem položaju, posebno u ruralnim općinama i teriotiriji RS-a.


Prvi krug razgovora bošnjačkih organizacija završiće se do konca aprila ove godine, susretima sa rukovodstvom Bošnjačkog Instituta, nakon čega će se održati zajednički sastanak delegacija svih pet organizacija, kako bi se definirali zajednički ciljevi, projekti i pravci djelovanja u narednom periodu.

Snažnija, jasnija ali i bolja koordinacija bošnjačkih organizacija, ima za cilj definiranje strateških projekata i pravaca, čiji je cilj jačanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, snaženje bošnjačkog i bosanskog identiteta, te pozivanje na odgovornost i rad vlada, parlamenata i ministarstava u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima.


Konstatirano je da u BIH u zadnjoj deceniji preovladala partiokratija, nauštrb vladavine prava, koja onemogućava snaženje i unapređenje demokratskih procesa, i koja za posljedicu ima neadekvatnu kadrovsku politiku, jer predstavnici u javnim institucijama uglavnom se ne bave „svojim“ javnim poslovima, već uglavnom izvršavaju partikularne staranačke interese.


Nažalost, bošnjačke organizacije nemaju adekvatan prijem od strane predstavnika u vlasti, njihov značaj i projekti se ne prepoznaju, sve zbog činjenice da ne postoje jasne državničke i strateške vizije o budućnosti Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda, sa fokusom na Bošnjački, čije su ove organizacije reprezenti iz različitih društvenih oblasti.

Ured za odnose s javnošću
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca