Mostar -- Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Regionalni odbor Hercegovina organizovao je u srijedu uveče u Centru za kulturu Mostar javnu tribinu o ulozi "Hrvatske zajednice Herceg-Bosne" u razbijanju BiH, te političkim i vojnim zbivanjima u Mostaru od 1992. do 1995. godine.

 vkbi star mo 652x366

O prvoj temi govorio je naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Amir Kliko, dok je o Mostaru govorila dr. Zilha Mastalić Košuta, takođe naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava sarajevskog Univerziteta.

U izjavi novinarima, dr. Kliko je naveo kako je "Herceg-Bosna" nastala sa namjerom da otežava stanje u BiH. "Ona nije spontan projekat, ona nije slučajnost, nego je planirana, napravljena, sa ciljem, prvo destrukcije, a potom cijepanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine i njegovog priključenja Republici Hrvatskoj", kazao je Kliko.

On je ustvrdio kako je sve to vidljivo iz izjava prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, među kojima su i stenogrami, objavljeni u Hrvatskoj prije desetak godina, iz kojih se jasno vidi da je Tuđman želio granice Banovine Hrvatske.

"Osim toga, izjave, naročito Darija Kordića iz Srednje Bosne, Mate Bobana i svih ostalih, koji nisu toliko ni krili da je cilj hrvatske politike u BiH izlazak na granice Banovine Hrvatske iz 1939. godine, odnosno to automatski znači pripajanje dijelova Bosne i Hercegovine Hrvatskoj", ustvrdio je Kliko.

Dr. Zilha Mastalić Košuta osvrnula se hronološki na zbivanja od 1992. do 1995. godine u Mostaru, podsjetivši na okolnosti uoči samog izbijanja rata, te potom na stradanje grada u periodu agresije, uključujući i na vojni puč kojeg je HVO izveo u Mostaru, negelano preuzevši i vojnu i civilnu vlast.

Navela je i podatke prema kojima je u periodu od 1992. do 1995. godine dramatično izmijenjena demografska slika Mostara, podsjetivši i na izjave nekih hrvatskih zvaničnika iz tog perioda, koji su se hvalili kako je tada u zapadnom dijelu grada ostalo svega 10 posto bošnjačkog stanovništva.

Navela je i niz historijskih činjenica u vezi sa potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u martu 1994. godine i uspostavljanjem mira, pri čemu je istakla da to bio "prisilni mir", a ne pravi mir, kakav je trebao biti.

"Herceg-Bosna i dalje postoji i samim tim, to je sve remetilo svaki pokušaj zajedništva i povratka. Opstrukcije su vidljive što se tiče svih dogovora, pravila uputstava, koji nalažu čelnici EU", naglasila je Mastalić Košuta, podsjetivši i kako je, na primjer, uspostava zajedničke policije išla veoma otežano, a nerijetko su bile i mlake reakcije međunarodne zajednice.

"Sada se sprovodi jedna druga politika, znači, ista politika, ali drugim sredstvima, kroz jezik, obrazovanje, kristijanizaciju, pokušaj uvođenja kune itd.", kazala je uz ostalo, govoreći o tom periodu, dr. Mastalić Košuta.

(StarMo)