Nevladine organizacije u BiH sačinile akt kao odgovor na deklaraciju Sabora Hrvatske

 

Svestrani razvoj dobrosusjedskih odnosa, utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom i konstruktivnom dijalogu, te reciprocitetu i punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, vitalni su interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Istaknuto je to danas na zajedničkoj raspravi o Nacrtu memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje Bosne i Hercegovine, koju su u Sarajevu inicirali i upriličili Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNVBiH), Krug 99, Mostarski krug, Preporod, Srpsko građansko vijeće-Pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) i Udruženje logoraša Grada Mostara (ULG Mostar).

no vkbi

Radi se o Nacrtu memoranduma, verziji dokumenta, koji predstavlja svojevrsni odgovor na Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poziv na jačanje međusobnog razumjevanja i javni dijalog, naslovljen na demokratsku javnost i Sabor Republike Hrvatske.

Kako je uoči početka rasprave izjavio predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Adil Kulenović, dokument utvrđen u formi nacrta otvoren je i za druge organizacije civilnog društva, kao i sve političke predstavnike u BiH kako bi se u narednih mjesec dana priskrbio odgovarajući legitimitet i utvrdio konačni tekst memoranduma koji će onda biti upućen na spomenute adrese - demokratskoj javnosti R Hrvatske i Hrvatskom saboru, kao i određenim međunarodnim institucijama.

Istaknuo je kako se radi o koraku, orijentiranom ka otvaranju dijaloga u kontekstu razumjevanja čvrste i nepokolebljive volje o tome šta Bosna i Hercegovina jeste i šta u budućnosti može biti u interesu svih građana i jačanja mira i stabilnosti u regionalnim i globalnim okvirima.

U osvrtu istim povodom, predsjednik HNV-a BiH Marinko Pejić izazio je zadovoljstvo sadržajem dokumenta (Nacrta memoranduma) koji je u fokusu rasprave, a kojim je sveobuvatno sagledano i analizirano sve ono što je loše u Deklaraciji Hrvatskog sabora, ali i ono što je na određeni način prihvatljivo.

"Nadam se ta će to imati pozitivnog odjeka u uspostavljanju prijateljskih odnosa s Hrvatskom", kazao je Pejić, navodeći kako je to preduvjet izgradnji prosperitetnije budućnosti dviju zemalja i svih naroda, uz puno uvažavanje nezavisnosti i integriteta BiH.

U osvrtu na širi kontekst i aktuelna dešavanja, izrazio je razočarenje ponašanjem predsjednice R Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koja ponovnim sastankom s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u relativno kratkom vremenu šalje poruku „kako Hrvatska treba biti tutor Hrvata u BiH, a Turska tutor Bošnjaka u BiH“.

Naglasio je kako HNV podržava suradnju sa Hrvatskom i Turskom i Srbijom i svima koji imaju dobru volju da poštuju nezavisnost i integritet BiH, te da će se oduprijeti svima koji rade suprotno od toga.

Na značaj razmatranog dokumenta ukazao je i član HNV-a Ivo Komšić, istaknuvši značaj uključivanja nevladinog sektora u cjelini i drugih aktera javnog života u kreiranje javnog mnijenja, „jer nama javno mnijenje se stvara iz susjednih država, preko njihovih medija“.

"Veoma je važno da se javno mnijenje, odnosno što širi krug naših građana uključi u kampanju o tome i odbije ove napade koji nam dolaze iz susjednih zemalja - kazao je Komšić, podsjećajući da je 9. januar (proslava neustavnog dana RS) bila demonstracija moći i utjecaja Srbije na stanje u BiH, kao što je bila Deklaracija o položaju Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.

Generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar kazao je kako će ova asocijacija podržati i parafirati spomenuti memorandum, ocijenivši apsolutno neprihvatljivim da R Hrvatska ima bilo kakvu vrstu 'protektorata' ili supremacije nad BiH i insistirajući na apsolutnim reciprocitetnim, partnerskim i dobrosusjedskim odnosima.

