VIJEĆE KONGRESA BOŠNJAČKIH INTELEKTULACA BOSNE I HERCEGOVINE
PODRUŽNICA GRADA MOSTARA

Naučni skup „Husein Ćišić i Ibrahim ef.Fejić – znameniti Mostarci“
Mostar, 16.12.2017. godine

 

NAUCNI SKUP.jpg

Naučni skup ”Husein Ćišić i Ibrahim ef. Fejić – znameniti Mostarci” počeo je danas u Centru za kulturu grada Mostara, u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Regionalnog odbora Hercegovina.


Otvarajući skup, federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović je naglasila historijski značaj Huseina – Husage Ćišića i njegovih misli.


“Ovo je prilika da odamo počast našim istaknutim sugrađanima i to u povodu godišnjice rođenja, odnosno godišnjice smrti. Husein Ćišić rođen je 15. decembra 1878. godine, a Ibrahim ef. Fejić je umro 15. decembra 1962. godine. Suočiti se s njihovim ličnostima i djelima nadasve je veliki izazov, s obzirom da dosada nije bilo ozbiljnih istraživanja koja su se bavila djelom i opusom ove dvojice intelektualaca. Husein Ćišić Husaga je bez sumnje dao izniman doprinos afirmaciji bosanskohercegovačke državnosti, bio je neuobičajena intelektualna pojava čiji su stavovi i razmišnjanja aktuelna i u sadašnjem kontekstu historijsko političkih kretanja u BiH. Njegov intelektualni stav je i njegovo životno opredjeljenje i svi pokušaji da se vrbuje i prikloni bilo kome ostajali su bezuspješni, što nam dovoljno govori o kakvoj se ljudskoj veličini radilo. Imao je svoj stav koji niko nije mogao ni na kakav način slomiti.


“Ibrahim ef. Fejić prvi  reis-ul-ulema u novoj Jugoslaviji rođen je u Mostaru 1879. godine. Za vrijeme drugog Svjetskog rata aktivno je učestvovao u NOB-u, a pet članova njegove porodice su dali svoje živote u toj borbi. Na temelju novog ustava Islamske vjerske zajednice iz 1947. godine imenovan je prvim reis-u lemom, a svečana promocija i predaja mensure prvi put u historiji Rijeseta obavljena je u Gazi-husrev begovoj umjesto u Carevoj džamiji u Sarajevu. U desetogodišnjem djelovanju na tom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj vjerskoj zajednici i normalizaciji odnosa sa novom narodnom vlasti te suzbijanju revanšizma”.

20171216_101205.jpg

“Naš je cilj i obaveza da istaknemo njihovu intelektualnu i historijsku važnost kako za vrijeme u kojem su živjeli tako i njihovu važnost koju oni zasigurno trebaju imati i danas. Skup će ponuditi niz izuzetno zanimljivih i značajnih tema dajući doprinos istraživanju i valorizaciji ideja i misli, ali i cijelog životnog opusa Huseina Ćišića i Ibrahim ef. Fejića dvojice znamenitih Mostaraca koji zaslužuju i mnogo više osim ovog naučnog skupa”, rekla je federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović.


Profesorica Elbisa Ustamujić predsjednica Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca je rekla da je skup o znamenitim Mostarcima Huseinu Husagi Ćišiću i Ibrahim ef. Fejiću  prvi put upriličen u Mostaru.


“Cilj nam je da predstavimo te ljude i njihov značaj za Mostar i BiH i konačno i za Jugoslaviju. Imamo značajan broj učesnika i očekujemo da popunimo njihove biografije, te da im se nekako odužimo. Rođeni su skoro prije 140 godina, ali su dali izuzetno značajan doprinos u politici, vjeri  i društvenom angažmanu. Obojica su bili gradonačelnici Mostara. Husaga je napisao brojne knjige iz historije Mostara i Hercegovine. S obzirom da mlađe generacije malo znaju o njima ovo može biti i jedan čas historije”, rekla je Ustamujić.


U ime Bošnjačke zajednice kulture Preporod i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektalaca Senadin Lavić je rekao da je Husein Ćišić primjećen u našoj naučnoj zajednici.


“Mi mu kroz brojne radove i naučne skupove posvećujemo pažnju. Smatram da će ovaj današnji skup podsjetiti našu javnost na značaj i važnost iskaza Huseina Ćišića o Bošnjacima u Bosni 1946. godine”, rekao je Lavić.

20171216_101238.jpgPredavač na ovom naučnom skupu Alen Zečević, inače magistar historije iz Kaknja rekao je kako se njegova tema dotiče Huseina Čišića u političkom životu krajem 19. i početkom 20. stoljeća i njegov odnos sa kolegom Šerifom Arnautovićem.


“Uloga Huseina Ćišića se može pratiti kroz tri, možemo reći četiri perioda naše  historije. Husein Ćišić će svoj plodonosan rad tek ostvariti u prvoj polovini 20. stoljeća kada će se on afirmirati kroz jugoslovensku-muslimansku organizaciju, kasnije će biti izabran za gradonačelnika Mostara ( 1937.godine). Poslije toga izabran je za jednu od najodgovornijih funkcija u religijskom aspektu kod Bošnjaka, a to je predsjednik Vakufsko-meafirskog sabora Muslimana u Sarajevu i ono što je bila kruna u njegovoj političkoj djelatnosti i ono po čemu će ostati poznat jeste sudbonosno i historijsko NE kada je 1946. godine jedini glasao protiv Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije”, koji je prešutio postojanje jednog naroda , a to su bili Bošnjaci,  rekao je Zečević.


Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona će ove prezentacije objaviti u Zborniku radova koji će iz štampe izaći vjerovatno početkom naredne godine, rekao je generalni sekretar VKBI Regionalnog odbora Hercegovina Alden Kajtaz.


Organizaciju naučnog skupa podržali su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke te Vlada Hercegovačko – neretvanskog kantona (HNK).