obavjestenje.PNG


 

 

 

Održana 23. sjednica Upravnog odbora VKBI

 

 

slikaUO.JPG

 

U četvrtak 12. marta 2020. godine održana je 23. sjednica Upravnog odbora Vijeća, kojom je predsjedavao predsjednik UO prof.dr. Enver Imamović.

 

Po prijedlogu predsjednice RO VKBI Hercegovine, uz saglasnost predsjednika VKBI prof.dr. Nedžada Mulabegovića, Upravni odbor je imenovao Izvršni odbor podružnice RO VKBI Hercegovine, na mandatni period od tri godine, u sastavu:

 

  1. Prof. dr. Elbisa Ustamujić, predsjednica
  2. Dr.sc. Emir Fazlibegović, potpredsjednik
  3. Mr.sc. Alden Kajtaz, izvršni sekretar
  4. Seid Smajkić, član
  5. Suad Hasandedić, član
  6. Himzo Muhibić, član
  7. Jasminka Bratić, član

 

Po prijedlogu Izvršnog odbora RO Hercegovine donesene su odluke o imenovanju koordinatora za gradove/općine u sastavu RO Hercegovine i to:

  • imenuje se prof. dr. Elbisa Ustamujić za koordinator a Suad Hasandedić za zamjenika koordinatora gradske podružnice VKBI Grada Mostara;
  • imenuje se Himzo Muhibić za koordinatora općinske podružnice VKBI Konjic.

Upravni odbor uputio je inicijativu Savjetu VKBI za bosanski jezik i književnost o organizovanju seminara za novinare u bh medijima o upotrebi bosanskog jezika, na daljnju elaboraciju.

Upravni odbor donio je zaključak o pozivanju stručnjaka za bibliotekarstvo sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kako bi uredili biblioteku VKBI u skladu sa osnovnim bibliografskim standardima, sa posebnim osvrtom na izradi kartica o evidenciji posudbi i povrata knjiga iz biblioteke VKBI-a.

Razmatrajući prispjele aplikacije za članstvo, Upravni odbor donio je odluku o prijemu novih članova u VKBI i to: Doc.dr. sc. Sedad Dedić iz Zenice, Dr.sci. Ajdin Huseinspahić iz Zenice, Prof David Kamhi iz Sarajeva, Dr. sci Sejad Mačkić iz Sarajeva i Prof.dr. Muhamed Mešević iz Sarajeva.

Usljed novonastale situacije u BiH vezane za pojavu korona virusa čiju je pandemiju proglasila SZO, kao i mjera koje je propisao Krizni štab Federacije BiH vezanih za javna okupljanja u zatvorenim prostorima, a posebno uvažavajući činjenicu da su članovi VKBI većinom starije odobe, Upravni odbor jednoglasno je donio Zaključak kojim traži od predsjednika VKBI da otkaže zakazanu izvještajno-izbornu Skupštinu VKBI koja se trebala održati u subotu 21.03.2020. godine. Predsjednik VKBI Nedžad Mulabegović podržao je ovaj zahtjev i istakao je da će odmah sutra uputiti obavjest o otkazivanju zakazane sjednice Skupštine, te da će se novi datum održavanja sjednice Skupštine odrediti u skladu sa prilikama i smjernicama koje će donositi krizni štab FBIH.

 

 

 

Žene u arhivskim fondovima u Arhivu Bosne i Hercegovine

Kujović Mina je 5. marta 2020. održala predavanje u povodu 8. marta-Dana žena

Uvodničar: Mina Kujović, arhivski savjetnik

Moderator: Mevlida Serdarević, predsjedavajuća Savjeta za Historiju

 

ZENE4.jpg

 

Arhivu Bosne i Hercegovine je osnovala Vlada NR BiH 12. decembra  1947. godine sa zadatkom da prikuplja, čuva, sređuje,  obrađuje i daje na korištenje  arhivsku građu nastalu djelovanjem bosasnkohercehovačkih vlada, koje su se smjenjivale,  vladinih tijela,  privatnih lica, udruženja građana, društava i udruženja. U uvodu predavanja  naglašen je  veliki  značaj Arhiva Bosne i Hercegovine, kao jedine ustanove koja je osnovana u predhodnoj državi  i koja i danas djeluje. Arhiv danas čuva svu arhivsku građu nastalu u periodu od 1878. do 1995. godine i zadužen je da nadzire, preuzima i sređuje građu nastalu djelovanjem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njegovih tijela, nakon 1995. godine.  U Arhiv BiH preuzeto je  i pohranjeno preko 600   arhivskih fondova i zbirki koji su velikim dijelom sređeni, obrađeni i dostupni korisnicima, najviše historičarima. U građi pohranjenoj u Arhivu Bosne i Hercegovine ima i dosta podataka o bosasnkohercegovačkim ženama, ali daleko manje nego o muškarcima. Najviše podataka o ženama ima u fondovima koji su nastali djelovanjem organa iz oblasti zdravstva i prosvjete te u fondovima nastalim djelovanjem nacionalnih kulturno-prosvjetnih  društava: „Prosvjeta“, „Napredak“ i „Gajret“.  Međutim, od preko 600 arhiskih fondova samo je 7 onih koji se isključivo odnose na žene:

 

  1. Udruženje univerzitetski obrazovanih žena – sekcija Sarajevo (1933-1941);
  2. Glavni odbor udruženja jugoslovenskih domaćica u Sarajevu (1934-1941);
  3. Hrvatska žena za Bosnu i Hercgovinu (1923-1945);
  4. Jugoslovenski ženski savez-Sekcija za Drinsku Banovinu (1934-1941);
  5. Zemaljski odbor Antifašistički front žena/Afž (1945-1947), Glavni odbor AFŽ (1947-1953);
  6. Konferencija za društvenu aktivnost žena Bosne i Hercegovine (1951-1989);
  7. Kazneno-popravni dom za žene – Stolac (1947-1962).

 

ZENE3.jpg

 

Sačuvana je komletna dokumetacija ovih fondova i ona predstavlja dragocijenu građu za proučavanje položaja žena u predratnom i poratnom društvu i za njenu borbu za ostvarivanje socijalnih i političkih prava. U periodu između dva svjetska rata malobrojne školovane žene  su bile nositeljice ženskog  aktivizma, a među njima su se posebno izdvajale učiteljice, Izdvojene su dvije  koje su, osim predavanja u školi, radile i na osposobljavanju djevojaka i žena kako bi bile u prilici da svojim radom obezbjeđuju svoju egzistenciju. Jedna je Marija Kulijer, učiteljica u NOŠ u Fojnici,  voditeljica Tečaja za ručni rad u Fojnici (1902-1912), aktivistkinja Crvenog krsta (1914-1918) i  upravnica NOŠ u Fojnici (1915-1923), a druga  Hasnija Berberović, prva učiteljica  Bošnjakinja koja je završila školovanje u Muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi u Sarajevu. U istoj školi je bila učiteljica (1909-1938) i istovremeno predsjednik ženskog Gajretvog odbora (1921-1930), upravnik   „Gajsretovog“ konvikta za djevojke u Sarajevu , pokretač i osnovač je ženkog društva „Osvitanje“,  prvog muslimanskog društva koje su vodile Bošnjakinje, član Egzekutivnog odbora MKPD „Gajret“ i velika aktivistkinja za školivanje ženske djece.   

 

Sarajevo, 05.03.2020. godine

    


ured st 1.PNG

ured st 2.PNG