Istovremeno, potcrtava kako je memorandum ujedno i poziv Hrvatskom saboru da preispita donesenu deklaraciju.

Predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram kazao je kako dolazi iz grada koji već 12. godinu nema gradsko vijeće, uz opasku kako se, prema ocjeni kolega iz asocijacije koju predvodi, „ na rješenje Mostara čeka zajedno sa rješenjem tzv. trećeg entiteta, ili reinkarnacije tzv. HRHB kroz izmjene Izbornog zakona na čemu insistira HDZ, uz veliki broj pokrovitelja, pa i iz Evrope koja nam želi držati lekcije o demokraciji“.

"Veliki broj građana Mostara je zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH s takvim susjedima", ocijenio je Behram, navodeći kako je zabrinutost osim na zvanični Zagreb, adresirana i na zvanični Beograd.

Dodao je kako je okupljanje oko spomenutog dokumenta ujedno i izraz riješenosti da se u ime i u korist građana kaže 'glasno ne' svakoj vrsti podjela, a za dobrobit izgradnje normalne, građanske države u kojoj će svi konstitutivni narodi i Ostali uživati sva građanska prava u skladu s rješenjima koja nudi moderna Evropa.

Sudionici javne rasprave usprotivili su se svojevrsnim pokušajima vraćanja u preddejtonsko vrijeme, odlučno se, kao je to i Nacrtu memoranduma istaknuto, suprotstavljajući platformi etno-teritorijalne podjele BiH na temelju ranijih velikodržavnih projekata i koncepcija.

U dokumetu se potvrđuje zauzimanje za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Evrope, te suprotstavlja pokušajima Hrvatske da kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma crpi bilo kakva paternalistička prava prema BiH, kao i reafirmaciji ratnih ciljeva tzv. HRHB.

Memorandumom se, među ostalim, potvrđuje načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH te da se evropske vrijednosti u cjelosti ugrade u pravni sistem BiH.

Autori tog dokumenta, istovremeno, odbijaju da se demokratski i izborni poredak BiH tretira kao bilo kakav poseban slučaj izvan evropske pravne stečevine, odnosno da se ozakoni većinski etnički izborni legitimitet u BiH naspram principa legitimiteta parlamentarne većine u formiranju vlasti, da se ozakoni etno-teritorijalni unitarizam i separatizam naspram funkcionalne države i nametne u savremenom svijetu odbačeni model konsocijscijske demokracije koji bi u konačnici trajno uspostavio paralelizam vlasti razjedinjenog i segregiranog društva, te urušenu državu.

U Nacrtu memoranduma, potvruje se, također, potreba za sagledavanje položaja hrvatskog naroda u BiH, te, istovremeno, odbija da se položaj hrvatskog naroda u BiH sagledava separatno izvan uporedivog položaja druga dva naroda, nacionalnih manjina i građana BiH.

"Ne postoji institucionalna ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Naprotiv, mimo konsocijalnog pravila za koje se zalažu tvorci Deklaracije, u BiH ne postoji proporcionalna zastupljenost u institucijama vlasti na svim razinama, već se koristi paritetni model koji poništava modele proporcionalne zastupljenosti i na koje ne utiče hrvatska malobrojnost. Domovi naroda kao i klubovi na kantonalnoj razini vlasti sastavljeni su paritetno, a u njima se odlučuje konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja. U Predsjedništvu države, Federacije BiH, Vijeću ministara BiH, također, kao nigdje u Evropi. Vlada FBiH ima proporcionalan broj ministara iz sva tri naroda i mehanizme koji mogu zaustaviti svaku odluku koja se proglasi vitalnim interesom. Pariteti su i u pravosudnim organima vlasti, sigurnosnim, finansijskim, poreznim i drugim agencijama. Odvajanje međutim državnih i političkih institucija na etničkoj osnovi u oblandi legitimnog predstavljanja ne samo što je u suprotnosti sa temeljnih evropskim vijednostima i izbornim standardima, već bi nametanje samo unutrašnje etno-teritorijalne demokratizacije bio kraj svake države i demokratskog društva", navodi se, između ostalog, u Nacrtu memoranduma.

