JAVNA TRIBINA

IDENTIFIKACIJA DRŽAVNE GRANICE BIH

– problemi i perspektive odnosa sa susjednim državama -

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca 18. decembra 2019. godine, Savjet Vijeća za ustavno-pravna, politička i društvena pitanja kojim predsjedava prof.dr. Kasim Trnka, organizirao je Javnu tribinu „Identifikacija državne granice BiH – problemi i prespektive odnosa sa susjednim državama“.

slika javna tribina.jpg

 

Uvodničar javne tribine bio je prof.dr. Džemal Najetović, a panelisti prof.dr. Muriz Spahić, dr.sci. Izet Bajrampašić i mr.sci. Edhem Bičakčić. Moderator tribine je mr.sci. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća.

Na javnoj tribini razmatrani su brojni granični sporovi BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kopneni, morski, riječni. Istaknuto je da ni 30 godina nakon raspada bivše države nisu utvrđene granice između država sljednica. Nacionalistička vođstva nekih od ovih država drže otvorenim ova pitanja nadajući se ispunjavanju svojih velikodržavnih ciljeva. Trajna stabilizacija u regionu neće biti postignuta dok se ne urede sva ova pitanja.

Zatraženo je da vlasti države BiH, nakon konstituisanja, na listu svojih prioriteta stave rješavanje otvorenih graničnih pitanja sa Srbijom i Hrvatskom.

Posebno su razmatrana sljedeća pitanja:

  1. Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja ima pravo, u skladu sa UN konvencijom o pravu mora, kao i sa praksom međunarodnih sudova i arbitraža, na slobodan pristup otvorenom moru. Hrvatska nema pravo da propisivanjem svoje morske granice zatvori slobodan prolaz Bosni i Hercegovini prema otvorenom moru. Ne može se raditi o tzv. neškodljivom prolazu, na ćemu insistira Hrvatska jer na taj način želi da proširi svoj suverenitet i na koridor kojim BiH legalno i legitimno treba da ostvaruje pristup na otvoreno more.
  2. Od raspada zajedničke države Srbija i Hrvatska obilato i nezakonito, bez naknade, koriste vodne resurse i hidropotencijale koji pripadaju Bosni i Hercegovini, Radi se o korištenju voda Buškog jezera, voda sliva Trebišnjice i o eksploataciji hidropotencijala rijeke Drine.
  3. Prilikom razgraničenja u regionu Kostajnice i Rudog treba insistirati striktno na poštovanju međunarodnog prava, a samo izuzetno i na ograničenom prostoru treba sa velikom pažnjom, striktno poštujući interese BiH, razgovarati i o mogućoj razmjeni teritorija.
  4. Državni organi BiH moraju nastaviti sa upornim zalaganjem da Hrvatska povuće svoju odluku o uspostavljanju odlagališta nuklearnog otpada tik uz granicu sa BiH, na Trgovskoj gori i u okviru parka prirode Una. Pri tome se treba pozivati na precizne odredbe međunarodnog, posebno evropskog prava o zabrani prekograničnih štetnih emisija.

U rješavanju ovih i drugih otvorenih graničnih pitanja BiH mora tražiti saradnju i pomoć prijateljskih zemalja, posebno i zbog toga što vođstva pojedinih tzv. sestrinskih partija sa onim iz susjednih zemalja nekritički podržavaju stavove Srbije i Hrvatske.

slika2.jpg

 

Na Tribini je istaknuto zalaganje da se sva granična pitanja rješavaju uz punu transparentnost i redovno obavještavanje javnosti. Savjet Vijeća stavlja se na raspolaganje državnim institucijama Bosne i Hercegovine da svojim znanjem i iskustvom bude podrška i savjetodavno tijelo, jer je očigledno da su funkcioneri koji sjede u državnim institucijama i tijelima zakazali po ovom, vjerovatno najznačajnjem pitanju, za suverenitet države.

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca će permanentno i sa velikom pažnjom pratiti sve korake u rješavanju graničnih pitanja u narednom periodu. Rješavanje  graničnih  pitanja  bih uslov je stabilnosti u  regionu

Pozivamo bh medije da ovom pitanju daju važnost koja mu pripada, posebno pozivanjem adekvatnih i stručnih lica u svoje emisije kojima se obrađuju ova pitanja.

 

 


SARAJEVO Član Predsjedništva BiH prisustvovao sjednici Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća

 

Džaferović: Zalagat ću se za unapređenje položaja Bošnjaka i njihova prava

Džaferović je čestitao rukovodstvu VKBI-ja 27. godišnjicu osnivanja Vijeća

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović posjetio je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), gdje je prisustvovao sjednici Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća.

 

1005x635

 

Sagovornici su informirali člana Džaferovića o aktivnostima Ureda, ali i s brojnim izazovima s kojima se susreću Bošnjaci u zemljama članicama Ureda, u svome radu.

 

Džaferović je čestitao rukovodstvu VKBI-ja 27. godišnjicu osnivanja Vijeća, posebno ističući značaj pokretanja Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća i drugih predstavnika Bošnjaka u domovinskim zemljama i dijaspori.

 

On je naglasio svoju podršku radu Ureda, uz jasno opredjeljenje da će se, kroz poziciju člana Predsjedništva BiH, u bilateralnim odnosima s državama u kojima žive Bošnjaci, zalagati za unapređenje položaja Bošnjaka i njihova prava.

