Promocija knjige i prateci performans odrzana je u prostorijama Vijeca Kongresa
bosnjackih intelektualaca, koje je bilo domacin ove manifestacije.

 

XYZ ILI KO SAM JA i PRERSORMANSKA "ZAČARANI KRUG"

autora Murisa Corbic

 


Prilog: Tekst objavljen u Oslobodjenju u rubrici kultura.


Čovjek u kavezu donosi jasnu poruku: Dobro je moćna konstanta

 

Podijeli

Dođeš na promociju knjige kad ono čovjek sjedi u kavezu. U dukserici, kapuljača na glavi, sunčane naočale na očima. Sjedi mirno i šuti, dok je pored njega stol, tri govornika i puna sala gostiju. Oni pričaju i sjede, on šuti i sjedi. Ko uđe sa strane, ništa mu nije jasno.

- A da nam se sada pridružiš, upita jedan od govornika ovoga što sjedi u kavezu.

- Neka, samo vi nastavite, odgovori on.

I nastavi se govorancija. Ljudi i dalje govore, ovi preko puta plješću, a on, hud, sjedi i šuti.

Vrlo nadrealno, kao scena iz filma Davida Lyncha, izgledala je cijela postavka jučer u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Ispostaviće se, u pitanju je bio performans umjetnika i pisca Murisa Čorbića, rođenog banjalučanina a sada riječanina, pod nazivom "Začarani krug", te promocija njegove knjige "XYZ". Upravo pomenuti performans je kao posljedicu imao boravak u kavezu samog umjetnika. Želio je, kako reče, da time pokaže kako je njegova domovina još uvijek u okovima.

111

- Želio bih zaista da sve bude kao prije, kao u srednjem vijeku, kada smo svi živjeli skupa u zajedništvu i sreći, kaže Čorbić.

I njegova knjiga, odnosno historijski roman malog formata, "XYZ", donosi propitivanje o istoj temi - identitetu svih nas kroz identitet glavnog junaka Ibrahima, koji se kroz cijelu knjigu propituje "ko sam ja?"

- Zasjenčena neprestanim buđenjem mitskog zla i kandžama patnje, Ibrahimova duša nadrasta život mržnje u ahasverstvu demonskih sila i obasjava se životom u ljubavi, svjetlosti dobra. On prianja uz konstantu majčinstva Bosne. "Ivan, Ilija i Ibrahim bili su i bit će bosanska djeca i živjeti u bratskoj ljubavi". To je jače od "nijemih krikova ezana", to je ništenje svakog "grijeha koji kišu u crveno oboji", piše u predgovoru Jadran Zalokar, koji prepoznaje namjeru autora i knjige da barem na papiru promijeni tegobnu situaciju u svojoj Bosni.

- Roman na svojim stranicama sadrži mnoge crteže i fotografije stećaka koji spadaju u kulturnu baštinu BiH, u knjizi često susrećemo pitanje „Tko sam ja?“, dok se na kraju nalazi rječnik manje poznatih riječi, te je već po toj svojoj koncepciji ova knjiga više od književnosti, istakli su recenzenti.

333

Roman odlikuje izrazito figurativno i nadahnuto pisanje, te tekst blizak sakralnim knjigama i tradicijskim tekstovima koji su imali funkciju da objedine sve, odnosno da budu jedan univerzalni tekst koji nudi ne samo lijepu već i mudru riječ. Roman je neka vrsta Ibrahimove potrage za kamenom mudrosti, a nastala je iz autorove potrebe da napiše knjigu kojom ćemo bolje razumjeti historiju BiH. Pisana je izrazito simboličkim jezikom u kojeg se upliću mitski te religiozni pojmovi (islamski, kršćanski), a u njoj nalazimo razne junake iz staroslavenske mitologije. Radi se o jednom novom ispisivanju povijesti od naseljavanja Bosne od strane Slavena do današnjih dana, do ove nove razjedinjenosti u kojoj BiH danas živi.

Glavni junak, Ibrahim, je meditativni lik koji pokušava razumjeti koji su razlozi, što je to natjeralo ljude da skoče jedni na druge i unište sve ono lijepo što se godinama gradilo, te u svojoj potrazi nailazi na egoizam i nepravdu. Kroz sakralnu historiju BiH traži ono temeljno u tom kulturnom prostoru, te istražuje kako nastaviti onaj pravi, unutarnji život Bosne, kako postići metamorfozu i doći do nove obnove. Ono do čega je Ibrahimu najviše stalo jeste kako ponovo povezati ljude, kako doći do tog trojedinstva BiH i omogućiti neki novi život.

- Muris se pita gdje se izgubila čaršija, i zašto se rađa zlo i mržnja?. Ibrahim se pita kakav je to život bez ljubavi, ko sam ja u svemu tome? Ja sam Bosanac i Hercegovac, živim u Rijeci i razmišljam o rodnom srcu, kazala je učesnica promocije Ira Skopljak, dok je također gost iz Rijeke Mensur ferhatović, predsjednik tamošnje zajednice Bošnjaka, istakao da Čorbić donosi bogatstvo izražavanja.

- Muris se izražava na jedan poseban način koji u sebi nosi poruku da trebamo njegovati a ne rušiti mostove. Da se ljubav ne može ubiti. Ali, također, kako je otrgnut od svog rodnog kraja, i o njemu razmišlja uz sjetu. Ja se nadam da nikada neće prestati pisati, naglasio je Ferhatović.

Muris Čorbić rođen je u Banja Luci 1950. godine, gdje je proveo veći dio života. Bio je član DLU Banja Luka, Udruženja likovnih umjetnika BiH i Association Internationale des Arts Plastique Paris. Nakon ratne deportacije 1993. godine na otok Hvar dolazi u Rijeku te postaje članom HDLU Rijeka, HDLU Zagreb i International association of Art – UNESCO. Živi i radi u Rijeci u statusu slobodnog umjetnika HZSU. Do sada je izlagao na 53 samostalne i 205 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Prvu knjigu kratkih priča „Lom duše“ izdao je 2010.