Nacrt memoranduma završava pozivom na prijateljski dijalog civilnog društva i političkih aktera Republike Hrvatske o svim otvorenim pitanjima.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je polovinom decembra sa 81 glasom 'za', četiri suzdržana i 11 'protiv' izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

U Deklaraciji se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona radi, kako se navodi, ostvarenja jedankopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Deklaracija je, kako mediji prenose, izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, zbog čega je prvi tekst Deklaracije dijelom izmijenjen.

IZVOR: FENA

 

vkbi memo

 

Održana 16. sjednica Upravnog odbora Vijeća, 16. januara 2018. godine

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, 16. januara 2018. godine, održana je 16. sjednica Upravnog odbora Vijeća pod predsjedavanjem prof.dr. Envera Imamovića.

 

Upravni odbor usvojio je Izvještaj o radu Vijeća za 2018. godinu, uz konstataciju da su aktivnosti i rad Vijeća bili na zavidnom nivou.

 

slika sa 16 sjednice UO

 

U kontekstu aktivacije članova Vijeća, s ciljem nuđenja kvalitetnih prijedloga i rješenja u kompleksnoj društevno-političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Upravni odbor utvrdio je prijedlog Pravila o savjetima Vijeća. Pravila će se ramatrati na Skupštini Vijeća, koja će biti zakazana u drugoj polovini februara, gdje će se svaki od članova Vijeća izjasniti u kojem savjetu želi da učestvuje.

 

Upravni odbor zadužio je generalnog sekretara Vijeća g. Emira Zlatara da učestvuje u izradi konačnog teksta Memoranduma o razumijevanju, koji je iniciran od strane Kruga 99 i Mostarskog kruga.

 

Delegacija Vijeća, koju će predvoditi predsjednik Vijeća prof.dr. Nedžad Mulabegović, će u posljednjoj sedmici januara obaviti službenu posjetu podpredsjedniku Republike Srpske g. Ramizu Salkiću, kako bi se upoznali sa položajem i statusom Bošnjaka u ovom manjem bh entitetu, te usaglasiti načine i format saradnje Vijeća i predstavnika Bošnjaka u institucijama RS-a.

Ured za odnose sa javnošću


vkbi memo

 

Sarajevo, 8. januara 2018. godine

 

SAOPĆENJE ZA JAVNOST


Entitet Republika Srpska ne može obilježavati 9 januar

 

Pored činjenice da je 9. januar odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 15. januara 2016. godine oglašen neustavnim praznikom, postoji još niz činjenica i argumenata zbog čega se ovaj datum ne može i ne treba obilježavati kao dan entiteta RS. Navešćemo samo neke.

Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine je, posebno od druge polovine 1991. godine, pod neposrednim direktivama državnog, političkog i vojnog rukovodstva Srbije i Crne Gore i njihove nacionalističke političke, intelektualne i vjerske elite i lično vožda Slobodana Miloševića, a uz aktivnu i neposrednu podršku JNA i Državne bezbjednosti MUP-a Republike Srbije, pokrenula niz nelegalnih aktivnosti, u cilju rušenja legalnog poretka u Republici Bosni i Hercegovini i planiranja i pripremanja genocida nad Bošnjacima, o čemu postoje brojni dokazi. Među tim aktivnostima su nelegalne odluke, upustava i propisi:
kojima su formirane tzv. srpske autonomne oblasti;
Odluka poslanika Kluba Srpske demokratske stranke i Kluba Srpskog pokreta obnove o osnivanju“Skupštine srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini” (24. oktobra 1991.);
Odluka“Skupštine srpskoga naroda u BiH” o status funkcionera, rukovodećih radnika i drugih radnika u republičkim drzavnim organima (24. oktobar 1991.);
Odluka“Skupštine srpskoga naroda”o verifikaciji proglašenih tzv. srpskih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini: "Autonomna regija Krajina"; "SAO Hercegovina"; "SAO Romanijsko-Birčanska"; "SAO Semberija" i "SAO Sjeverna Bosna" (21. novembra 1991.);
Odluka“Skupštine srpskoga naroda” o teritorijama opština, mjesnih zajednica i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, koja se smatraju teritorijom savezne države Jugoslavije
Odluka “Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini” o provođenju plebiscita srpskog naroda u Bosni i Hercegovini(21. novembra 1991.), kao “federalne jedinice u sastavu savezne države”;
Odluka “Skupštine srpskoga naroda”da se pristupi formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine(21. novembra 1991.);
Odluka“Skupštine srpskog naroda”o ostajanju srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini u zajednickoj državi Jugoslaviji;
Upustvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima (19. decembar 1991.);
Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine (9. januara 1992.);
Odluka o proglašenju Ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine (28. februara 1992.) i druge.

Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta je, u cilju da preduhitri Briselskom deklaracijom od 17. decembra 1991. naloženi referendum, svojim petokolonaškim ispostavama u Bosni i Hercegovini naredilo da do srpske nove 1992. godine proklamuju federalnu jedinicu u sastavu “savezne države Jugoslavije”. Stoga je tzv. Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na Trećem zasjedanju, održanom 21. decembra 1991, donijela “Odluku da se pristupi formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine”, kao “federalne jedinice u sastavu savezne države Jugoslavije”. Usvojen je stav da će se “Republika srpska Bosna i Hercegovina” “formirati”, u skladu sa rezultatima plebiscita srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, najkasnije do srpske nove 1992. godine. Sve aktivnosti na formiranju srpske paradržave predviđeno je da sprovedu organi “Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”.
Usvajanjem “odluke” o započinjanju priprema za formiranje “srpske republike Bosne i Hercegovine”, donesena je odluka o pristajanju na formiranje “zajedničke države srpskog naroda”, odnosno “Velike Srbije”. Tim prije, jer je, prema ocjeni Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine, od 19. februara 1992, “mjesto Republike srpskog naroda BiH u zajedničkoj državi srpskog naroda ...”.
Na Petom zasjedanju, održanom 9.januara 1992, “Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini” je usvojila “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine”,” kao federalne jedinice susjedne države. Tim nelegalnim aktom, koji je stupio na snagu odmah, istoga dana - 9. januara je, “na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini”, proglašena “Srpska republika Bosna i Hercegovina”, “kao federalna jedinica u sastavu savezne države Jugoslavije”. Tako je ta kolaboracionistička tvorevina formirana kao federalna jedinica zajedničke države srpskog naroda, koja je postojala od 3. oktobra 1991.
Na osnovu “Deklaracije o proglašenjuRepublike srpskog naroda Bosne i Hercegovine”, “Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, pod predsjedavanjem zločinca Momčila Krajišnika, je na sjednici, održanoj 28. februara 1992, prvog dana referenduma za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, donijela “Odluku o proglašenju Ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine”.**
Donošenjem “Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” i “Odluke o proglašenju Ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine” konstituisana je paradržava velikosrpskog agresora u Republici Bosni i Hercegovini, kao federalna jedinica “u sastavu savezne države Jugoslavije”.

Sasvim je jasno da se 9. januar ne može obilježavati kao Dan entiteta RS, jer je 9. januara 1992. godine „uspostavljena“ paradržava Srpska Republika BiH u sastavu SRJ, dok je entitet Republika srpska svoj administrativni naziv u sastavu Bosne i Hercegovine ostvario koncem 1995. godine, potpisivanjem općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Uz to RS je entitet ravnopravnih građana i naroda, a ne entitet samo srpskog naroda.