 

Sjednici su, osim rukovodstva VKBI-ja, prisustvovali čelnici bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Srbije i Crne Gore te delegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Sjeverne Makedonije.

 

IZVOR :  AVAZ.BA


 

 

Održana Javna tribina „Bošnjačka seoska i gradska nošnja u Bosni i Herceovini“

 

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca 5. decembra 2019. godine održana je Javna tribina „Bošnjačka seoska i gradska nošnja u Bosni i Hercegovini“, čiji je uvodničar bila gospođa Svetlana Bajić, diplomirana etnologinja. Javnu tribinu moderirao je generalni sekretar Vijeća Emir Zlatar.

 

slika000001.jpg

Gospođa Bajić koja je svoj radni vijek provela u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, tokom jednoipo časovnog izlaganja, uz efektnu video prezentaciju, prezentirala je muške i ženske bošnjačke nošnje s kraja XVIII, XIX i XX stoljeća. Posebno su prezentirane gradske nošnje bošnjačko muslimanskog stanovništva, koje se po riječima gđe Bajić nisu mnogo razlikovale od nošnji katolika-Hrvata i pravoslavaca-Srba u gradovima u Bosni i Hercegovini u to vrijeme. Mnogo veće razlika u elementima i bojama na nošnjama bile su izražene u seoskim područjima.

 

U video prezentaciji prikazane su najznačnije i najspecifičnije narodne nošnje Bošnjaka, muške i ženske, gradske i seoske, koje su se razlikovale od regiona do regiona u Bosni i Hercegovini.

 

Na javnoj tribini konstatovano je da je žalosno i nevjerovatno da se još uvijek nije uspostavila katedra za etnologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, jer je današnje predavanje Svetlane Bajić otvorilo mnogo pitanja, veliki broj neistraženih elemenata i detalja, kao i enormno bogatstvo narodnih nošnji, običaja i kulture u BiH, koja će se bez adekvatnih naučno istraživačkih projekata neminovno izgubiti i zaboraviti.

 

slika00000002.jpg

Svetlana Bajić, dipl. etnolog, muzejska savjetnica, rođena je 1948. godine u Sarajevu. Diplomirala je etnologiju na Univerzitetu u Beogradu, Odsjek za etnologiju. Od 1976. godine do 2013. godine neprekidno je radila u Zemaljskom muzeju BiH, kada je otišla u penziju. Sudjelovala je u brojnim istraživačkim etnološko-folklorističkim projektima na području Neuma, Drežnice, Površi, Tešnja, Prusca, Kraljeve Sutjeske, Šipova, Konjica, i okoline Sarajeva. Samostalno vodila projekat DC-13 u okviru kojeg je istraživala tradicijsku seosku nošnju u Hercegovini. Kao koautor sudjelovala je u izradi monografija: Ilidža, Svrzina kuća, Pozdrav iz Sarajeva, Svjetlost Europe u BiH, a za izdanje Berg enciklopedije (Velika Britanija), napisala članak o Tradicionalnom odijevanju i modi u Bosni i Hercegovini. Autor je više samostalnih i zajedničkih izložbi: Tradicionalno pokućstvo u BiH, Narodna umjetnost u BiH, Iz vremena naših predaka, Bjelašnica, Ukrašavanje i motivi na bošnjačkom gradskom pokućstvu, Darovani predmeti porodice Ceković, Nit' pucaju puške nit' topovi, samo sjajne sijevaju ćorde, Koja je moja košulja, Iz nanine sehare, Vrijeme naših djedova, Bosna i islamska kultura u Europi, Vez i srmovez u Sarajevu, Snovi i zlatna nit, Tkanje i vez u Visokom, Čipka – kera, neprolazna ljepota, Skriveni svijet balkanskih žena i dr. Kao predavač na Muzičkoj akademiji, Odsjek za etnomuzikologiju, predavala kolegij iz etnologije u trajanju od deset godina.


Održan susret Inicijativnog odbora Regionalnog odbora VKBI Banja Luka

 

U skladu sa odlukama Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca generalni sekretar Vijeća mr.sci. Emir Zlatar i predsjednik Regionalnog odbora VKBI Srednje Podrinje mr.sci. Sejfudin Hodžić u Banja Luci su održali radni sastanak sastanak sa članovima Inicijativnog odbora za uspostavu Regionalnog odbora VKBI Banja Luka.

 

slikabanjaluka1.jpg

Inicijativni odbor u sastavu:  Anita Hodžić, dipl.ecc., iz Prijedora, koordinator; Vernesa Vilić, dip.iur., iz Kotor Varoši; Amela Talić, dipl-iur., iz Čelinca; Nusret Građan, VSS, iz Banja Luke; i Eniz Džonlić, dipl.ecc., iz Banja Luke, zajedno sa predstavnicima VKBI posjetili su potpredsjednika RS gosp. Ramiza Salkića.

 

slikabanjaluka2.jpg

Prilikom susreta usaglašeni su naredni koraci i dinamika, s ciljem konačne uspostave i imenovanja Izvršnog odbora Regionalnog odbora VKBI Banja Luka.

Regionalni odbor VKBI Banja Luka obuhvata teritorije općina Bosanska Dubica, Prijedor, Bosanska Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Banja Luka, Čelinac, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf-Kneževo, Kotor Varoš, a sjedište je u Banjoj Luci.

 

Banja Luka, 4.12.2109. godine