Nažalost, srpske političke strukture RS-a idu u pogrešnom pravcu i danas, 24 godine od uspostave mira u BiH, i „sipaju sol na ranu“ žrtvama genocida i najtežih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Ne mogu se promijeniti presude UN sudova o počinjenom genocidu i zločinima protiv čovječnosti, a ovakvim i sličnim proslavama rukovodstvo RS-a i dalje srlja u ponor koji će najveću štetu i sramotu nanijeti upravo narodu iza kojega se krije – Srpskom.
Istom stranputicom ide aktuelno rukovodstvo Srbije, koji najavljuju posjetu proslavi 9. januara u Banja Luci.
Ovakvim potezima destabilizira se Bosna i Hercegovina, ponižavaju žrtve genocida i zločina protiv čovječnosti, i ne doprinosi pozitivnim procesima integracije bh društva.
Evidentno je da se ovakvim proslavama šalje jasna poruka da velikosrpski projekat još uvijek „živi“ u vladajućim elitama Srbije i entiteta RS.

Neophodno je da Tužilaštvo BiH odmah poduzme zakonom pripisane mjere, protiv organizatora neustavnog praznikovanja, kao i protiv odgovornih osoba koje su dozvolile da državni funkioneri i službenici u institucijama Bosne i Hercegovine ne rade 9. januara.

VKBi će snažno nastaviti saradnju sa pojedincima, organizacijama i institucijama, srpske provenijencije, iz BiH i Srbije, koje su svojim više decenijskim radom i djelovanjem iskazale jasnu distinkciju od velikosrpkog projekta i slavljenja zločinačkih politika.

 

Ured za odnose sa javnošću

 

Održana 15. sjednica Upravnog odbora Vijeća, 26. decembra 2018. godine

 

U prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, 26.12.2018. godine, održana je 15. sjednica Upravnog odbora pod predsjedavanjem prof.dr. Envera Imamovića.

slika sa 15 UO 800x533

Upravni odbor analizirao je održavanje svečane Akademije povodom obilježavanja 26 godina od osnivanja Vijeća, koja je održana 22. decembra 2018. godine u Vijećnici Grada Sarajeva.
Svečana Akademija protekla je u skladu sa planiranim aktivnostima, i izazvala je pozitivne reakcije bh javnosti.

Na sjednici je zaključeno da se početkom 2019. godine obavi posjeta podpredsjedniku Republike Srpske g. Ramizu Salkiću, kako bi se Vijeće upoznalo sa situacijom položaja i statusa Bošnjaka, te kako bi se otvorili razgovori o saradnji Vijeća i institucija RS u kojima participiraju Bošnjaci.

Upravni odbor na sjednici je utvrdio Prijedlog Plana i programa rada Vijeća za period 2019-2021. godine, koji će razmatrati i konačno donijeti Skupština Vijeća u 2019. godini.
Donesen je zaključak da delegacija Vijeća na čelu sa predsjednikom profesorom Nedžadom Mulabegovićem obavi posjete nosiocima vlasti na svim nivoima, u kontekstu zahtjeva za podrškom projektima Vijeća iz javnih proračuna Države, entiteta, kantona, gradova i općina u 2019. godini.

Upravni odbor na sjednici donio je odluku o prijemu novih članova u Vijeće: Mirele Čaušević, mastera poljoprivrede, iz Sarajeva; mr.sci Zijada Halilovića, prof. historije iz Visokog; doc. dr. Benjamine Londrc iz Sarajeva, inače najmlađe doktorice pravnih nauka iz Bosne i Hercegovine; prof.dr. Bege Omerčevića iz Tuzle i Osmana Mujanovića, dipl.ecc iz Orašja.

Zaduženo je rukovodstvo Vijeća da za Skupštinu Vijeća pripremi prijedloge kojim će se revitalizirati savjeti Vijeća, sa personalnim sastavima, kako bi se u narednom periodu savjeti Vijeća na stručnom i naučnom nivou bavili predlaganjem rješenja za goruće probleme sa kojima se suočava društvo i država Bosna i Hercegovina.